Otrkiveno je kako bijela čokolada utiče na naše zdravlje

Ne biste vjerovali, ali bijela čokolada može znatno da utiče na vaše zdravlje. O čemu je zapravo riječ?


Godinama prije II svjetskog rata proizvedena je bijela čokolada; mješavina šećera, kakaa, maslaca.

Mnogi vjeruju da su je Švajcarci prvi proizveli 1930. godine budući da su poznati širom svijeta kao najbolji u proizvodnji slastica i čokoladnih proizvoda. Kasnije je otkriveno da, ako bijeloj čokoladi dodaju različite dodatke, povećavaju njenu raznolikost. Među prvima je to napravio Nestle, još 1948. godine, kada je bijeloj čokoladi dodao komadiće badema.

Iako danas neki smatraju da bijela čokolada zapravo i nije čokolada zbog sastojaka koje sadrži, njenu pozitivnu stranu ne možemo opovrgnuti.

Samo osam grama bijele čokolade u sebi sadrži kalcijum, koji pomaže u očuvanju zdravlja srca, mišića i nervnog sistema.

Pomaže u prevenciji alergija i depresija. Uz to sadrži fosfor i vitamin B2. Fosfor je važan mineral koji utiče na naš rast i razvoj ćelija, dok je vitamin B2 važan za funkciju našeg metabolizma.

Osim što je ukusna, ova slastica može imati pozitivne učinke na vaše zdravlje.

A sada brzo do frižidera, po kockicu, dvije!

ljepotaizdravlje.ba

Skuša sa tjesteninom

Za današnji ručak spremite skušu sa tjesteninom.

Potrebno je:


  • 4 skuše
  • 400 grama čipkastih rezanaca
  • 1 kesica začina dodatka za testeninu
  • 100 grama plavog sira
  • 200 ml pavlake za kuvanje
  • 1 limun
  • po ukusu soli
  • po ukusu bibera

Priprema:

Ribu očistiti, posoliti, pobiberiti i preliti limunovim sokom. Ostaviti je petnaestak minuta.

Tjesteninu skuvati po uputstvu, a dok se ona kuva,spremiti sos tako što dodatak za tjesteninu razmutimo u malo pavlake, ostatak stavimo da kuva, ubacimo plavi sir, smanjimo vatru, i sipamo smesu i kuvamo dok masa ne postane svilenkasta.

Dodamo u sos tjesteninu.

Ribu pržiti na ugrijanom maslinovom ulju, odložiti na zagrijani tanjir dok tjestenina i sos ne budu gotovi.

Ukrasiti peršunovim listom.

nezavisne.com

Spelta - izvor zdravlja star 5.000 godina

Prijatnog i slatko-orašastog ukusa, spelta (krupnik ili pir) je jedina žitarica koja čovjeku može da obezbijedi sve potrebne hranljive sastojke jer u idealnom odnosu sadrži ugljene hidrate, masti, mineralne materije, vitamine i celulozu.


Istorijat

Spelta je žitarica iz familije Triticum, u koje spada i pšenica i njene podvrste. Spelta je nastala prije pšenice, bez genetskih modifikacija i primjene pesticida. Prvi pisani zapisi o spelti datiraju još od prije 5.000 godina p.n.e. Spelta se uzgajala i obrađivala na tlu današnjeg Irana, tadašnje Mesopotamije, gdje se koristila kao osnova za pravljenje hljeba. S razvojem civilizacije, spelta je migrirala i u druge zemlje, naročito u Sjevernu Ameriku, gdje se od početka 20. vijeka, uzgaja na obradivim površinama na oko 600.000 hektara.

Sa razvojem mehanizacije, ekonomije, tržišta, umjesto spelte se počela na velikim površinama uzgajati pšenica, kao jeftinija, ekonomičnija i lakša za obradu. Pšenica je postala primarna žitarica u ishrani ljudi. Međutim, ponovnim povratkom prirodi i organskoj proizvodnji, na obradivim površinama se ponovo sije spelta, kao zdravija alternativa pšenici. Spelta je danas popularna žitarica u Evropi, pa se kod Italijana ona naziva "farro", a kod Nijemaca "dinkel".

Gajenje spelte

Spelta je različita vrsta od pšenice. Obje pripadaju istoj porodici, ali se bitno razlikuju po fizičkim, biološkim i nutritivnim osobinama. Ona podsjeća na pšenicu po svom izgledu zrna, koje je duguljasto, usko. Međutim, zrno spelte ili krupnika, za razliku od zrna pšenice, posjeduje debelu spoljašnju opnu ili ljusku. Ljuska zrna spelte čini 30-35% ukupne mase zrna. Zbog toga je i proizvodnja spelte nešto skuplja, jer zahtijeva više obrade nego proizvodnja i obrada pšenice.

Zahvaljujući svojoj tvrdoj opni, spelta dobro podnosi mrazeve, niske temperature, insekte i druge štetne uticaje. Prvenstveno se uzgaja kao organska žitarica, bez genetski modifikovanog zrna, primjene pesticida i herbicida u proizvodnji. Ona čak ne zahtijeva ni đubrenje zemljišta. Spada u otporne žitarice i ne zahtijeva posebne uslove uzgoja. Skladišti se u zrnu sa ljuskom, a prije odlaska u promet se obrađuje i melje. Time se čuva vlažnost i hranljiva vrijednost spelte.

Šta razlikuje speltu od pšenice?

Pored pomenutih fizičkih karakteristika, spelta se od pšenice razlikuje i po nutritivnoj vrijednosti i sadržaju hranljivih materija. Sadrži gluten, koji je rastvorljiv u vodi, a kada se zagrije postaje lakše svarljiv, za razliku od glutena iz pšenice, koji se teže vari i formira kugličaste formacije u organima za varenje. Druga razlika između spelte i pšenice je u DNK strukturi i izgledu ćelija. Pir ili spelta je bogata u visoko vrijednim proteinima u odnosu na pšenicu. Spelta sadrži složene ugljene hidrate zvane mukopolisaharidi. Oni su specifični po tome što posjeduju antiinflamatorna svojstva i obnavljaju koštani i zglobni aparat i hrskavice. Celuloza čini veći dio ljuske zrna spelte, mada se ona kod obrade uklanja. Zahvaljući prisustvu složenih ugljenih hidrata, spelta je zdrava hrana za sportiste i druge fizički aktivne osobe. Daje energiju koja se postepeno oslobađa i kvalitetno ugrađuje u organizam. Za razliku od drugih žitarica, spelta je bogatija u biljnim vlaknima, koja su rastvorljiva u vodi, pa se zbog toga spelta znatno lakše vari.

Speltino brašno možete danas kupiti u svim marketima, prodavnicama zdrave hrane ili naručiti preko interneta.

Kalorijska vrijednost spelte (g)

1 šolja kuvane spelte sadrži:

- 246 kCal

- 11 g proteina

- 1,6 g masti

- 51 g ugljenih hidrata

- 7,6 g vlakana

- vitamini E,B, niacin

- minerali - cink, gvožđe, mangan, kalcijum, magnezijum, natrijum

nezavisne.com

Pečurke protiv holesterola

Konzumiranje samo 100 g pečuraka dnevno tokom samo jedne sedmice, snižava nivo holesterola za 12 odsto, pokazale su naučne studije. Istovremeno, grupa ispitanika koja je u istom periodu jela oko 60 g putera dnevno, povećala je holesterol za čak 14 procenata.


A kontrolna grupa koja je konzumirala istu količinu maslaca u kombinaciji sa 100 g pečuraka, smanjila je holesterol za 4 procenta. Na osnovu tih rezultata ustanovljeno je da su gljive savršeni čistači krvi.

Nutricionisti ih nazivaju i "šumskim mesom" jer pored prijatnog ukusa i mirisa, posjeduju izuzetnu biološku vrijednost. Imaju gotovo isti kvalitet kao i životinjsko meso, sadrže čak 91 odsto vode i mnogobrojne mineralne sastojke, posebno kalijum, i nešto manje kalcijuma, fosfora, gvožđa i magnezijuma. Osim toga, bogate su biljnim vlaknima, a sadrže i vitamine B2, D i C.

Međutim, biološki su posebno vrijedne zbog bjelančevina, i naročito važnih aminokiselina. Zanimljivo je da svježe pečurke posjeduju dva odsto bjelančevina, a sušene 22 procenta!

nezavisne.com

Napravite jednostavni napitak koji će preporoditi vaše tijelo

 
Vodeni kristal, poznat još kao Tibicos ili biserne suze, potiče sa Kavkaza, gdje je godinama korišten za pravljenje napitka koji doprinosi zdravlju. Tek početkom prošlog stoljeća ovaj napitak je postao popularan i u ostatku svijeta, pa se danas sve više koristi kao dodatak ishrani.


Ljekovita svojstva



Kristali vodenog kefira reguliraju izmjenu obrambenih tvari u organizmu, što znači da pojačava proizvodnju limfocita koji služe u obrani našeg organizma od bolesti. Kefir liječi bolesti srca, regulira tlak, te razgrađuje holesterol u žilama. Također, liječi gušteraču, jetru, slezenu i žuč.

Gljivice stvaraju antibiotik i liječe upalna mjesta u organizmu. Pomažu i u liječenju bubrega koji ne rade punim kapacitetom, uklanjaju sve simptome stresa poput opadanja kose, masne ili pretjerano suhe kože, pucanja noktiju, gnojnih prišteva...

Priprema napitka



Kristali se mogu koristiti na različite načine. Najbolje je da u staklenom galonu od dvije litre pomiješate četiri velike kašike šećera. Zatim ubacite kristale u vodu, tek toliko da prekriju dno posude, što je oko šest velikih kašika kristala. Važno je znati da ne smijete korisiti metalnu kašiku, već isključivo plastičnu ili drvenu. U vodu ubacimo sedam suhih grožđica, a može i bilo koje drugo suho voće. Po želji stavimo pola limuna, što nije potrebno već služi samo za ukus tekućine koju ćete kasnije piti.

Poklopite galon i ostavite da stoji od 24 do 72 sata. Nakon završetka fermentacije, kroz cjediljku ocijedite napitak koji ćete piti tokom dana. Kristale zatim možete oprati i ponoviti cijeli postupak, s tim što suho voće mijenjate jednom u sedam dana.
klix.ba

4 bijele smrti - ja tebi ti meni i glupost se proširila

Pre mnogoooogo godina čuo sam priču o halo efektu. Koliko se sećam glasila je ovako nekako. Devojčica je vrisnula budeći se, jer je na ruci videla malog pauka.
 
Njena majka je brisala prozor i okrenula se da vidi zašto se dete prodralo. Ispala je kroz prozor i razbila ga. Vozač autobusa je prolezeći tom ulicom bio zaslepljen refleksijom slomljenog stakla. Vozeći pun autobus putnika sudario se sa cisternom, koja se zapalila. Visoki plamen se digao visoko i video ga je pilot aviona, koji se uplašio da je u tom gradiću poginula njegova porodica. Strah je izazvao srčani udar i on se srušio na nuklearno postrojenje. Tako je mali pauk izazvao nuklearnu katastrofu.

U 4 bele smrti ne verujem. A i zašto bih, kada je i u našem verovanju smrt crna, a ne bela? 

So
Više puta pisano o kuhinjskoj soli. Mnogi hrabro tvrde da hranu ne treba soliti. Nisu je solili ni naši stari. I nisu. I umirali su od gubitka elektrolita, nedostatka joda. Možda se i može bez soli. Ali reći da je to bela smrt je mnogo neodgovorno. Svaka zloupotreba bele boje je opasna. Začudo kako baš lekari nose bele mantile. Generiše slabu jonsku silu i sprečava rast mnogih mikroorganizama. Salamurenje mesa je jedan od najstarijih vidova konzerviranja.
 
Šećer
Prirodna, hedonistička supstancija. Nema dokazanih smrtonosnih reakcija na beli šećer (osim ako nekome ne padne s velike visine džak na glavu). Ali zato ima na žuti šećer, agavin sirup i malteks. Zanimljivo, zar ne? Problem mogu da budu teški metali u kineskim proizvodima ili ostaci glutena u malteksu. Ili gvožđa od loših i korodiranih sudova. 
 
Brašno
Belo brašno nije bela smrt, već je bilo spas u uslovima kada nije postojala zadovoljavajuća tehnologija dobijanja zdravog brašna. Udaljavanjem mekinja udaljavao se veći deo štetnih gljivica (plesni) toksina, mišijeg izmeta i sl. Udaljava se i fitinska kiselina koja pojede mnoge minerale iz hrane. Crno, integralno i ostala brašna mogu da sadrže aflatoksine, mišiji izmet i razne bakterije i gljivice. Bolest ražane glavice (gljivice koja je lučila halucionogeni alkaloid) je naterala ljude da napuste raž koja se lako kontaminirala ovom gljivicom. A brašno je bilo crno, integralno. Ko ga pojede postane mu i život crn.
Mast
Ljudi naravno nisu imali ulje u početku. I kako god menjali tehnologiju masti, mast je bila polazna sirovina. Da je bila bela smrt, čovečanstvo se ne bi razvilo. Umrli bi svi. Naprotiv. Mast je bila čuvar zdravlja, jer je meso uronjeno u nju bilo zaštićeno od svih mikroorganizama. O energiji koju nosi i koliko je ona bila važna ne treba trošiti posebno reči. 

Zloupotreba je bitna, a ne boja

Ako se bilo u čemu preteruje organizam strada. Nije važno da li je belo ili crno. Ali ako bi neko rekao da je voće kao zdrava namirnica izvor smrti par stotina ljudi godišnje u Srbiji svi bi se proizvođači voća pobunili. Naravno, jer ko bi to doveo u vezu sa rakijom i ljudima koji se napiju do besvesti, sednu za volan i postanu mašina smrti. 
Nema 4 bele smrti. Smrt je smrt, a boja je boja. Problem i jeste nastao u trenutku kada su lekari pobrkali babe i žabe. A tek halo efekat šta može sve da proizvede!!!
mojdoboj.info

Kiflice sa špinatom, sirom i sjemenkama

Kiflice se prave od smrznutog lisnatog tijesta, pa ukoliko ste u žurbi one su idealno rješenje za današnji ručak. Nesvakidašnje jelo, koje se sprema brzo i jednostavno oduševiće sve ukućane.


Potrebni sastojci:

  • 300 g smrznutog lisnatog tijesta
  • 100 g špinata
  • 2 čena bijelog luka
  • 200 g ricotte
  • jaje
  • 2 kašike griza
  • 80 g šampinjona
  • jaje za premazivanje
  • parmezan za posipanje
  • bundevine sjemenke
  • kašika maslaca
  • sol
  • biber

Priprema:

Izvadite lisnato tijesti i ostavite da se otapa na kućnoj temperature. Potom, očistite špinat i blanširajte ga u kipućoj vodi dvije-tri minute. Špinat ocijedite i nasjeclajte ga na veće komadiće.  Šampinjone očistite, nasjeckajte i prepržite na zagrijanome maslacu. Izmrvljenu ricottu pomiješajte sa protisnutim bijelim lukom, gljivama i sjeckanim špinatom.

U takvu smjesu dodajte griz i jaja, te začinite po ukusu, biberom, sa soli i sve dobro promješajte da se sjedini. Tijesto tanko razvaljajte na pobrašnjenoj površini.

Rernu prethodno zagrijte na 220 stepeni.

Tijesto isjecite na pravougaonuke. Na svaki pravougaonik u sredinu stavite kašiku nadjeva, prebacite krajeve preko nadjeva i posložite na ohlađeni lim za pečenje.

Premažite kiflicu umućenim žumanjkom, pospite parmezanom i bundevinim sjemenkama pa pecite 15 minuta.

Jelo se može jesti ii toplo i hladno. Uz njega vam predlažemo čašicu tekućeg jogurta.

nezavisne.com

Posna punjena paprika

Neki će reći da punjena paprika ne može bez mesa, ali mi vam predlažemo da probate posnu punjenu papriku za današnji ručak.


Sastojci

  • 7-8 paprika
  • 500 g rendanog krompira
  • 150 g rendane mrkve
  • 1 glavica crnog luka
  • 1 čen bijelog luka
  • 1 kašika koncentrata paradajza
  • 1 šolja (od 2 dl) riže
  • 3 dl kuvanog paradajza
  • po potrebi ulje
  • voda
  • so
  • biber
  • origano
  • 2 kašike brašna

Priprema

Isjeći glavicu luka sitno i propržiti na malo ulja. Dodati sitno sječen bijeli luk, koncentrat paradajza, izrendanu mrkvu i krompir.

Dinstati par minuta i dodati začine po ukusu i rižu.

Naliti malo vode i nastaviti dinstanje još 10 minuta.

Puniti paprike i poređati u veću šerpu ili lonac.

Naliti paradajzom i vodom. Kuvati na laganoj vatri da paprike omekšaju.

U tiganju pomiješati brašno sa uljem i ispržiti da blago porumeni. Zapržiti papriku i ostaviti 15 minuta poklopljeno da stoji.

nezavisne.com

 

Fileti soma u rerni

Za danapnji ručak vam predlažemo soma, zapečenog u rerni.

Sastojci

  • 2 filea soma
  • 2 jajeta
  • 400 g spanaća
  • malo ulja
  • po želji soli
  • po želji bibera
  • po želji bijelog luka

Priprema

Spanać stavite u vatrostalnu posudu, pospite ga sa malo ulja i začinite sa solju, biberom i bijelim lukom.

Preko spanaća poređajte filete soma i ostavite mjesta za jedno ili dva jaja. Začinite sa solju i biberom po želji.

Pecite 30 minuta u rerni zagrijanoj na 160 stepeni.

nezavisne.com

Teorije o nazdravljanju: Šta znači kucanje čašama i kada je nastalo

 
Dizanje čaša uvis ili kucanje čašama rasprostranjeno je u mnogim kulturama svijeta. Nazdravlja se kada postoji neki poseban razlog za to, u čast neke određene osobe ili jednostavno kao izraz dobrog raspoloženja. Međutim, jeste li se ikada zapitali ko je izmislio kucanje čašama i šta ono zaista znači?

Postoje brojne teorije porijekla ovog običaja. Prva teorija govori da je sve poteklo od starih paganskih običaja. Još prije kršćanstva je postojao običaj prinošenja hrane bogovima i drugim mitskim bićima, koja je podizana uvis. Iz tog razloga se smatra da je odatle potekao i običaj nazdravljanja.

Domaćin prvi pije



Druga teorija kaže da ovaj običaj potječe iz srednjeg vijeka i to iz zapadne Evrope. Naime, na dvorovima u Evropi neprijatelji su "uklanjani" sipanjem otrova u vino. Nakon što se za ovu "tajnu" pročulo, da bi pridobili povjerenje gostiju, domaćini na velikim gozbama snažno bi sudarali svoje čaše s čašama gostiju, ne bi li im se pića izmiješala, a gosti bili sigurni da se u njihovim vinima ne krije otrov. Otuda i običaj da domaćin uvijek prvi proba vino prije nego ga ponudi gostu.

Ljepota za sva čula



U staroj Grčkoj zvuk je imao bitnu ulogu u ispijanju vina, ali samo zato što su Grci vjerovali da vino donosi duhovnost i ljepotu za sva čula pa se pored okusa, boje i mirisa kucanjem čaša stvarao ugođaj i za uši.

Antropolozi tvrde da su drevni Sumeri imali mnoge rituale vezane za ispijanje pića, ali se kucanje čašama nigdje konkretno ne spominje.

U starim germanskim plemenima su se kucali čašama prije svakog ispijanja ne bi li uplašili duhove, a u to su vjerovali i starosjedioci Konga. Konjanici Nomadskih plemena su svoje čaše ukrašavali zvonima i ostalim predmetima koji proizvode buku ne bi li zlo držali podalje od ljudi. Na Tibetu i u dinastiji Šang običaj je također bio da se prije ispijanja pravi buka kucanjem za sreću i blagostanje.

Znak poštovanja



Japanci su poznati po tome što na opuštenijim večerama, kada nazdravljaju s prijateljima, čaše postavljaju na isti nivo, dok na poslovnim večerama onaj koji je podređen, kada nazdravlja sa šefom, u znak poštovanja svoju čašu uvijek postaviti malo niže.

Nazdravljanje danas uglavnom znači veselje i sreću, a u nekim zemljama se njime izražava poštovanje.
klix.ba

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top