Kako pobjediti nesanicu

Nesanica je stanje koje se često ne shvata previše ozbiljno, a može predstavljati krupan problem i značajno uticati na kvalitet života. Čak i jedna neprospavana noć će učiniti da cio naredni dan budete pospani, bezvoljni i neraspoloženi. Kada se takve noći zaredaju, trpi cio organizam i to i psihički i fizički.

Statistika govori da oko 10% ukupne populacije vodi borbu s hroničnom nesanicom, dok 40% žena i 30% muškaraca prijavljuje bar povremene probleme sa spavanjem. Nesanica se uglavnom definiše kao poteškoća da se utone u san ili učestalo buđenje tokom noći uz otežano uspavljivanje nakon buđenja.

Šta je nesanica i koji su mogući uzroci?

Iako smo skloni da poslije svake neprospavane noći govorimo o insomniji ili nesanici, postoje uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi se nesanica mogla i dijagnostikovati:

Prvi uslov

Prisustvo jednog ili više simptoma:

●     produženo vrijeme uspavljivanja (preko pola sata)

●     budnost tokom noći u periodu dužem od pola sata

●     dužina ukupnog sna manja od 6,5 sati

Drugi uslov

Narušeno normalno svakodnevno funkcionisanje, uslijed pospanosti, bezvoljnosti, iritabilnosti ili slabe koncentracije u toku dana.

Treći uslov

Postojanje i identifikovanje uzroka nesanice.

Jedino kada su prisutna sva tri navedena uslova, sa sigurnošću možemo govoriti o nesanici. Uzroka nesanice može biti mnogo, a međusobno se mogu i preklapati, što dalje otežava pronalaženje rješenja.

Pojedini zdravstveni problemi mogu nepovoljno uticati na san: sračne mane, hipertireoidizam, hipotireoidizam, dijabetes, bolesti bubrega i jetre… Nesanicu mogu izazvati i mentalna oboljenja i poremećaji, poput anksioznosti i depresije, shizofrenije, anoreksije i raznih akutnih i hroničnih stresnih stanja. Međutim, ponekad najveći značaj na naš san imaju upravo nezdrave navike ili stil života koji smo usvojiti. Dremanje u toku dana određenim osobama ne dozvoljava da se jednostavno uspavaju kada dođe vrijeme da se uveče legne u krevet. Bavljenje intenzivnim fizičkim i mentalnim aktivnostima neposredno prije spavanja takođe može dovesti do problema s uspavljivanjem. Konzumacija alkhologa, kofeina i nikotina prije spavanja može dovesti do nesanice. Trebalo bi imati na umu da različite osobe mogu različito reagovati na određene stimulanse, pa bi svakom slučaju trebalo pristupiti individualno. Primjera radi, trening pred spavanje će pojedincima pomoći da lakše utonu u san, dok će kod drugih izazvati isprekidan san, uz stalno buđenje i teško uspavljivanje.

Kako se izboriti s nesanicom?

Uzimajući u obzir da postoji veliki broj mogućih uzročnika nesanice, jasno je da ni rješenje ne može biti samo jedno. Ponekad je rješenje veoma jednostavno i očigledno: promjena ležaja. Neudoban krevet će dovesti do toga da se pri svakom okretanju budimo, neprestano pokušavamo da se namjestimo, stalno nas nešto žulja ili bode, a budimo se s bolovima u vratu i leđima. Rješenje je u ovom slučaju najjednostavnije - danas su u ponudi različiti kreveti i francuski ležajevi, koji se savršeno mogu prilagoditi vašem tijelu prilikom spavanja. Druga opcija je da nabavite novi dušek za svoj krevet ili da postojeći dušek pokušate da okrenete. Ako ništa od navedenog ne poboljša kvalitet sna, vrijeme je da se detaljnije pozabavite pitanjem nesanice.

Stručnjaci savjetuju da održavamo takozvanu higijenu spavanja kako bismo izbjegli pojavu nesanice. Predlažu da idemo u krevet samo ako smo zaista pospani, ali da uvijek imamo i tačno određeno vrijeme kada svakodnevno idemo na spavanje. Zatim, predlažu da krevet koristimo isključivo za spavanje, nikako za sjedenje tokom dana, čitanje i gledanje televizije.

Svakog dana bi trebalo ustajati u isto vrijeme i ne bi trebalo dremati tokom dana. Par sati prije spavanja ne bi trebalo konzumirati pića koja sadrže alkohol ili kofein, niti konzumirati cigarete. Naporne fizičke aktivnosti bi trebalo zakazati za popodne ili rano ujutru, a prije spavanja je dovoljna samo kratka šetnja.

Dakle, prije spavanja bi trebalo obavljati samo umirujuće i relaksirajuće radnje, te postepeno smanjivati nivo aktivnosti. Prije odlaska u krevet bi trebalo pogasiti sva svjetla, podesiti temperaturu i ugasiti sve aparate koji bi mogli proizvoditi zvukove tokom noći. Gladni ne bi trebalo da idemo u krevet, jer nam želudac neće dozvoliti da zaspimo. Ako osjećate glad prije spavanja, samo nešto prezalogajite ili popijte šolju toplog mlijeka.

Ukoliko sve navedeno primjenjujete, a pomaka i dalje nema, vrijeme je da se obratite stručnjaku. Kognitivna bihejvioralna terapija za nesanicu donosi odlične rezultate! Ova terapija pomaže osobama da kontrolišu anksioznost i da porade na navikama koje se povezuju sa uspavljivanjem i spavanjem. Dalje se mogu prepisati i različiti preparati i medikamenti koji će pomoći da osoba lakše utone u san, rjeđe se budi i lakše zaspi ako se ipak probudi.

Ako prepoznajete simptome hronične nesanice koja vam narušava kvalitet života, obratite se lekaru ili psihoterapeutu. Hroničnu nesanicu je moguće dijagnostikovati ako simptomi traju najmanje tri mjeseca. U slučaju dijagnoze hronične nesanice, stručnjak će preporučiti tretman u skladu s problemima i individualnom situacijom svakog pacijenta.

https://pixabay.com/photos/man-guy-tired-lazy-morning-5522892/

https://pixabay.com/illustrations/ai-generated-woman-bed-sleep-8498787/

Sve veći broj istraživanja sugeriše da hrana koju jedete može uticati na to koliko dobro spavate, a obrasci spavanja mogu uticati na vaš izbor ishrane.

Ovo nije bila baš dobra godina za spavanje.

Pandemija, bolesti, racionalni i iracionalni strahovi, usamljenost i socijalna distanca, rad od kuće, prekidi rada u školama i vrtićima, reorganizacija života… učinili su svoje, a stručnjaci za spavanje imaju dodatne obaveze. Valja podstaći ljude da usvoje niz mjera za prevazilaženje nesanice povezane sa stresom.

Te preporuke podrazumijevaju da redovno vježbate, uspostavite noćnu rutinu za spavanje i smanjite vrijeme za ekranom i društvenim mrežama.

Ali, mnogi ne znaju za još jedan važan faktor koji remeti san – ishrana. Sve veći broj istraživača sugeriše da hrana može uticati na kvalitet sna, što znači da morate paziti šta jedete za večeru.

Otkriveno je da ishrana bogata šećerom, zasićenim mastima i prerađenim ugljenim hidratima remeti dubok i iscjeljujući san. Nasuprot tome, povrće sa mnogo vlakana i nezasićenih masti – jezgrasti plodovi, maslinovo ulje, riba i avokado “vode” u dubok san.

Mnogo onog što znamo o snu i ishrani dolazi iz velikih epidemioloških studija. Jedna od njih je i došla do ovog saznanja – ljudi koji pate od nesanice, nesvesno biraju nezdravu hranu, sa manje proteina, manje voća i povrća i većim unosom dodatnog šećera iz namirnica poput slatkih pića, poslastica i prerađene hrane.

Ali, po svojoj prirodi, epidemiološke studije mogu pokazati samo korelacije, a ne uzrok i posljedice. Oni ne mogu objasniti da li loša ishrana dovodi do lošeg sna ili obrnuto.

Foto: Canva

Da bi bolje razumjeli vezu između dijete i sna, neki istraživači okrenuli su se randomiziranim kontrolisanim istraživanjima u kojima učesnicima govore šta treba da jedu, a zatim traže promjene u snu.

Brojne studije proučavale su uticaj različitih vrsta pojedinačnih namirnica, od toplog mlijeka do voćnog soka. Ali te studije su često bile male i ne previše rigorozne.

Neka istraživanja finansira i prehrambena industrija, što može da podrazumijeva pristrasnost. Istraživanje koje je, na primjer, finansirao Zespri International, najveći svjetski prodavac kivija, pokazalo je da su ljudi koji su jeli dva kivija sat vremena prije spavanje svake noći, tokom četiri nedelje, imali poboljšanja u snu – trajanju i efikasnosti.

Autori studije pripisali su svoja otkrića dijelom “obilju” oksidanata u kiviju. Ali, što je najvažnije, studiji je nedostajala kontrolna grupa, pa je moguće da su bilo kakve koristi mogle biti placebo efekat.

Foto: Canva

Prema studiji koju je finansirala industrija trešanja, dokazano je da ovo voće blagotvorno utiče na san. Razlog je triptofan, jedan od gradivnih elemenata hormona melatonina koji reguliše spavanje.

Triptofan je amino-kiselina koja se nalazi u mnogim namirnicama, uključujući mliječnje proizvode i ćuretinu. Ali on mora da pređe krvno-moždanu barijeru da bi imao bilo kakvih uspavljujućih efekata.

Studije pokazuju da samostalno konzumiranje hrane bogate proteinima, poput mlijeka ili ćuretine, zapravo smanjuju sposobnost triptofana da pređe krvno-moždanu barijeru.

“Jedan od načina da se poboljša unos triptofana je uparivanje hrane koja ga sadrži sa ugljenim hidratima. Ta kombinacija stimuliše oslobađanje insulina, što dovodi do toga da mišići apsorbuju konkurentske amino-kiseline, što zauzvrat olakšava prolazak triptofana u mozak”, rekla je Marie Pierre St-Onge, vanredni profesor nutricionističke medicine na Univerzitetu Columbia.

Dr St-Onge provela je godine proučavajući vezu između dijete i sna. Njen rad sugeriše da je bolje da se usredsredite na opšti kvalitet dijete nego da se naglašavaju jedna ili dvije određene namirnice sa svojstvima koja navodno indukuju san.

Foto: Canva

U jednom kliničkom istraživanju, ona i njene kolege regrutovali su 26 zdravih odraslih ljudi i kontrolisali šta jedu četiri dana, pružajući im redovne obroke koje su pripremali nutricionisti, istovremeno prateći kako spavaju noću. Petog dana ispitanicima je bilo dozvoljeno da jedu šta god žele.

Istraživači su otkrili da je unos više zasićenih masti i manje vlakana iz hrane poput povrća, voća i integralnih žitarica dovelo do smanjena sna. Generalno, klinička ispitivanja su takođe otkrila da ugljeni hidrati imaju značajan uticaj na spavanje:

Ljudi imaju tendenciju da zaspe mnogo brže noću ako konzumiraju hranu sa visokim sadržajem ugljenih hidrata u odnosu na ishranu sa visokim udjelom masti ili proteina. To može imati neke veze sa ugljenim hidratima koji pomažu da triptofan lakše pređe u mozak.

Ali kvalitet ugljenih hidrata je važan. U stvari, oni mogu biti mač sa dvije oštrice kada je u pitanju san. Dr St- Onge je u svom istraživanju otkrila da se ljudi, kada jedu više šećera i jednostavnih ugljenih hidrata – poput bijelog hljeba, peciva i tjestenina – češće bude tokom noći.

Drugim riječima, jedenje ugljenih hidrata može vam pomoći da brže zaspite, ali najbolje je da konzumirate “složene” ugljene hidrate koji sadrže vlakna, što vam može pomoći da postignete dublji san.

“Složeni ugljeni hidrati pružaju stabilniji nivo šećera u krvi. Dakle, ako su nivoi šećera u krvi stabilniji noću, moguće je da je san bolji”, rekla je dr St-Onge.

Jedan od načina ishrane, koji može uticati na bolje spavanje jeste mediteranska dijeta, ona podrazumijeva velike količine voća, povrća, orašastih plodova, sjemenki, mahunarki, integralnih žitarica, morskih plodova, živinskog mesa, ribe, jogurta, začinskog bilja i maslinovog ulja.

Velike opservacijske studije otkrile su da je manje vjerovatno da će ljudi koji se tako hrane, patiti od nesanice i kratkog sna, ali ipak je potrebno više istraživanja da bi se potvrdila korelacija.

Veza između loše ishrane i lošeg sna dvosmjerna je: naučnici su otkrili da nespavanje izaziva fiziološke promjene koje “traže” nezdravu hranu.

U kliničkim ispitivanjima, zdrave odrasle osobe kojima je dozvoljeno da spavaju samo četiri ili pet sati noću, na kraju troše više kalorija i češće grickaju tokom dana. Oni osjećaju znatno više gladi i povećava im se sklonost ka slatkoj hrani.

Kod muškaraca, nedostatak sna stimuliše povećani nivo grelina, odnosno hormona gladi, dok kod žena ograničavanje sna dovodi do nižih nivoa GLP-1, hormona za sitost.

“Dakle, kod muškaraca kratak san pospješuje veći apetit i želju za jelom, a žene tjera da prestanu da jedu”, rekla je dr St-Onge.

Promjene se dešavaju i u mozgu. Dr St-Onge je otkrila da kad su muškarci i žene pet noći zaredom bili ograničeni na četiri sata sna, imali su veću aktivaciju u nagradnim centrima mozga kao odgovor na picu sa feferonima, krofne i slatkiše u poređenju sa zdravom hranom kao što je šargarepa, jogurt, ovsena kaša i voće.

Nakon pet noći normalnog sna, ovaj obrazac jačih reakcija mozga na nezdravu hranu je nestao.

Istraživanje sa King’s College-a u Londonu pokazalo je da pravilan san može povećati volju da se izbjegne nezdrava hrana.

Najupečatljivija promjena bila je ta što su svakodnevno iz ishrane izbacivali oko 10 grama dodatnog šećera odnosno oko dvije i po kašikice.

“Poboljšanje jednog vam može pomoći da poboljšate drugo i obrnuto, stvarajući pozitivan ciklus u kojem se oni perpetuiraju”, rekla je dr Susan Redline, profesor medicine na Harvard Medical School, koja proučava dijete i poremećaje sna.

Najbolji način da poboljšate zdravlje jeste da vodite računa o zdravoj ishrani i zdravom snu – oni mogu međusobno da se ojačaju.

Prevela: Sara Desančić Redakcija

izvor:lolamagazin.com

Ispunjavanje školskih obaveza, prilagođavanje novim životnim okolnostima, rastrzanost deteta između školskih obaveza, roditeljskih zahteva i društvenih aktivnosti… U svim ovim situacijama dete trpi snažan pritisak koji za posledicu može imati pojavu stresa, piše Lolamagazin.

Uloga roditelja je i ovde od presudnog značaja. Evo kako ćete prepoznati da je vaše dete pod stresom.

Slabljenje imuniteta

Usled izloženosti stresu, telo deteta počinje da reaguje. Javljaju se mnoge fiziološke promene u vidu ubrzanog disanja, lupanja srca, znojenja i sl. U osnovi je pojačano lučenje kortizola (hormona stresa) i adrenalina, koji obezbeđuju telu brži protok krvi.

Ovakve fiziološke reakcije u opasnim situacijama obezbeđuju organizmu mogućnost za rekaciju „bori se ili beži“. Kada je organizam deteta duži vremenski period izložen stresu ovakvo fiziološko stanje postaje iscrpljujuće za dete i funkcionisanje njegovog imunološkog sistema. Odbrambene sposobnosti tela bivaju oslabljene, pa je dete sklono virusnim infekcijama, alergijama i sl.

Poremećen san

Poremećaji ustaljenih navika u spavanju mogu da ukazuju na to da je dete pod stresom. Prisustvo stresa može različito uticati na detetov san. Kod neke dece, organizam počinje da reaguje na stres, tj. da se brani od njega tako što pojačava potrebu za snom, pa deca počinju da spavaju znatno duže nego što je za njih uobičajeno. Međutim, daleko je veći broj one dece kod kojih stres izaziva nesanicu. Ta deca ostaju budna do kasno u noć, postaju nervozna, zabrinuta i opterećena lošim mislima. Ona pokušavaju da shvate zbog čega se osećaju psihički loše, zašto su uplašena i zašto ne mogu da spavaju, što dodatno pojačava njihovu nesanicu.

Loš rad probavnog sistema

Stres i stalno prisutno osećanje pritiska i brige koje dete oseća, mogu negativno uticati i na funkcionisanje sistema za varenje. Najčešće se mogu ispoljiti bol u želucu, mučnine i povraćanje, problemi sa stolicom (zatvor ili dijareja) koji su učestali i ponekad se stiče utisak da su postali hronični.

Ovakve smetnje su često praćene i promenom telesne težine. Neka deca kada su pod stresom počinju da preteruju sa unosom hrane, a neka pak ne mogu da jedu, pa su im obroci neredovni i minimalni.

Srčane smetnje

Srčane tegobe mogu ukazivati na to da dete trpi konstantan stres. Ispoljavaju se uglavnom u vidu tahikardije (ubrzanog rada srčanog mišića), visokog krvnog pritiska ili srčane aritmije.

To nipošto ne treba ignorisati, jer ukoliko su ove manifestacije prisutne duži vremenski period, mogu postati uzročnici mnogih ozbiljnih srčanih bolesti. Imajući ovo u vidu, pedijatri najčešće preporučuju deci vežbe disanja i aktivnosti koje će ublažiti dejstvo stresa na taj način što će se dete opustiti i relaksirati.

Pojava bolova

Dete se usled stresa može žaliti na glavobolju, bol u grudima, leđima, vratu, kičmi i sl.

Kako pomoći detetu u ovakvoj situaciji?

Da bi pomogli deci potrebno je da poznajemo njihov razvoj, kako odrastaju, šta sve utiče na sazrevanje u različitim periodima njihovog života. Decu treba naučiti veštinama prevazilaženja stresa, a roditelji često i sami nisu njima ovladali. Jedino uz pomoć odraslih mogu da steknu samopouzdanje i odupru se stresu na način koji će omogućiti da odrastaju zdravo i budu srećna.

Orgazam u snu može pretvoriti prosječan san u nezaboravan. Ako nikad niste doživjeli noćno zadovoljstvo bez pomoći partnera, možda vam se sve ovo čini nevjerovatnim, ali ne potcjenjujte mogućnosti svog uma.

"Iako se orgazam manifestuje kroz tjelesne senzacije, zapravo je riječ o procesu koji se odvija u mozgu", rekla je za HuffPost Vanesa Marin, seksualni terapeut i kreator kursa za žene o postizanju orgazma Finishing School.

"Ne treba nam fizička stimulacija da bi se to dogodilo", dodaje Marin.

Može li se neuhvatljivi orgazam u snu nekako "naštimati", odnosno možemo li dok smo budni instruisati tijelo kako da se ponaša u snu?

Seksualni terapeuti tvrde da je moguće. Ljudi su sposobni doživjeti orgazme u snu. Sjetimo se samo dječaka u pubertetu i mokrih snova. Neki muškarci ih proživljavaju čak i u ranoj odrasloj dobi. I dok će oni ujutro zateći fizički dokaz ograzma na plahtama ili pidžami, žene, zbog svoje fizionomije, neće. To ne znači da se nije dogodio.

Istraživanje provedeno na Institutu Kinsey pokazalo je da je 80 odsto muškaraca i 40 odsto žena barem jednom u životu svršilo u snu.

Neki ljudi jedino u snu i mogu doživjeti orgazam. Kažu, atda su opušteni i na putu do klimaksa im ne stoji nikakva prepreka. Žene ne razmišljaju kako izgledaju i jesu li seksi, što često čine tokom seksualnog odnosa, već se prepuštaju užitku.

Kako doživjeti vrhunac u snu?

Na žalost ne postoji recept koji djeluje 100 odsto, odnosno ne možemo narediti mozgu da nam priušti nezaboravnu noć, ali vrijedi učiniti sve što je u našoj moći da slatko sanjamo.

Psiholog sa Univerziteta Florida Lauri Minc, autor knjige "Becoming Cliterate: Why Orgasm Equality Matters - And How to Get It", otkriva trikove koji mogu pomoći.

Spavajte na stomaku - ili u bilo kojem položaju u kojem osjećate pritisak na genitalne organe.

Čitajte, gledajte ili razmišljajte o nečem seksi prije spavanja - u snu se ponavljaju stvari iz jave, naročito one kojima smo se bavili tokom prethodnog dana. Zato, znate što vam je činiti.

Potrudite se imati što više orgazama u javi.

"Što se više seksamo, to su nam apetiti veći, a to podiže vjerovatnoću za orgazme u snu", zaključuje Minc.

Sada znate što vam je činiti prije spavanja. Trikove isprobajte već večeras. 

(RTL)

Jutjuber koji stoji iza kanala "Azijac Endi" došao je na ideju da unovči svoj san, tako što je sedam sati snimao sebe dok spava i to prenosio uživo na video platformi Tvič, a njegovim pratiocima bilo je omogućeno da pokušavaju da ga probude, nakon što prvobitno uplate novac za to.Gledaoci su mogli da uplate novac u zamenu za buku, poput glasne muzike, laveža psa ili glasa koji čita tekst, a sve u cilju buđenja Endija iz sna, piše "Unilad".

Ovaj 26-godišnjak, koji ima više od milion pratilaca na Jutjubu, rekao je da je za samo sedam sati zaradio 16.000 dolara.U video snimku u kojem je preneo svoje iskustvo, podelio je snimke noći u kojoj su pratioci pokušavali da ga probude i prizanaje da nekoliko puta jesu uspeli zahvaljujući glasnoj muzici i govornim porukama.

- Prokletstvo, mnogo vam hvala. Poslednji rekord bio je 6.000 američkih dolara. Ljudi, 16.000? Nekad sam vozio Uber za 16 dolara po satu, to je sve što sam radio i išao u školu. Ovo je ludo - kaže svojim obožavaocima u neverici, nakon što je proverio sumu koju je zaradio i pocepao majicu kako bi "proslavio".  (srbijadanas)

Posljednjih godina je sve više studija čiji rezultati ukazuju na to da plavo svjetlo sa ekrana naših uređaja negativno utiče na san, te remeti faze spavanja, pa u slučaju da su ekrani stalno uključeni korisnici ne dobijaju potreban odmor čak i kada im pođe za rukom da zaspe.

Upravo zbog navedenih problema mnoge kompanije pokušavaju da „utople“ svjetlo na displejevima svojih uređaja, ali se čini da ekrani sa toplijim svjetlom nisu efektni kao što se očekivalo. Tako su eksperti sa Univerziteta u Mančesteru utvrdili da je žuto svjetlo podjednako štetno kao i plavo, ako ne i štetnije.

Radi se o tome da su istraživanja o plavom svjetlu nastala prije 20 godina, i da se tom prilikom utvrdilo da melanopsin – protein koji se nalazi u oku i koji je odgovoran za regulisanje „unutrašnjeg sata“ – negativno reaguje na ovu vrstu svjetla.

Nova istraživanja sprovedena na miševima ukazuju na to da je žuto svjetlo podjednako štetno, pa čak da je plavo možda bolje, budući da, kada je prigušeno, više opušta od žutog. Iako je studija sprovedena samo na miševima, naučnici tvrde da se odnosi i na ljude, tako da je najbolje da se uređaji nađu što dalje od kreveta i da se spava u mraku.

(Ubergizmo)

Prema najnovijim istraživanjima, premalo sna može dovesti do zdravstvenih problema, ali to isto važi i za prekomjerno spavanje. Tačnije, bilo kakve abnormalnosti vezane za spavanje mogu da utiču na funkciju vašeg mozga.

Studija je obuhvatila više od 40.000 ljudi širom svijeta koji su ispunili onlajn anketu i seriju testova mentalnih sposobnosti kao što su obrazloženje, pamćenje i verbalne vještine.

Oni koji su spavali od sedam do osam sati tokom noći bili su bolji od onih koji su više ili manje spavali, pokazuju preliminarni rezultati studije. Polovina učesnika je rekla da obično spavaju manje od 6,3 sata noću, piše "Web MD".

Istraživači su zapazili niz iznenađujućih nalaza. Ljudi koji su spavali četiri sata ili manje izgledali su devet godina stariji, a količina sna vezana za najbolje rezultate testa bila je ista za sve uzraste.

Razmišljanje i verbalne sposobnosti bile su dvije mentalne vještine koje su snažno pogođene abnormalnostima u vezi sa spavanjem, dok je gubitak pamćenja promjena na koju količina sna ne utiče.

"Otkrili smo da optimalna količina sna za očuvanje maksimalnih funkcija vašeg mozga iznosi od sedam do osam sati svake noći i to odgovara onome šta će vam lekari najčešće reći kada je u pitanju prosečno trajanje spavanja", izjavio je vođa studije Konor Vajld.

Studija je objavljena u medicinskom žurnalu "Sleep".

(B92)

Elon Mask nedavno je pokrenuo lavinu reakcija jer je izjavio da je previše zauzet da bi spavao i da preživljava sa šest sati sna svake noći.

Ariajna Hafington, suosnivačica Huffington Posta i autorka knjige “Revolucija u snu”, napisala mu je otvoreno pismo u kojem ističe da on time pokazuje “zastarjelost, antinaučni i strašno neefikasan način korištenja ljudske energije”.

Elon Mask je na to odgovorio tweetom u 2:30 nakon što je došao kući iz fabrike: “Misliš da je to odabir. Nije.”

Posljednjih nekoliko godina čini nam se da svako doživljava prekomjeran stres, hroničan nedostatak vremena i neispavanost. I ne samo to, kao da se pokušavamo takmičiti ko je više pod stresom i ko manje spava.

Neispavanost uzrokuje bolesti
Business Insider naglašava da nedostatak sna može imati ozbiljne posljedice na naše tijelo i mozak. Neke od posljedica su slabije kratkoročno i dugoročno pamćenje, sporije reakcije, razdražljivost, ali one ne iznenađuju jer smo ih vjerovatno doživjeli. No postoje i druge mnogo teže posljedice.

Razna istraživanja su pokazala da je nedostatak sna povezan s povećanim rizikom od nekih vrsta raka, kao što je rak debelog crijeva i dojke, kao i Alzheimerova bolest, dijabetes tipa 2 i upalna bolest crijeva. Slično tome, neke su studije istakle da spavanje pomaže očistiti mozak od beta-amiloidnog proteina koji se može nakupiti kad smo budni. To je protein koji je povezan s Alzheimerovom bolešću.

U slučaju da bolujete od astme, artritisa, Crohnove bolesti i nekih kardiovaskularnih bolesti, nedostatak sna ih može bitno pogoršati.

Neispavanost utiče i na naš društveni život. Istraživači su otkrili da se mlađi odrasli ljudi manje socijalizuju zbog nedostatka sna, a time i da su usamljeniji. Da bi stvar bila još gora, usamljene osobe ne spavaju dobro, što može dovesti do začaranog kruga. Promijenite svoj raspored i ubacite barem još jedan dodatni sat sna.

(zdravakrava.24sata.hr)

Natečenost i podočnjaci nisu samo beauty, već i zdravstveni problem. Ukoliko se često budite natečeni, crvenih očiju i s podočnjacima, problem je zdržavanje vode u organizmu, potvrdila je nova studija.

Dr. Sherrif F. Ibrahim s Rochester Medical Center univerziteta za “Huffington Post” objasnio je da je koža kapaka najtanja, te da se stoga na njoj jasno vide sve promjene u hidraciji organizma. Kako tačno san utiče na zdražavanje vode, nije poznato.

No, dr.Sherrif nagađa da bi to moglo imati veze s tim kad ste otišli na spavanje, kao i s plakanjem ili pijenjem alkohola.

Kada je riječ o tamnim kolutovima oko očiju, postoji mnogo čimbenika koji ih uzrokuju. No, dr.Sherrif naglašava da su dehidrirani krvni sudovi ispod kože odgovorni za tamne nijanse boje kože ispod očiju.

ljepotaizdravlje.ba

Svaka odrasla osoba treba dnevno od sedam do devet sati neprekidnog sna, a spavate li dovoljno po noći možete provjeriti jednostavnim testom.

Dovoljno sna ključno je za čovjekovo zdravlje i funkcionisanje. Sve što je potrebno jeste popodne otići u spavaću sobu i pokušati zaspati.

Sa sobom trebate ponijeti i kašiku i metalnu tacnu. Pitate se šta će vam to?

Naime, kada legnete, u jednoj ruci trebata da držite kašiku, ali tako da ruku stavite izvan kreveta, tačno iznad tacne koju ste stavili na pod.

Pogledajte na sat, zatvorite oči i pokušajte zaspati. Kada zaspite, kašika će vam ispasti iz ruke i udarac od metalnu tacnu trebalo bi da vas probudi.

Tada pogledajte na sat i izračunajte koliko vam je bilo potrebno da utonete u san. “Ako zaspite nakon 15 minuta, dobro ste i ne nedostaje vam sna.

Ako zaspite nakon 10 minuta znači da vam manjka sna, ali nije toliko zabrinjavajuće, a ako zaspite u roku od pet minuta ili manje znači da patite od ozbiljnog nedostatka sna”, pojasnio je stručnjak za nesanicu dr Majkl Mosli.

nezavisne.com