Pet rasa pasa koje mogu da drže i alergični na dlaku

Ako želite da usvojite ili kupite psa za kuću, a imate "alergiju na pseću dlaku" – vjerovali ili ne, postoji nada i za vas.

Primijetili ste da smo alergiju na pseću dlaku stavili pod znake navodnika. To je zato što to zapravo ne postoji, piše Petface.

Naime, istraživanja su pokazala da osobe koje pokazuju znake alergijske reakcije na kućne ljubimce zapravo nisu alegični na dlaku već na specifičan protein CAN F1. Tačno je da se on nalazi na dlaci psa, ali zapravo potiče iz pljuvačke i drugih sekreta. Psi lizanjem krzna prenose ovaj protein na dlaku, koja se raznosi po prostoru u kojem žive. Naravno, oni koji imaju alergiju na ovaj protein dolaze u kontakt sa dlakom i tako nastaje problem.

Nijedan kućni ljubimac nije 100% hipoalergen – što u prevodu znači da ne proizvodi protein koji izaziva reakciju. Iako svi psi proizvode pljuvačku, urin, pa i perut, postoje oni koji nešto manje prozvode alergene ili ih u manjoj mjeri raznose po okolini. Evo nekoliko rasa pasa koje preporučujemo onima koji žele psa, a imaju razvijenu tzv. "alergiju na pseću dlaku".

Pudla (standardna i mini)
Ima kovrdžavu i tanku dlaku i veoma se malo linja. Pored toga, nije sklona stvaranju peruti, pa se mala količina proteina širi prostorom u kome živi. Ukoliko se tome doda pravilna ishrana i redovna njega dlake i kože, rizici od alergijskih reakcija su minimalni.

Portugalski vodeni pas
Ova rasa proizvodi vrlo malo perut i gotovo da se ne linja. Kada je bivši predsjednik SAD Obama tražio psa koji neće izazivati reakcije kod ćerke odlučili su se upravo za ovu rasu.

Erdel terijer
Jedan od rijetkih pripadnika velikih pasa koji se može pohvaliti činjenicom da se gotovo ne linja i ima izuzetno nisku proizvodnju peruti. To može zahvaliti kratkoj, žilavoj i kovrdžavoj dlaci.

Bišon
Nemojte da vas zavara pufnasto bijelo krzno. Bišoni su karakteristični po tome što proizvode malo peruti i veoma slabom linjanju. Spadaju u red onih pasmina koje se najčešće preporučuju ljudima koji imaju alergijske reakcije.

Vest hajlend terijer
Vesti nije poznat samo po prijateljskom i snažnom karakteru. Krzno mu čini gusta i žilava dlaka koja zadržava svu nastalu perut. Pored toga, izuzetno se malo linja pa je i to razlog da ga izaberete ukoliko i morate znati da čak i izborom i nabavkom ovakvih pasa, problemi sa alergijama ili astmom neće trenutno nestati.

Preporučujemo da se posavetujete sa svojim ljekarom, ali i veterinarom kako da postupate sa svojim novim ljubimcem. Takođe ne zaboravite da će postepeno izlaganje alergenima koje nose ljubimci doprinijeti desenzibilizaciji organizma na uzročnike. Iskustva pokazuju da su osobe, a posebno djeca, koje su imale reakcije poslije izvjesnog vremena druženja sa ljubimcima stekli visok stepen imunizacije i odsustvo simptoma alergije i problema sa alergijama.

Izvor:Nezavisne

Opština iz Hrvatske godinu dana plaća troškove za udomljavanje psa

Opština Jelenje donijela je odluku koja je razveselila ljubitelje životinja. Ko udomi psa, opština će mu godinu dana sufinansirati hranu i ostale potrebne troškove.

Uslov je da je pas u azil u Liču doveden baš s Jelenja, a ovo je, poručuju, način da se potakne udomljavanje.

''Još uvijek ima puno neodgovornih ljudi koji uzmu psa, a ne razmišljaju što i kako taj pas nosi u njihovom životu - vama se život promijeni nabolje, ali netko ne razmišlja tako'', upozorava Milka MIjanović, veterinar i upravnik Skloništa za nezbrinute životinje Lič.

Jedinice lokalne samouprave imaju obavezu zbrinjavanja životinja s njihovog područja.

''Na ovaj način smanjili bi dnevni trošak, koji se kreće i do 1.300 kuna po psu. Udomili bi psa u neku obitelj na primjereno mjesto i na human način, a pomogli bi i tim udomiteljima da u prvih godinu dana imaju osiguranu hranu i brigu za tog psa'', objašnjava Robert Marčelja, načelnik Opštine Jelenje.

To podrazumijeva veterinarski pregled, tretiranje protiv nametnika i 200 kuna mjesečno kroz godinu dana.

"I sam bih da nemam psa, udomio psa i lijepo je da se potakne ljude da udome životinje i da se pomogne životinjama'', smatra Toni iz Jelenja.

Ervin se bavi uzgojem pasa s pedigreom i podržava ovakve poticaje.

"Oko pasa je briga i treba ih održavati i čistiti i jako sam zadovoljan ovakvom odlukom'', kaže Ervin.

Ova bi odluka, nadaju se u Jelenju, ljude mogla da potakne da život uljepšaju jednim klupkom bezuslovne ljubavi, piše "Vijesti.rtl.hr".

Izvor:Nezavisne

Koliko i koje voće pas smije da jede?

Većina pasa uživa da jede voće, bilo da se radi o par komadića voćke koju jede njihov vlasnik, kori i košticama voća kao što su jabuke i kruške, pa sve do pasa koji žive blizu stabla jabuke, šljive ili nektarine, odnosno grožđa ili nasada bobica, za koje se čini da praktično žive na voću koje sami stresaju s grana.

Voće je prirodna hrana koju pas može pronaći i pojesti u divljini, stoga nema ništa loše u tome da pas jede voće, u razumnoj mjeri.

Bilo koje voće s kojim se pretjera može uznemiriti želudac vašeg psa i uzrokovati proliv, grčeve, gasove, alergije ili ozbiljne probavne probleme - na isti način na koji može uticati na ljude koji pojedu previše voća.

Za mladog, zdravog psa, par zalogaja ne bi trebalo predstavljati problem, dok god pas ima normalnu stolicu. Ponekad može biti teško spriječiti psa da se prejeda plodovima kojih u ljeto i jesen ima u izobilju. Mnogi psi će u tome toliko uživati, da će nastaviti jesti voće iako od njega dobiju proliv.

Ukoliko postane očigledno da vaš pas jede previše voća (pojavi se neki od navedenih problema) jedini lijek je da odstranite plodove s tla ili udaljite psa od voćaka, dok mu se želudac ne oporavi, a zatim mu ograničite konzumiranje voća na jednu do dvije voćke dnevno.

(paszavas.com)

Izvor:Nezavisne

Psi su naslijedili položaj za spavanje?

Pored toga što su neviđeno slatki i divni prijatelji, psi su pomalo i na svoju ruku. Ili na "svoju šapu". Između smiješnih izraza lica i čudnog ponašanja ponekad, svaki "čovjekov najbolji prijatelj" ima i male crte ekscentričnosti zbog kojih ih volite još više.

Ali, neke od tih neodoljivo simpatičnih čudnih stvari koje rade su u stvari neodvojivi dio njihove prirode, iako to ponekad iznenadi i najodanije ljubitelje pasa.

Uzmite, recimo, samo tu naviku da se sklupčaju "u lopticu" prije nego što utonu u san. Prosječnom vlasniku, to vjerovatno djeluje prosto kao način da se kuca udobno smjesti prije nego što zaspi. I iako to jeste dijelom tačno, dr Margaret Gruen, profesor bihevioralne medicine na veterini na Univerzitetu Sjeverne Karoline, kaže da je to konkretno ponašanje čvrsto utemeljeno u evoluciji.

"Kad psi spavaju napolju, u divljini, naročito u hladnijim predjelima, oni će iskopati pliću rupu u zemlji i sklupčati se u njoj", objašnjava dr Gruen za Vetstreet.

"To im obezbjeđuje toplotu, kad se tako sklupčamo tijelo lakše održava temperaturu. Takođe, u tom položaju najosjetljiviji unutrašnji organi su zaštićeni od iznenadnog napada predatora."

Psi spavaju u ovom položaju i u kući, na bezbjednom, iako im ne prijeti nikakva opasnost. Zvuči smiješno, ali to je razumna taktika naslijeđena od dalekih predaka.

Izvor:Nezavisne

Zašto psi kopaju rupe u zemlji

Vlasnici i ljubitelji pasa sigurno su se više puta pitali zbog čega neki četvoronošci do iznemoglosti kopaju rupe u zemlji.

Ljudi koji žive u kućama znaju da ova aktivnost nije nimalo zabavna, jer psi znaju da prekopaju i cijelo dvorište.

Ovo su pet najčešćih razloga zbog kojih kuce to rade:

1. Zabava
Šape pasa su "dizajnirane" za kopanje, pa je logično da će ih koristiti za to. Kopanje im je često samo zabava, iako mnogim vlasnicima to nije nimalo zabavno.

2. Oslobađanje od dosade i stresa
Kopanje psima pomaže da izbace iz sebe višak energije i da se riješe dosade kada im vlasnik ne posvećuje dovoljno pažnje. Isto tako, kopanje može da bude znak stresa prouzrokovanog manjkom fizičke aktivnosti.

3. Pseći projekat
Kopanje može da se smatra i psećim "uradi-sam" projektom. On gradi svoju kućicu, mjesto u koje povremeno može da se povuče ako mu je hladno, vruće ili ako želi od nečega da se sakrije.

4. Plen
Ako u dvorištu imate krtice ili poljskog miša i psa koji se želi da se dokopa svog plena, nemojte da se iznenadite ukoliko vaše dvorište postane puno rupa.

5. Bjeg iz dvorišta
Psima dvorište nekada postane premalo i previše dosadno, pa žele da istraže svet izvan njega. Neki psi iskopaju rupu kod ograde da bi izašli, pojeli nešto, pronašli novo društvo, a onda se vratili u svoj dom.

Izvor:Nezavisne

Obogatio se ocjenjujući pse na Twitteru

Dok njegovi vršnjaci studiraju dvadesetjednogodišnji Met Nelson zarađuje pravo bogatstvo ocjenjujući pse na Twitteru.

On je sebi stvorio karijeru zahvaljujući neočekivanom uspjehu profila "WeRateDogs" koji trenutno prati sedam miliona korisnika.

On na svom profilu svakodnevno objavljuje slike simpatičnih kuca, kojima uz duhovite komentare dodjeljuje ocjene.

Iako je u početku raspon ocjena bio od 1 do 10, Nelson je ubrzo shvatio da njihovu simpatičnost nije moguće ograničiti samo brojkom 10, pa je počeo da im dodjeljuje više ocjene što je njegove obožavaoce oduševilo.

Među Nelsonovim brojnim pratiocima je i Džoan Rouling.Originalna poslovna ideja Metu se javila 2015. godine, kada je u razgovoru s kolegama na fakultetu zaključio da bi bilo zgodno da korisnicima društvenih mreža ponuditi "lako štivo" koje će im uljepšati dan.

"Primijetio sam da su ljudi na svakakve načine koriste Tviter, pa sam osjetio potrebu da nekome uljepšam dan", objasnio je Nelson.

Iako ga je Twitter proslavio, on nije glavni izvor prihoda mladog preduzetnika.

Najveći dio svoje impresivne zarade, Nelson dobija od prodaje knjige "Najsmešniji i najslađi kučići koje ste ikada videli", od igrice "Good Dogs" i psećih proizvoda koje prodaje na svojoj stranici.

Procjenjuje se da godišnje zaradi oko 200.000 dolara.

Izvor:Nezavisne

U ovih sedam mitova o psima najčešće vjerujemo

Iako je internet pun savjeta i priča o ljubimcima, sve te informacije često nisu tačne, a nekada se radi o potpunim izmišljotinama. Ovo je lista najčešćih mitova u koje vjeruju mnogi ljudi:

Mješanci su zdraviji od čistokrvnih pasa

Jedan od najčešćih mitova o psima koji nije tačan. Jedno istraživanje je dokazalo, proučavajući 24 genetskih poremećaja, da je bilo vrlo male ili gotovo nikakve razlike između testiranih miješanih i čistokrvnih pasa.

Suv nos znak je bolesti

Pseći nos zaista nije dobar pokazatelj zdravstvenog stanja psa. Suzni kanali kod pasa prazne se kroz njihov nos i ostavljaju mokar trag, ali to ne mora nužno da znači da postoji problem kad je on suv.

Pseća usta čistija su od ljudskih

To ne znači da su prljavija, već je stvar u tome da su prljava i jedna i druga. Psi i ljudi imaju sve vrste bakterija u ustima, a mnoge od njih u psećim ustima nisu štetne za ljude, kad dobiju poljubac od svog ljubimca.

Psi vide samo crno i bijelo

Neka istraživanja pokazala su da i to nije istina. Iako ona ne mogu biti visoko pouzdana, pokazala su da su psi sposobni vidjeti nijanse plave i žute.

Jedna ljudska godina označava sedam psećih

Istina je da psi stare brže od ljudi, ali teško je tačno izračunati tu razliku. Raspon od rase do rase te pojedinca do pojedinca mogao bi dati puno više odgovora pa se brojka sedam uzima zapravo kao vrlo pojednostavljeni odgovor. Psi postaju zreliji i stare drugačije i to obično male vrste brže od onih većih. Takođe, manje pasmine obično imaju i duži životni vijek, a ovo sve vam može poslužiti za to da vidite kako stvari tu mogu biti itekako komplikovane.

Neke rase ne izazivaju alergijske reakcije

Činjenica je da za niti jednu rasu ne možemo to tvrditi 100 odsto. No, postoje one koje izazivaju puno manje reakcije od nekih drugih. Bitno je da znate da ljudi zapravo nisu alergični na dlaku, nego na njihovu slinu. Ona zatim dolazi na njihovu dlaku kada se čiste te tim putem prelazi u okolinu i na čovjeka kada otpada, uzrokujući alergijsku reakciju.

Psi jedu travu samo kad im je loše

Iako će mnogi psi povraćati nakon što pojedu travu, to ne mora uvijek biti slučaj. Neki psi zaista vole da jedu travu iz nekog razloga. Čak i kad vaš pas jede travu kako bi izazvao povraćanje, to ne treba biti razlog za uzbunu, piše Index.

Izvor:Nezavisne

Psi nas zaista vole

VLASNICI pasa tvrde da njihovi ljubimci mogu da osete njihovu tugu, a sada su isto utvrdili i naučnici sa Džon Hopkins univerziteta. Ne samo da pas oseća kad je vlasnik uznemiren, nego će i uraditi sve što je u njegovoj moći da ga uteši.U istraživanju objavljenom u magazinu "Učenje i ponašanje" učestvovala su 34 psa više rasa, uključujući zlatnog retrivera, labradora, mopsa. Pse i vlasnike su delila providna vrata, pa su ljubimci mogli da vide i čuju svoje hranitelje dok pevaju, ispuštaju nejasne zvukove i plaču.

Dirljivo, psi čiji su vlasnici plakali hrlili su ka svojim hraniteljima i otvarali vrata ne bi li došli do njih, i to tri puta brže od pasa čiji su vlasnici ispuštali nejasan ton. Takođe, psi koji su potrčali da uteše svoje rasplakane vlasnike imali su niži nivo stresa, što ukazuje da im pomoć osobi koja brine o njima pričinjava zadovoljstvo.

Najviše stresa zabeleženo je kod pasa koji nisu ni probali da dođu do vlasnika. Ali, kako kažu istraživači, razlog za ukočenost nije manjak brige, već činjenica da psi nisu znali kako da pomognu.

Izvor:Večernje Novosti

Polja škotske preplavljena zlatnim retriverima

150. rođendan zlatni retriveri proslavili su u mjestu gde je njihova rasa i nastala - u Hajlendu u Škotskoj.

 

Rasu je odgajio zemljoposjednik Dudlej Marjobribans, poznatiji kao lord Tvidmat, u selu Tomič u 19. veku.

On je spojio ravnodlakog retrivera i tvid vodenog španijela na svom imanju.

Lord Tvidmat je želio psa koji će moći da pliva dugo u jezeru da bi dovukao divlje ptice, koje on ubije.

Klub zlatnih retrivera Škotske organizovao je ove sedmice masovno okupljanje zlatnih retrivera i njihovih vlasnika.

Organizacija Prijatelji Gusačana, koju je osnovala Amerikanka Džoj Viola, napravila je statuu da obilježi nastanak ove rase.

Izvor:Nezavisne

Sve što vlasnici pasa teba da znaju o psećem gripu

Naučnici sa Medicinske škole Ikan iz Njujorka, otkrili su novu vrstu virusa psećeg gripa koji deli sličnosti sa virusom svinjskog gripa, koji je doveo do pandemije 2009. godine, kada je umrlo oko 300.000 ljudi.

"Canine influenza", kako se bolest stručno naziva, visoko je zarazna respiratorna bolest koja može da bude smrtonosna za psa, ako se ne leči kako treba. Širi se kroz vazduh, kapljično, kada zaraženi pas kašlje, kije ili laje.

Za sada, mogu da se zaraze samo psi. Parkovi i mesta na kojima se psi zadržavaju uobičajene su lokacije na kojima se bolest širi. Može da se dobije i preko psećih ležajeva ili ćebadi.

Nedavna studija je, međutim, došla do zaključka da psi mogu da budu domaćin određenih virusa koje mogu da prenesu ljudima.

Simptomi su kašalj i nos koji curi. Psi sa virusom gripa mogu da počnu teško da dišu, letargični su i gube apetit. Ako pas pokaže neke od ovih simptoma, važno je odmah odvesti ga kod veterinara, naročito ako živi sa drugim psima.

Jaki i otporni psi mogu sami da pobede bolest. Važno je da im sveža voda uvek bude u blizini. Za oporavak od virusa, psu treba od 10 do mesec dana. Možda će im biti potrebni i antibiotici, kao podrška imunološkom sistemu dok se bore protiv bolesti.

Dok se ne oporave, trebalo bi ih izolovati od drugih pasa. Vlasnici bi morali da prate sve sa čime pas dođe u dodir, kako bi smanjili rizik širenja infekcije. Protiv psećeg gripa postoji i vakcina.

Psi koji izbegavaju druge pse, imaju manji rizik da dobiju grip, ali je vakcinisanje važno. Važno je i redovno prati pseće dušeke i ćebad, kao i druge stvari koje psi koriste. Bolestan pas mora da se odmara i kvalitetno hrani, a sveža voda bi trebalo stalno da mu bude dostupna.

 

Izdvajamo

Popularni članci

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top