Dario jun 20, 2022 - 30 Views

Koji su najčešći uzroci saobraćajnih nesreća? Featured

Bilo da su manje ili veće, u gradu ili na otvorenom putu, saobraćajne nezgode se dešavaju gotovo svakodnevno. Iako su nekad u pitanju naša sopstvena krivica ili neispravnost vozila, u velikom broju slučajeva se dešava da je uzrok nezgode nepažnja ili neprimjerno ponašanje drugih učesnika u saobraćaju.

Ukoliko do nesreće dođe, važno je znati koje korake je neophodno preduzeti a jedan od njih je pozvati šlep službu koja će vaše vozilo bezbijedno prevesti na željenu adresu. Razgrađena mreža šlep službi omogućila je šlep vozila iz Bosne i Hercegovine u najkraćem vremenskom roku.

Ukoliko želite da saznate koji su to razlozi zbog kojih nastaje najčešći broj nesreća na putu, nastavite sa čitanjem ovog teksta.

#1 Ometenost vozača prilikom vožnje - šta sve skreće pažnju vozača?

Najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda je ometenost vozača, a ovaj tip nesreća se najčešće dešava u gradskoj vožnji, gdje je gužva u saobraćaju velika. Više je razloga zašto vozač može biti nefokusiran na vožnju.

Pričanje mobilnim telefonom je jedan od najčešćih ometača vozača. Iako su kazne za ovu radnju iz godine u godinu sve veće i sada iznose cak 10.000 dinara, veliki broj vozača i dalje krši ovo pravilo saobraćaja. Ukoliko ste vi jedan od onih koji priča telefonom u toku vožnje, savjetujemo vam da izaberete neku od alternativa kao što su blutut za automobil ili koriščenje slušalica, kako bi vam obje ruke bile slobodne za vožnju.

Takođe, jelo za vrijeme voznje može dosta skretati pažnju vozača i onemogućiti mu da reaguje na vrijeme u nepredvidivim situacijama. 

U posljednje vrijeme se proučava uticaj muzike na pažnju i koncentraciju vozača, a rezultati ovog istraživanja pokazuju da preglasna muzika, pa čak i određena vrsta muzike može negativno da utiče na ponašanje vozača u saobraćaju.

#2 Brzina vožnje - prekoračenje dozvoljene brzine povećava rizik

Voznja prekomjernom brzinom jedan je od glavnih uzroka saobraćajnih nesreća sa tragičnim posljedicama. Čak i malo prekoračenje brzine može znatno povećati rizik od saobraćajne nezgode.

Razlog tome je taj što pri većoj brzini usljed neplaniranih dešavanja ili prepreka na putu, vozač ne može dovoljno brzo da reaguje ili zakoči, a veoma često ni da vidi prepreku na vrijeme.

#3 Vožnja u alkoholisanom stanju - nesavjesno ponašanje vozača

Vožnja u pijanom stanju je najčešća u kasnim noćnim i ranim jutarnjim časovima za vrijeme praznika ili vikendom. Zbog smanjenje koncentracije i brzine reagovanja usljed konzumiranja alkohola, veoma često vožnja u alkoholisanom stanju rezultira nesrećom.

Za pojedine ljude čak i mala količina alkohola može biti velika prepreka za sigurnu i bezbijednu vožnju, pa je zakonom strogo kažnjiva vožnja sa više od 0.2 promila alkohola u krvi, a kazna može biti novčana ili čak oduzimanje vozačke dozvole na kraći ili duži vremenski period.

#4 Loši vremenski uslovi - otežana vožnja

Loši vremenski uslovi veoma često povećavaju rizik od saobraćajnih nezgoda, a dokaz za to su statistički podaci koji govore da je u gradskom saobraćaju po kišnom vremenu drastičan porast saobraćajnih nezgoda.

Magla dovodi do smanjene vidljivosti na putu, a kiša i sneg do klizavijeg kolovoza, pa vozači mogu izgubiti kontrolu nad automobilom i izazvati saobraćajnu nezgodu ili nesreću. Zato se po ovim uslovima preporučuje opreznija vožnja, smanjena brzina, povećana koncentracija i fokus vozača na kolovoz.

#5 Tehnička neispravnost vozila - kvarovi na automobilu

Kada ljudi krenu na duži put ili godišnji odmor svojim automobilom, a prije toga nisu detaljno provjerili ispravnost vozila, veoma često uzrok nezgoda je upravo tehničke prirode. Bilo da je u pitanju neispravnost kočionog sistema, svjetala, guma ili nekog drugog dijela automobila, ovi kvarovi mogu dovesti do mnogo ozbiljnijih nezgoda na otvorenom putu nego u gradskoj vožnji.

#6 Psihičko stanje vozača - smanjena koncentracija tokom vožnje

Stres i uznemirenost vozača veoma mogu uticati na vožnju čak i onih najiskusnijih vozača i samim tim ugroziti i ostale učesnike u saobraćaju. Smanjena koncetracija i brzina reagovanja usljed stresa može dovesti do nezgoda na putu. Iz tog razloga se vozačima koji nisu u stanju da se usresrede isključivo i samo na vožnju savjetuje da ne voze automobil. Jedan trenutak nepaznje može dovesti do velike štete.

Takođe konzumiranje pojedinih lijekova može dovesti do smanjenih motoričkih sposobnosti i uspavljivanja vozača, pa se zato ne preporučuje vožnja pod dejstvom leka. Iako je ova informacija opšte poznata za antidepresive, i veliki broj drugih lijekova ima ovo dejstvo, na primjer pojedini lekovi protiv bolova. Da li se vožnja pod dejstvom leka ne preporučuje možete saznati u uputstvu svakog lijeka.

Nadamo se da ste čitanjem ovog teksta uvidjeli važnost poštovanja pravila saobraćaja i da samo najmanja greška može dovesti do velikih posljedica. Iako ne možete uticati na druge vozače, pažljivom i opreznom vožnjom svakako značajno možete smanjiti rizik od opasnosti.

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top