horoskop

Da biste uspjele sa stresom izaći na kraj, savladajte makar jedan od ovih sedam savjeta. Provjereno djeluju.

Razmislite prije nego što odreagujete: Prije no što odgovorite na nečiji pasivno-agresivni mail ili nastup, napravite krug po kući, kancelariji ili oko zgrade. Reagujte sa zadrškom.

Ne zaboravite da dišete: Kada stres nastupi, ljudi ne misle na svoje disanje, a to je ključno – duboko udahnite, zadržite dah dvije sekunde, zatim izdahnite. Ponovite to deset puta.

Naučite reći “ne”: Prihvatanje svih prijedloga i obaveza je siguran put za preopterećenost. Postavite prioritete i djelujte u skladu sa tim, jer nije realno da očekujete da na sve izazove odgovorite kako treba. Zato spustite kriterijume i očekivanja.

Niko nije savršen: Greške su dozvoljene. Priznajte ih i nastavite dalje.

Izduvni ventili: Teretana, šoping, trčanje, gledanje serija, pričanje na telefon s najboljom prijateljicom, kuhanje… Time se stres oslobađa i to uvijek radite kad ste pod pritiskom. Osim posla i obaveza, važne su i slobodne aktivnosti da biste kasnije bile produktivne.

Organizacija je ključna: Izbjegnite nepotreban stres, kada znate šta vas čeka – pripremite se. Ovo se odnosi na bitne i manje bitne stvari, poput spremanja odjeće za ujutru, hrane, ključeva od kola….

Važan je kvalitetan san: Stres ne možete da zaobiđete ako spavate pet sati! Tijelo mora da se kvalitetno odmori.

ljepotaizdravlje.ba

Jedna prijateljica kao najveće razočaranje pominje svoju dugogodišnju vezu. Kaže: “Godinama sam bila sa muškarcem s kojim nikad nisam uspjela da osjetim bliskost o kakvoj su drugi ljudi pričali. Stalno sam se nadala i mislila da sam ja kriva, da u nečemu griješim, a onda su se u jednom danu srušili svi moji snovi i nade, jer sam saznala da ima ljubavnicu”. Jedan prijatelj najvećim razočarenjem smatra gubitak posla koji je volio, a druga prijateljica saznanje da boluje od ozbiljne bolesti…

Kada biste analizirali svoj život, shvatili biste da nije ništa drugačiji. Svi smo prošli kroz tugu, razočaranje, problematičnu vezu, loš posao ili dobar posao na kojem nas nisu cijenili, gubitak voljene osobe, zdravstvene poteškoće, laži osoba kojima smo vjerovali…

Razočaranja mogu biti vrlo bolna, bez obzira da li su objektivno gledano velika. Ponekad, realno, mala stvar može da izazove lavinu emocija, a to uglavnom zavisi od okolnosti. Nekad razočarenje prerasta u očaj ili tugu, a ponekad se pretvori i u depresiju, što može imati ozbiljne posljedice. Psiholog James C. Coleman opisao je koliko razočarenje može biti pogubno za čovjeka: “Žrtva urušavanja zgrade, padne li u očaj dok čeka da je iskopaju i izgubi li nadu, može umrijeti već prvog dana. Međutim, fiziološki bi sigurno mogla preživjeti nekoliko dana ako nema neke ozbiljne povrede. Gubitak nade može biti psihičko samoubistvo, a najčešće se manifestuje apatijom”.

“Vrijednosti, značenja i nade javljaju se i djeluju kao katalizator koji pokreće energiju koja nam donosi zadovoljstvo. Kada njih nestane teško je prikupiti energiju i za normalan život, a kamoli za zadovoljstvo“, kaže Coleman.

Jedino rješenje je nikad se ne razočarati toliko da u potpunosti izgubimo nadu, ali – kako to postići ?

1. Prilagodite svoja očekivanja

Ne osvaja svaki klub šampionski pehar ni olimpijsko zlato. Ne dobije posao svako ko se prijavio na konkurs. Bolesti se događaju. Ne uspijeva svaki brak. Možda ne bi trebalo previsoko postavljati ciljeve, jer – ako su vaša najveća nadanja vezana isključivo za ostvarene rezultate – vremenom ćete biti suočeni sa razočarenjem, budući da je svaki uspjeh prolazan. No, ne smijete ni previše nisko spustiti svoja očekivanja, jer ćete tako uzeti manje od onoga što vam život pruža. Ravnoteža je ključna.

2. Učite iz svojih poraza

Razočarenja i neuspjesi jačaju i grade karakter, ako ih iskoristite na pravi način. Mogu vas naučiti i da pobjeđujete i gubite graciozno.

3. Gradite i ulažite u prijateljstva

Vaše razočarenje će biti manje ako ga podijelite s drugim osobama. U teškim trenucima, kada se osjećamo ranjivo, lako je postaviti zidove oko sebe, ali ako se zatvorite u sebe usporićete proces izliječenja.

Jedna prijateljica mi je na pitanje: “Šta i ko te najviše razočarao?”, odgovorila: “A, joj, nemoj me to pitati, radije mislim o pozitivnim stvarima”. Možda je ključ zadovoljstva baš u tome, da pamtimo samo sretne dane.

 ljepotaizdravlje.ba

Dokazano je da smijeh zbližava ljude, otklanja stres i ublažava bolesti, pa se zbog toga i primjenjuje u pojedinim terapijama. Zarazan, zdrav smijeh u društvu prijatelja pomoći će nam da se oslobodimo bola zahvaljujući hemijskim supstancama nalik opijatima, koje nam u tom trenutku preplavljuju mozak.

Stručnjaci tvrde da je 15 minuta smijeha dovoljno da se prag bola podigne za 10 odsto. Zaštita od bola koju pruža smijeh, po svemu sudeći, dolazi od endorfina, kompleksne hemijske supstance (neurotransmitera) koja pomaže u prenošenju nervnih impulsa među nervnim ćelijama, ali i ublažava djelovanje fizičkog bola i stresa. Endorfin se luči i prilikom drugih fizičkih napora, kao što su joga, plivanje, trčanje…

Naučnici vjeruju da se za vrijeme smijeha ovaj hormon luči nehotičnim, repetitivnim mišićnim spazmom kada samo izbacujemo vazduh bez udisanja.

Ova disajna vježba je veoma iscrpljujuća, pa samim tim dolazi do lučenja endorfina. Prema jednoj teoriji, smijeh pomaže transmisiju signala privrženosti, učvršćujući time vezu među ljudima. Prema drugoj teoriji, smijeh u grupi podstiče društvenu saradnju i kolektivni identitet, pa stoga predstavlja evolucionu alatku koja čovjeku pomaže u preživljavanju.

Smijeh otklanja stres i umor

Komikoterapija je način liječenja koji primenjuje smijeh i prijatne emocije kao jedan vid lijeka. Pokazalo se da smijeh zbližava ljude, ali i da se bori protiv stresa i drugih bolesti. Takođe, otklanja osjećaj zamora. Prilikom smijanja aktiviraju se mišići lica, grla i grudnog koša. A kada je smijeh grohotan, uključuju se gotovo svi mišići koji se nalaze u ljudskom tijelu. Naučnici su shvatili da, ako se u toku jednog dana nasmijete stotinak puta, postići ćete isti efekat kao da ste se bavili nekim sportom oko 15 minuta.

Dok se smijemo, snižava nam se krvni pritisak, povećava protok krvi kroz organizam i snabdijevanje krvi kiseonikom, a smanjuju se lučenje hormona stresa i osjećaj bola, čime se raspoloženje dosta poboljšava. Takođe, poznato je da raspoloženje ostaje dobro oko 45 minuta nakon što prestanemo sa smijehom.

Kako do sreće i zadovoljstva

Osim što je smijeh kompleksna psihološka manifestacija o čijem se nastajanju malo zna, smijeh je specifičan i po svojoj socijalnoj osnovi. On je društvena pojava specifična za čovjeka u interakciji sa drugim čovjekom. To znamo jer se zaista rijetko sami smijemo.

Prvi osmijeh primijetićemo kod bebe stare 3 do 4 mjeseca i to je, baš kao i plač, način na koji dijete komunicira sa majkom i okolinom. Taj oblik neverbalne komunikacije od tada, pa do kraja života ostaje stalno prisutan i korišćen u najraznovrsnijim prilikama. Djeca se smiju kada su sretna i zadovoljna, i to više sa ostalima u društvu nego kada su sama. Živahna i vesela djeca više vole da se igraju sa vršnjacima koji su sličniji njima nego sa mirnom i povučenom djecom. Ono što će djetetu najprije izazvati radost i smijeh jesu lijepo iznenađenje, glupiranje odraslih, ispunjena želja, šala i igra i slično.

Iz ovoga možete zaključiti da i u najcrnjim danima, umjesto što potiskujete smijeh jer smatrate da je situacija previše ozbiljna da biste se smijali, trebalo bi da se iz sveg glasa smijete. Kao što vidite, postoji naučna činjenica koja dokazuje da će vam to pomoći da podignete raspoloženje i razmišljate pozitivnije.

 ljepotaizdravlje.ba

Dokazano je da je razvoj tehnologije kod djece doveo do povećanja nivoa inteligencije, ali i do smanjenja emocionalne.

Nekoliko stotina ili desetina prijatelja na Facebooku nisu prijatelji, nego publika.

Stalna izloženost publici stvara pritisak i ovisnost o potvrdi, a posljedica je krhak identitet.

Ako ne želimo pametnu djecu kojom će društvo moći emocionalno manipulisati, tehnologiji treba dati pomoćno mjesto u učenju i razvoju.

Kad je dijete maleno, vjenčani prsten na maminoj ruci za njega je tek blistav, privlačan predmet koji bi bilo dobro što prije ugurati u usta.

Kako dijete odrasta, prsten dobija značenja  dijete nauči da je to predmet koji se nosi na ruci, i to na određenom prstu i u određenim uslovima.

S vremenom prsten dobija i prenesena značenja koja su u vezi s odnosom njegovih roditelja, načinom života i porodice. Kao odrastao čovjek, ako se i sam vjenča, značenje prstena širi se na iskustvo vlastite zajednice i bračnog života, a ako se razvede, sve će te pojmove propitivati i prsten će dobiti dodatna, nova značenja.

Tako se naš mozak razvija u um  radom i povezivanjem moždanih ćelija, od predmeta kojim se trljaju zubići, dolazimo do simbola filozofskih pitanja o braku, zajednici, društvu…

Ovo je tek jedan slikovit primjer razvoja mozga u um povezivanjem moždanih ćelija koji navodi jedan od najpoznatijih svjetskih neurologa Suzan Grinfild sa Univerziteta "Oksford".

Tehnologija ne smije biti osnovni model učenja

Da bi se moždane ćelije razvijale i povezivale, djetetu je potrebno podsticajno okruženje, a danas se sve više roditelja pita šta je za djecu podsticajno okruženje i kakvo mjesto u tome treba dati modernoj tehnologiji. Suzan i njeni kolege tvrde  pomoćno. Tehnologija ne smije biti osnovni model učenja za djecu. Ona u mozgu ne podstiče stvaranje neuronskih veza, dublje razumijevanje i iskustvo. Da bi se dijete svestrano razvilo, nužno je čitanje, pričanje priča i kvalitetna interakcija uživo.

Stotinu prijatelja na Facebooku nisu prijatelji, nego publika

Već je dokazano da virtuelna komunikacija dovodi do smanjene empatije i emocionalne nezrelosti. Nekoliko stotina ili nekoliko desetina prijatelja na Facebooku nisu prijatelji, nego publika. Stalna izloženost publici stvara pritisak i ovisnost o potvrdi, a posljedica je krhak identitet. Pretjerano igranje videoigrica skraćuje pažnju, smanjuje empatiju, povećava nivo dopamina kao kod ovisnika.

Čitajte djeci

Kad dijete čita ili mu čita roditelj, njegov mozak radi mnogo više od jednostavnog praćenja priče. Skeniranjem mozga dokazano je da kad zamišljamo scenografiju priče, oživljavamo likove, dočaravamo zvukove i mirise, aktiviraju se različita područja mozga u kojima se ta iskustva obrađuju te se tako stvaraju nove neuronske veze, baš kao u priči o prstenu na početku teksta. Dok čitamo priču, mozak stimuliše ta iskustva, kao da smo ih doživjeli, što se ne događa kad igramo videoigrice. Učimo iz ličnih i iskustava drugih, što nam omogućava da sagledamo život iz više perspektiva.

nezavisne.com

Svaka od nas želi da izgleda lijepo – od buđenja do odlaska na spavanje. Nažalost, živimo u vremenu kada za sve moramo da nađemo vrijeme, a kad mi dođemo na red – moramo da gledamo na sat, jer negdje već kasnimo. Upravo zato vam dajemo nekoliko beauty trikova, koji će vam uštedjeti novac i energiju.

■Aromatična ulja od cimeta i mente usne čine punijim i svjetlijim. Ako niste alergične na ove sastojke, jednostavno dodajte nekoliko kapi u svoj balzam za usne. Pri kupovini ovih ulja uvijek pogledajte deklaraciju, jer se može desiti da greškom uzmete ono za aromatizovanje prostora.

■ Kokosovo i maslinovo ulje odlično skidaju vodootpornu šminku. Isprobajte ih i vidjećete da ćete vrlo lako ukloniti maskaru, sjenke, eyeliner…

■ Kada vam se omiljena maskara osuši, dodajte nekoliko kapi slanog rastvora u tubu ili je stavite u toplu vodu na pet minuta.

■ Ako se lak za nokte zgusnuo, pokušajte da flašicu stavite u toplu vodu na nekoliko minuta, a zatim ga protresite. Ovaj postupak možete ponoviti 2-3 puta.

■ Lak za kosu je odličan za obrve. Poprskajte ih kako biste ih oblikovali.

ljepotaizdravlje.ba

Koja je tajna sreće? Na ovo vječno pitanje odgovor zna Matthieu Ricard, koji je imao 26 godina kada je otišao na Himalaje, postao budistički sveštenik i 50 godina proveo učeći – kako biti sretan. Čak je i nauka, preciznije, istraživanje Univerziteta u Wisconsinu, dokazala da je on najsretniji čovjek na svijetu. Njegova moć kontrole uma je zapanjujuća, a njegov mozak proizvodi nivo gama zraka (povezanih sa svješću, pažnjom, učenjem i pamćenjem) koji nikada do sada nije zabilježen. “Sreća je vještina koju treba učiti“, kaže Ricard, koji je dao pet jednostavnih savjeta za – sreću…

Ne brinite
Ne brinite se ni zbog čega. Ako naiđete na poteškoće i probleme, a za njih postoji rješenje – posegnite za njim. Ukoliko rješenje ne postoji – nema smisla brinuti se, jer problem u tom slučaju postaje još veći. Opustite se i razmislite koje biste druge korisne stvari mogli da radite. Nađite neki drugi put.

Trenirajte sretan život
Postoje mnogi ljudski kvaliteti koji su izuzetno bitni za sretan, ispunjen život i funkcionisanje na optimalan način – brižnost, ljubav, dobrota, unutrašnja slobodu i mir. Te karakteristike ne možete poboljšati bez vježbanja, a za vježbanje treba vremena.

Pronađite svoju strast
Kada sam imao 20 godina, zbunjeno sam tražio vještinu kojom bih mogao da se bavim i koja bi mom životu dala smisao. U jednom trenutku morate se zapitati: “Šta je to što je zaista-zaista važno. Sigurno postoji područje koje će vas ispuniti i inspirisati. Tražite to i učinite ono što je potrebno da biste željeno postigli.

Želite sreću svakome
Budite altruist i poželite da svaki čovek na svetu pronađe sreću. Zašto biste ikoga isključili? Naravno, to ne znači da želite uspeh nekome ko radi loše stvari, laže i maltretira druge, jer to nikome ne donosi sreću. Altruizam znači želeti samo dobro u ljudima.

Pomažite drugima
Kuda god idem – idem s ciljem da bih nekome pomogao. Zašto bih, inače, bilo gdje išao i putovao? Savršeno mi je dobro tamo gdje živim, na Himalajima. Kad god siđem s Himalaja, želim da nekome pomognem, inače bi svaki odlazak od kuće bio gubitak vremena.

ljepotaizdravlje.ba

Mada uvijek govorimo kako nam je zdravlje najbitnije i da nećemo više da se nerviramo zbog sitnica i stvari na koje, sve i da hoćemo, ne možemo da utičemo, nekako se desi da nam baš ta sitnica pokvari dan. Dajemo vam pet savjeta koje ovog trenutka možete da učinite za svoj dug i zdrav život. Sigurno ćete odmah pomisliti – pa to smo i sami znali – ali razmislite realno, koliko vam često u danu, pa usudićemo se da kažemo i sedmici, padne na pamet da te stvari zaista i uradite za sebe.

1. Momentalno se oslobodite stresa! U svakom trenutku nešto vas može iznervirati – nekad je dovoljno samo da se ulogujete na društvene mreže, pa da se iznervirate, ali možete za sebe da učinite to da tu situaciju iskontrolišete. Umjesto toga meditirajte, trčite ili činite bilo šta što vas opušta. Stručnjaci savjetuju kako bi bilo dobro napraviti listu u dvije kolone – u jednoj da bude spisak stresnih stvari koje možete kontrolisati, a u drugoj da budu one koje ne možete. Tako se za početak možete fokusirati na stvari koje možete odmah rješavati, jer ćete se, korak po korak osjećati bolje.

2. Isključite se i napunite baterije! Odredite sebi dio dana kad ćete odložiti telefon i sve ostale izvore koji vas tjeraju da se ulogujete u virtuelni svijet. Ako vam uspije da se na nekoliko sati isključite, možda za koju sedmicu uspijete da provedete i cijeli jedan dan bez telefona, što bi za vaše zdravlje bilo i te kako blagotvorno. Najbolje bi bilo da prije spavanja ne idete uopšte na internet, kako biste zaspali mirno i utonuli u lijepe snove.

3. Naspavajte se kako treba! Osim što nenaspavani izgledate loše, ujedno se i osjećate loše – umorni ste, razdražljivi, nemate energije, što sve nepovoljno utiče i na psihu. Procijenite koliko vam je zaista potrebno sati sna da biste se osjećali naspavano i pokušajte da se držite tog rasporeda. Već nakon nekoliko dana ćete osjetiti promjenu, svaku obavezu ispunjavaćete ljepše i lakše.

4. Pokrenite se! Sjedenje je jednako štetno kao pušenje cigareta. Pronađite za sebe onu fizičku aktivnost koja vas raduje i, ne, ne možete da kažete da takve nema, jer bar u današnjem svijetu ima toliko izbora. Čim postanete aktivniji, više ćete brinuti i o tome šta i kako jedete, bićete raspoloženiji i mentalno produktivniji. Ako ništa drugo, onda se makar sjetite da češće ustajate sa stolice. Nemojte da dozvolite da prođe sat vremena da u kontinuitetu sjedite.

5. Mislite o tome šta i kako jedete! Stručnjaci kažu da je ključ u jednostavnosti. Jedite što više svježeg voća i povrća. Osluškujte svoje tijelo, ono će vas navoditi na to šta mu treba više ili manje, ali uključite u sve to i nutricionistu kako biste bili sigurni da činite pravu stvar za svoje tijelo. Nemojte se nikako izgladnjivati i ne zaboravljajte doručak! Ako ne možete spontano da se držite konkretnih obroka u danu, napravite raspored šta ćete i kad jesti, pa će vam to s vremenom postati rutina.

ljepotaizdravlje.ba

Koliko često popustite pred histeričnim zahtjevima mališana da mu kupite slatkiš na kasi supermarketa?

Previše često, prema vašem mišljenju? Za većinu roditelja police uz kasu prepune čokoladica i bombona najveći su izazov, i to na samom izlasku iz radnje.

Upravo zbog toga, određeni lanci supermarketa na Zapadu počeće sve nezdrave proizvode pored kase da zamjenjuju zdravim opcijama, kao što su voće, koštunjavo voće i sokovi.

Dok ovaj trend ne stigne do nas, pokušajte da izbjegnete scene kod kase i to na sljedeći način:

*Nacrtajte ili odštampajte sliku užine koju biste voljeli da vaš mališan pojede i ponesite je u kupovinu. Potom zajedno s detetom pronađite konkretnu namirnicu u supermarketu.

*Na kasi, dok stavljate kupljenu robu na pokretnu traku, opisujte mališanu svaki komad. Pitajte ga koje namirnice jedu svi članovi porodice i šta je njegova omiljena hrana.

*Zaokupite pažnju djeteta tako što ćete ga, pod uslovom da je bezbjedno za njega, zamoliti da stavlja kupljenu robu na pokretnu traku.

*Fokusirajte se na namirnice koje dijete može da jede, a ne na one koje nisu zdrave za njega. Pričajte mu kada će ih moći jesti, šta će još pojesti uz njih i opišite mu njihov ukus.

ljepotaizdravlje.ba

Doživjeti stotu je nešto što je postalo opsesija čovječanstva u posljednje vrijeme. Svaki čas neko otkrije tajnu dugovječnosti ili izvor mladosti. Ipak, možda su najkompetentniji oni koji su zaista doživjeli te godine, jer samo oni znaju odgovor. A nekad taj odgovor može zvučati prilično banalno - živite po svom. To tvrdi i Džo Binder, koji će za vikend napuniti 107 godina. On je jedan od najstarijih Njujorčana, tj. jedan od 360 njujorških stogodišnjaka. On kaže da je njegov savjet prilično jednostavan, ali i naučno dokazan...

"Suština je da budete aktivni", kaže on, dodajući da su uglavnom stariji iz njegovog kvarta posljednje godine provodili sjedeći na klupi u parku. Ali, ne i on. "Pogledajte onu klupu... Na njoj su sjedili svi, samo ja nikad. I na kraju sam ih sve nadživio", kaže Džo.

Ipak, on pored aktivnosti preporučuje da se ljudi što više druže, te da nikad ne budu kivni na druge jer taj osjećaj može da vas izjede iznutra i uništi zdravlje: "Naravno, i ja sam u životu bio povrijeđen, ne jednom, nego više puta. Ali, ja sam tip koji bi samo okrenuo drugi obraz, pa ako treba, nek udari ponovo. To je ono što me održalo ovako dugo".

I dr Holi Filips, njujorški internista, vjeruje da je ovo zaista dobar savjet, posebno ono što se odnosi na društvenu aktivnost.

"Ljudi koji se dosta druže, koji imaju dosta prijatelja i poznanika imaju čak 50 odsto više vjerovatnoće da će živjeti duže od onih koji su nedruštveni", kaže Filips. Binder priznaje da je i pušio, i to do 13. do 45. godine, ali da je naslijedio i veoma dobre gene. Njegova nećaka Linda Galaso Vard o svemu kaže: "On potiče iz loze ruskih Jevreja koji imaju taj gen dugovječnosti. Čak su iz Univerziteta Fordham htjeli da prouče njegov slučaj, ali je trebalo dosta analiza, a to je suviše naporno u njegovim godinama".

Binder još dodaje da svaki dan pije crno vino. Bilo da je to dobro ili ne, dr Filips o svemu tome kaže: "Šta god da radi, očigledno da njemu to prija".

nezavisne.com