Poznato i kao "četvrto vino", narandžasto vino je dobilo naziv po svojoj boji i ne sadrži nikakve agrume. Dok se za proizvodnju bijelog vina koža odvaja od sočnog dijela, prilikom pravljenja narandžastog koža ostaje, a ovaj proces se koristi za proizvodnju tanina. Koža grožđa se može čuvati u vinu od sedmice do godinu dana kako bi se dobili različiti okusi i boje.
Aditivi, uključujući i kvasac, rijetko se koriste u postupku, a rezultat je vino punijeg voćnog okusa.
Narandžasto vino se našlo na brojnim utjecajnim vinskim listama širom svijeta, a proizvedeno je prije nekoliko vijekova. U posljednjih nekoliko godina ponovo se počelo praviti u Italiji i Sloveniji.
"Najbolja narandžasta vina imaju uzbudljiv miris koji je kombinacija medenog i mesnatog voća sa taninom", kazala je stručnjakinja za vino Amelia Singer.
Zbog svoje kiselosti, narandžasto vino odlično ide uz indijsku, perzijsku i marokansku kuhinju.
klix.ba
Aditivi, uključujući i kvasac, rijetko se koriste u postupku, a rezultat je vino punijeg voćnog okusa.
Narandžasto vino se našlo na brojnim utjecajnim vinskim listama širom svijeta, a proizvedeno je prije nekoliko vijekova. U posljednjih nekoliko godina ponovo se počelo praviti u Italiji i Sloveniji.
"Najbolja narandžasta vina imaju uzbudljiv miris koji je kombinacija medenog i mesnatog voća sa taninom", kazala je stručnjakinja za vino Amelia Singer.
Zbog svoje kiselosti, narandžasto vino odlično ide uz indijsku, perzijsku i marokansku kuhinju.
klix.ba