U Italiji zabilježeno sporije širenje virusa

RIM - Ukupan broj zaraženih u Italiji, koja je najteže pogođena širenjem virusa u Evropi, porastao je na 31.506, što je povećanje od 12,6 odsto, i to je najsporiji rast od 21. februara kada se oboljenje pojavilo.

Od virusa se potpuno oporavila 2.941 osoba, dok je na odjeljenjima intenzivne njege smješteno oko 2.060 ljudi.

U protekla 24 časa broj preminulih od virusa korona u Italiji porastao je za 345 i iznosi 2.503, što je povećanje od 16 odsto, saopšteno je danas iz Agencije za civilnu zaštitu.

Ožiljci heroja: Pogledajte kako izgledaju kineski lekari nakon skidanja maski i pobede nad koronom

KINA odaje počast nevjerovatnim i neumornim herojima koji su se borili protiv virusa korona na prvoj liniji u gradu Vuhanu djeljenjem ovih fotografija na društvenim mrežama.


Iscrpljenim medicinskim sestrama su posle borbe sa zarazom ostali bolni ožiljci na koži od nošenja zategnutih maski za lice i naočara 12 sati dnevno, kako bi se zaštitile od smrtonosnog virusa.

Mnogi bolnički radnici su toliko iscrpljeni da su uočeni kako spavaju na podovima bolnica u punoj zaštitnoj opremi do sljedeće smjene.

Za ove svakodnevne heroje, koji se bore da Kina i ostatak svijeta budu sigurni od smrtonosne bolesti.

Nobelovac biofizičar otkriva kada će stati virus korona

Nobelovac Majkl Levit, američko-britansko-izraelski biofizičar, nije otkrio kako se liječi virus korona ni lijek, već je samo učinio ono što najbolje radi: ukrštao brojeve. Statistički podaci doveli su ga do zaključka da će, suprotno mračnim prognozama koje se prodaju, širenje virusa zaustaviti.

Njegove prognoze pokazale su se tačnim: broj novih slučajeva prijavljenih svakog dana počeo je da pada od 7. februara. Nedjelju dana kasnije, stopa smrtnosti je takođe počela da opada.

Levit je 2013. dobio Nobelovu nagradu za hemiju za "razvoj modela s višestrukim skalama za složene hemijske sisteme". Ni na koji način nije imao namjeru da bude prorok koji najavljuje kraj kuge: dogodilo se slučajno.

"Stopa zaraze virusom u provinciji Hubei svakodnevno se povećavala za 30 odsto - to je zastrašujuća statistika. Nisam stručnjak za grip, ali mogu da analiziram brojke i to je eksponencijalni rast. Prema ovoj brzini, čitav svijet je trebao da bude zaražen u roku od 90 dana", rekao je on.

Ali tada se trend promijenio. Kad je Levit 1. februara počeo analizirati podatke, Hubei je imao 1.800 novih slučajeva svaki dan, a u roku od šest dana taj je broj dostigao 4.700.

"A onda, 7. februara, broj novih infekcija počeo je linearno da pada i nije prestao. Sedmicu dana kasnije isto se dogodilo i s brojem umrlih. Ova dramatična promjena krive obilježila je srednju tačku i omogućila bolje predviđanje vremena kad će se pandemija završiti. Na osnovu toga zaključio sam da će se situacija u cijeloj Kini poboljšati u roku od dvije sedmice. I zaista, sada je vrlo malo novih slučajeva infekcije".

Svakodnevno se prijavljuju novi brojevi različitih entiteta, poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Levit je počeo da šalje redovne izvještaje svojim kineskim prijateljima. Na osnovu sve manjeg broja slučajeva zaraze i smrtnih slučajeva, rekao je, virus će iz Kine vjerovatno nestati do kraja marta.

U početku je, rekao je Levit, svaki bolesnik sa virusom korona u Kini u prosjeku zarazio 2,2 ljudi dnevno što može napomenuti eksponencijalni rast koji može samo dovesti do katastrofe.

Ali tada je počeo opadati, a broj novih dnevnih infekcija sada je gotovo nula.

Ponovo je uporedio to sa kamatnim stopama.

"Čak i ako kamatna stopa i dalje opada, ipak zarađujete. Iznos koji ste uložili ne umanjuje se, samo raste sporije. Kada razgovaraju o bolestima, ljudi se puno plaše jer svakodnevno slušaju o novim slučajevima. Ali činjenica da se stopa zaraze usporava znači da je kraj pandemije blizu".

Prema tome, postoji nekoliko razloga za to.

"U eksponencijalnim modelima rasta pretpostavljate da se novi ljudi mogu zaraziti svaki dan, jer stalno upoznajete nove ljude. Ali, ako se uzme u obzir vaš društveni krug, u osnovi se svakodnevno susrećete s istim ljudima. Možete na primjer upoznati nove ljude u javnom prevozu; ali čak i u autobusu, nakon nekog vremena većina putnika će biti zaražena ili imuna. Još jedan razlog zašto stopa zaraze usporava ima veze sa smjernicama fizičke udaljenosti. Ne zagrlite svaku osobu koju sada sretnete na ulici i izbegavaćete da se susretnete licem u lice s nekim ko ima prehladu, kao što smo to uradili mi", rekao je Levit i dodao:

"Što se više pridržavate, više možete zadržati infekciju pod kontrolom. Dakle, pod tim okolnostima, prevoznik će zaraziti samo 1,5 ljudi svaka tri dana i stopa će nastaviti da opada".

Prema kazivanju Levita, karantin čini razliku, ali na postoje i drugi faktori.

"Znamo da je Kina bila pod gotovo potpunom karantinom, ljudi su samo napustili dom radi kupovine i izbegavali su kontakt sa drugima. U Vuhanu, koji je imao najveći broj slučajeva infekcije u provinciji Hubei, svi su imali šansu da se zaraze, ali samo 3 odsto ih se zarazilo", objasnio je.

"Čak i na Dijamantnoj princezi (brodu virusom pogođenim) stopa zaraze nije bila veća od 20 odsto. Na temelju tih statistika", rekao je Levit.

Zaključio je da su mnogi ljudi prirodno imuni na virus.

"Eksplozija slučajeva u Italiji zabrinjava", rekao je Levit, ali procjenjuje da je to rezultat većeg procenta starijih ljudi nego u Kini, Francuskoj ili Španiji.

Kina je to uradila sjajno i uspjela je steći potpunu kontrolu virusa, smatra Levit.

On ne želi da daje globalne prognoze. U Kini, kako je rekao, broj novih infekcija uskoro će dostići nulu, a Južna Koreja je prošla srednja tačka i već tome može vidjeti kraj. Što se tiče ostatka svijeta, još je teško reći, rekao je on.

"Završiće se kada će svi oni koji su bolesni sresti samo ljude koje su već zarazili", zaključio je.

Sačuvajte psihu u kriznim danima

​Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) objasnili su kako pandemija utiče na psihičko zdravlje ljudi te su savjetovali izbjegavanje gledanja, čitanja i praćenja vijesti koje mogu izazvati anksioznost i stres

Pandemija virusa korona izazvala je paniku, strah i stres širom svijeta. Najteže je, ipak, pogodila one koji već imaju psihičkih problema. Znate li kako zaštititi psihičko zdravlje u vrijeme virusa korona? Reakcije na kriznu sitauciju u svijetu su mnogobrojne. Šire se strah, tuga, nemoć i anksioznost. Neki su ljuti, drugi ne mogu spavati ili se skoncentrisati na svakodnevne obaveze.

Ljudi masovno izbjegavaju fizički kontakt s drugim ljudima, ne žele koristiti javni prevoz ili boraviti u prostorijama u kojima boravi veliki broj ljudi. Sve ono što se odražava na psihičko zdravlje, preslikava se i na fizičko pa mnogi imaju stomačne probleme ili poremećaj rada srca.

Ne čitajte i ne gledajte baš sve vijesti
Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) objasnili su kako pandemija utiče na psihičko zdravlje ljudi, te su savjetovali izbjegavanje gledanja, čitanja i praćenja vijesti koje mogu izazvati anksioznost i stres.

Karantin i samoizolacija mogu imati negativan uticaj na vas, prenosi istraživanje objavljeno u časopisu "Lancet" u februaru 2020. godine:

"Odvajanje od dragih ljudi, gubitak slobode i dosada mogu stvoriti negativan efekat na ljude. Već su prijavljeni neki slučajevi samoubistava, tako da je veoma važno da se prije zatvaranja u kuću odredi koliko je to neophodno i kako će to neko podnijeti.

Nije svaki kašalj korona
Stručnjaci savjetuju da se trudite izbjegavati društvene mreže što je više moguće, jer se putem njih podiže bespotrebna panika. Mnogo ljudi je prijavilo da su imali napad panike u momentu kada su običnu prehladu zbog vijesti i informacija na internetu pomiješali s virusom korona.

"Prepala me činjenica da sam počeo kašljati, mislio sam da sam se zarazio. Sjećam se da u tom momentu nisam mogao disati od šoka", objasnio je jedan student za "The Guardian". "Zatim sam pozvao svog doktora i razgovarao s njim, te smo utvrdili da sam samo prehlađen, kao i da sam imao napade panike i anksioznosti koji su trajali i do pola sata. Nisam mogao disati."

Pridržavajte se savjeta
Prema CNN-u, postoji nekoliko stvari koje treba da praktikujete ukoliko želite zaštititi svoje psihičko zdravlje u doba pandemije virusa korona.

Pronađite jedan provjeren izvor informacija i pratite samo te novosti, trudite se da vam praćenje novih informacija ne okupira veći dio dana - dakle, budite u toku, ali ne fokusirajte se samo na vijesti o virusu korona.

Kontrolišite koliko vremena provodite na društvenim mrežama, a ukoliko imate problema s anksioznošću i stresom - obratite se članu porodice, prijatelju ili terapeutu kako biste imali podršku i nekoga za razgovor. Održavajte higijenu, potrudite se da redovno i dovoljno spavate, pazite na ishranu i ne izbjegavajte fizičke aktivnosti.

Bademi - zdrava grickalica i melem za ljepotu i zdravlje

Mada sama riječ grickalica podrazumijeva nešto nezdravo, za badem to ne važi. Badem je zasitna, hranjiva i nadasve zdrava namirnica koja sadrži vitamine A, C, D, E, K, tijamin B1, riboflavin B2, nijacin B3, vitamin B5, vitamin B6, folat B9 i holin, a od minerala – kalcij, bakar, željezo, magnezij, mangan, fosfor, kalij, selen, natrij i cink.


Sadrži i zasićene, monozasićene, polizasićene masti, ugljene hidrate, proteine i značajnu količinu vode. Ovakav sastav badem svrstava u namirnice koje višestruko pomažu očuvanju zdravlja i ljepote.

Štiti od srčanog udara i snižava holesterol
Naučnici tvrde da ukoliko biste dio nezdravih, zasićenih masnoća iz mesa i mlijeka zamijenili bademom, razloga za brigu oko srčanih oboljenja gotovo da ne biste imali. Tome doprinose monozasićene masne kiseline, minerali i vitamin E, kojem se takođe pripisuje sposobnost snižavanja holesterola. Bademi posjeduju i probiotička svojstva, te tako doprinose zdravlju organa za varenje.

Badem kontroliše šećer u krvi i čuva nervni sistem
Istraživanja su pokazala da badem povoljno utiče na šećer u krvi. Dovoljno je da pojedete 100 grama badema svakog dana i nivo šećera biće na zadovoljavajućem nivou. Osim toga, bakar i mangan iz ove namirnice čuvaju nervni i endokrini sistem, održavaju čvrstinu i zdravlje kostiju, normalan krvni pritisak, a podstiču i optimalan rad štitne žlijezde.

Za trudnice i intolerantne na laktozu
Smatra se da 30 grama badema i pola šoljice mlijeka sadrže istu količinu kalcija, stoga se preporučuje onima koji ne vole mliječne proizvode ili su intolerantni na laktozu. Budući da sadrži veliku količinu folne kiseline, toplo se savjetuje i trudnicama, piše “Story“.

Bademovo ulje protiv starenja
Proizvodi od badema doprinose zdravlju kože. Održavaju njenu vlažnost, ublažavaju iritacije, sprečavaju znakove starenja, podočnjake i strije. Dovoljno je da esencijalno ulje nanesete na lice ili tijelo svako veče pred spavanje i efekat će biti vidljiv već poslije prve nedjelje korištenja. Ako mu dodate kašiku šećera, dobićete izvanredan piling za uklanjanje nečistoća.

Badem za zdrave nokte i kosu
Bademovo ulje sadrži magnezij i cink te povoljno utiče na čvrstinu noktiju. Čini ih otpornim i sprečava njihovo listanje. Najbolji efekat postiže se kada nakon turpijanja blago utrljate ulje na nokte i zanoktice i ostavite da odstoji nekoliko sati. Badem istovremeno stimuliše rast kose, daje joj sjaj i sprečava lomljenje.

Bademovo mlijeko
U malo vode stavite 200 grama badema i nek odstoji između 8 i 12 sati. Sutradan ih procijedite, sameljite u blenderu s litar vode i ekstraktom vanile. Dobijeno mlijeko procijedite kroz gustu gazu i sipajte u flašice. Čuvajte u frižideru do sedam dana, a ako vam ukus nije dovoljno dobar, možete ga zasladiti medom.

Testiranje vakcine za virus korona: Danas eksperiment na prvom pacijentu

VAŠINGTON - Kliničko ispitivanje za ocjenu vakcine namijenjene zaštiti od novog virusa korona počeće danas, kada bi trebalo da se vakciniše prvi pacijent.


To je saopštio neimenovani službenik američke vlade, prenosi AP.

Eksperiment će se izvršiti u Institutu za istraživanje zdravlja u Sijetlu, a sprovešće ga Nacionalni institut za zdravlje.

Kako se navodi, biće potrebno 12 do 18 mjeseci da se bilo koja vakcina u potpunosti potvrdi.

Zaglavili ste u kući? Uživajte u virtuelnom obilasku muzeja

Obezbijedili ste osnovne potrepštine i završili sve obaveze; šta raditi sa slobodnim vremenom u samoizolaciji?

Stranica Travel and Leisure donosi vam 12 muzeja koje možete obići virtuelno, pa tako iz udobnosti vlastitog doma možete posjetiti Njujork, London, Vašington...

Google Arts & Culture donosi više od 500 muzeja i galerija čije sadržaje možete proučavati preko interneta.

Na listi se nalaze neki od najvećih muzeja na svijetu, a ova sjajna solucija omogućiće vam da proširite svoje znanje o umjetnosti, istoriji i nauci.

Želite li prošetati muzejom "Guggenheim" u Njujorku? Google Street View omogućava korisnicima da obiđu muzej u nekoliko koraka.

Osim toga, od magičnog Pariza i sjajnih galerija dijeli vas samo nekoliko klikova, a isto važi i za Nacionalni muzej moderne i savremene umjetnosti u Seulu.

Nažalost, na ovoj listi nećete pronaći baš sve svjetske muzeje i galerije, te nije poznato da li će na nju uskoro biti dodano više lokacija.

No, do tada na internetu, a van ove liste, možete pronaći online obilaske nekih od najvećih muzeja poput pariskog "Louvrea".

Nema novih slučajeva virusa korona u Srpskoj

BANJALUKA - Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj na juče održanoj pres konferenciji u 16.30 časova nema novih slučajeva kod kojih je rezultat testiranja pozitivan.

U Republici Srpskoj do sada je potvrđeno 20 slučajeva pozitivnih na novi virus korona (Banjaluka-16, Čelinac-2, Laktaši-1 i Srbac-1). Sedam osoba je u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, a 13 u kućnoj izolaciji, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Do sada je iz bolničke izolacije Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske izašlo ukupno 28 osoba

Trenutno su u Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom 1.694 osoba koje su doputovala iz područja zahvaćenih virusom SARS-CoV-2.

Iz zdravstvenog nadzora izašlo je ukupno 178 osoba.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut za javno zdravstvo Republike Srpske će redovno obavještavati javnost o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj.

Čemu nas korona može naučiti

Zatvaraju se granice, opustjela turistička odredišta, sezona upitna, ekonomska recesija nam ne gine, škola seli na TV, javite se doktorici telefonom, ne idite do nje. Osjetljivo je pisati pozitivno o bolesti Covid-19, narodski zvanoj Korona, točnije o njenom utjecaju na naš život. Pokušat ću, mirovni napori uvijek i jesu balansiranje u zoni prihvatljivog, s izletima u nemoguće.Sada osjećamo priliku da budemo drugačiji, da živimo drugačije, da pazimo na one "neproduktivne" – starije, bolesne, na djecu. Otvoren nam je prozor da sagledamo masovni turizam kao štetan, kao način bijega od samih sebe na kojem čak niti ne uživamo

Tko smo to - mi? Godinama se ovo pitanje, bar u krugovima kojima se krećem, postavlja kao identitetsko pitanje suprotstavljeno nacionalističkim, kolektivnim narativima. No sada se kontekst mijenja, 'mi' smo 'svi ljudi na nekom području' ili jednostavnije 'ljudi'. Promjena možda jest, a možda i nije bitna, no definitivno nije konačna. 'Mi' naime, nismo samo ljudi. Krajnji cilj te promjene, moguće je podsjećanje da 'mi' znači živa bića, sva bića, život.

Što je nama život? Svašta nešto, znam, no ne mislim na tako uzak pogled. Virusi jesu život. Bilo da vjerujemo da ih je Bog stvorila ili su naprosto dio ekosustava razvijenog evolucijom. Eko – čega? Ekosustav je ono čega ima sve manje. Ne, to nisu samo prašuma i savana, tundra, ocean ili pustinja iz školskih lekcija Prirode i društva.

Ekosustav je magnolija ispred zagrebačkog Trga žrtava fašizma (oh, tek sada vidim simboliku stradanja magnolija i imena tog trga) koje više nema - jer je tako ljepše. Ekosistem je kada zastanem neki dan na staroj cesti kroz Gorski Kotar, a uz odmorište su hrpe smeća. Davno su me naučili prijatelji/ce iz Zelene akcije da je odgovornost na proizvođačima ambalaža, na nedostatku primjerenog prikupljanja, a ne samo na manjku kulture svakoga od nas.

Stigao nam je Covid-19 iz tog ekosistema, kojeg ima sve manje. Nema baš više gdje živjeti, broj životinja, broj životinjskih vrsta čak, drastično se smanjuje, nestaje mu životnog prostora. Trenutno je Korona virusu dobro, bar mi se čini, našao je novo stanište. U tijeku je dijalog s novim stanodavcem, homo sapiensom. Dijalog nije baš uspješan, za sada, a možda i je, tko to zna, no ljudi nisu baš i vrsta za dijalog. Zašto razumno ako možeš nasilno?

Promjena jest važna "mi" – nismo samo ljudi, uništavanje šuma, zelenila, ubijanje vrsta, odnos prema njima kao prema našim slugama – ima cijenu. Zapravo nema jer život ne trguje, no ljudi to čine pa nam je lakše razumjeti ako cijenom, novcem objašnjavamo. Ne može se uništavati život oko sebe (da nove zgrade, ceste golf igrališta niknu), a ne očekivati naplatu. Shvatimo li da je život povezan, da smo svi ovisni jedni o drugima, da proglašenje pčele najvažnijim živim bićem nije simpatičan (malo uvrnut ali ..) i upozoravajući gest, već nužno znanje na razini učenja slova abecede (azbuke), Korona bi nam mogla biti dobra učiteljica.Promjena možda jest, a možda i nije bitna, no definitivno nije konačna. 'Mi' naime, nismo samo ljudi. Krajnji cilj te promjene, moguće je podsjećanje da 'mi' znači živa bića, sva bića, život

Zapravo, ona se tako i ponaša, niz čudnih podudarnosti je teško ne vidjeti:

a) masovni turizam, jedna od većih destruktivnih grana ljudskog djelovanja se drastično primirio

b) primijećeno je odsustvo zagađenog zraka nad Kinom, zbog zatvorenih tvornica

c) vlasti su pojačale međusobnu komunikaciju i suradnju

d) porastao je interes za znanošću, eksponencijalno

e) počeli smo prati ruke (moj favorit!)

f) počeli smo obraćati pažnju na fizičke kontakte koje imamo s drugim ljudima (taman kada je Harvey Weinstein otpremljen u zatvor na 23 godine zbog 'nesnalaženja' u toj sferi)

g) porastao je interes za Svjetsku Zdravstvenu Organizaciju (WHO) koja je sama ugodno iznenađena s jučerašnjih 200 tisuća pratitelja/ica

h) u fokusu je dostupnost i kvaliteta zdravstvenih sustava za sve

i) u trenutku stvarno velikog napada na ljude potpuno su besmisleni NATO i slične vojne alijanse, oružje kao takvo

j) nacionalizam i šovinizam se pokazuju žilavim, ali su izgurani na marginu

k) oboljevaju (zasad) bogatiji i utjecajniji čak i više, nego siromašni, a ponajmanje djeca.

Ima toga još, no ovo nije priča o dobroćudnosti jednog virusa, to ne postoji, kao ni zloćudnost. Život se bori za svoj prostor, tako i Korona virus, ogledalo našeg djelovanja u Amazoni prošlo ljeto, recimo to tako, no krivo. Spaljivanje šuma, krčenje nepreglednih područja, ubijanje aktivista za zaštitu okoliša, to se sve radi zbog profita, novca, ne nužnog već onoga koji je kruh povrh pogače. Korona nas guši ne zato što nas mrzi ili zato da uživa preko svake mjere, virus naprosto želi živjeti. Tu je razlika. Naći mjeru, da to treba, suživot među svim živim bićima, nisu biljke tu da nam služe, niti životinje. Živjeti zajedno, jedni s drugima, no ne jedni na štetu drugih. To jest izazov pred nama.

Koji za sada postiže i neke dobre rezultate. Zdravlje ljudi iznad ekonomskog rasta. Molim? Zamislite da je ovo netko rekao pred mjesec, dva. Luđak, komunist, terorist, neprijatelj. Primirili smo se, usporili, samoizolirali. To je ono neočekivano, iznenađujuće, novo. Kao i većina (sve?) stvari, samo po sebi ni dobro ni loše, svi su smjerovi pred nama. Prilike za izbor.Ima toga još, no ovo nije priča o dobroćudnosti jednog virusa, to ne postoji, kao ni zloćudnost. Život se bori za svoj prostor, tako i Korona virus, ogledalo našeg djelovanja u Amazoni prošlo ljeto, recimo to tako, no krivo

Korona NIJE prijetnja sezoni, ona NIJE uzrok recesiji, nije niti udar na naše blagostanje, čije blagostanje? Onih dvije trećine čovječanstva koje nema pitke vode svaki dan? Onih 24 000 djece što DNEVNO umire od gladi? Naš način života JE problem, naš – ljudski, no ne svih ljudi, nas koji jesmo privilegirani, koji imamo hrane svaki dan, krov nad glavom, pristup školama i bolnicama, sudovima. Koji vozimo aute, proizvodimo C02 u enormnim količinama svojim avionskim letovima, proizvodimo tone smeća. To jest problem.

Korona je, ipak kako izgleda, test, izazov, ne preopasan, ali jako brz, skočan, s talentom za odabir stanodavca. Prilika da se reorganiziramo. Što naravno nećemo jer smo ljudi, komotni smo, inertni i glupi.

No sada osjećamo priliku da budemo drugačiji, da živimo drugačije, da pazimo na one "neproduktivne" – starije, bolesne, na djecu. Otvoren nam je prozor da sagledamo masovni turizam kao štetan, kao način bijega od samih Shvatimo li da je život povezan, da smo svi ovisni jedni o drugima, da proglašenje pčele najvažnijim živim bićem nije simpatičan (malo uvrnut ali ..) i upozoravajući gest, već nužno znanje na razini učenja slova abecede (azbuke), Korona bi nam mogla biti dobra učiteljicasebe na kojem čak niti ne uživamo - glavni cilj jeste drugima preko društvenih mreža javiti da smo na putu, da smo uspjeli, da uživamo. U nadi da će nam povjerovati da stvarno uživamo dok posred Venecije klikamo milijune selfieja bez imalo interesa za sve ono što bi nam taj kamen mogao ispričati, čemu je sve svjedočio, tko je po njemu gazio, u kojim ulogama, raspoloženjima.

Samoizolacija, na dva tjedna? Ludost. Što ću raditi doma dva tjedna? Padaju nam na pamet TV, Internet, fejsbuk, spavanje, prejedanje i naravno alkohol. Bijeg do bijega. Kada smo zadjni put bili sami sa sobom? Sa svojim najbližima? Kako mi je rekla prijateljica pred petnaestak godina, aktivistica ljudskih prava, kada sam ju nazvao s pitanjem kako dolazi u Grožnjan na Odmak/ Retreat za aktiviste. "Ne dolazim. Ne mogu ja to, oprosti. Tjedan dana ništa ne raditi? Da bar planiramo nešto, ali ovako, odmor, ne."

Jedan mali, sićušni organizam, pojavio se kao ogledalo naše civilizacije. Što vidimo? Priliku da ga smlavimo? Kako se usuđuje? Ili priliku da se promjenimo? Sva moralna poduka ovoj kulturi iskorištavanja drugih sažeta je u rečenici čovjeka koji se oporavio od zaraze: "Najteža mi je bila pomisao da bih mogao nekoga zaraziti." To jest korak naprijed, veliki.

PREDSTAVA KOJA JE OSVOJILA REGION-OTKAZANA

Zbog novonastale situacije i odluke Vlade RS o odgađanju svih javnih skupova, prinuđeno je da se otkaže predstava "Zašto i kako ubiti muža?", najavljena za 17.mart u Doboju. Svi koji su kupili ulaznice ,mogu se javiti za povrat novca uz priloženu ulaznicu, na biletarnici Centra za kulturu i obrazovanje Doboj. Samim tim i nagradna igra za ulaznice na ovom portalu je obustavljena. Hvala na razumjevanju.

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top