Inicijativa za smanjenje carina na uvoz h i hibridnih auta u BiH

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara u tehničkom mandatu Mirko Šarović izjavio je danas da će ovo ministarstvo pokrenuti inicijativu za smanjenje carinskih stopa na nove automobile uvezene iz EU koji koriste električni i hibridni pogon, te nova ekološki prihvatljiva vozila.

"Proces je priveden kraju i Ministarstvo je odlučilo da ovu odluku uputi u proceduru Savjetu ministara", rekao je Šarović novinarima u Sarajevu i dodao da bi odluka trajala godinu dana, a mogla bi se produžavati ako se pokažu dobri efekti.

Prema njegovim riječima, cilj ove odluke bila bi promocija korištenja i prodaje ove vrste automobila, koji bi doprinijeli smanjenju zagađenja vazduha.

"BiH je na začelju zemalja u regionu i cijeloj Evropi kada je riječ o upotrebi automobila na električni i hibridni pogon", naglasio je Šarović.

On je naveo da je u 2017. godini u BiH registrovano 18 takvih automobila, dok se u EU godišnje proda više od milion.

"Ovo je prva konkretna akcija na promociji elektromobilnosti", izjavio je Šarović nakon sastanka održanog u resornom ministarstvu sa predstavnicima vladinog i nevladinog sektora o navedenom pitanju.

Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić istakao je da bi, osim ekološkog i bezbjednosnog aspekta, donošenje jedne ovakve odluke bilo put da neka od svjetskih kompanija za automobilske dijelove preseli dio proizvodnje u BiH, što bi imalo ekonomske efekte.

Lazo Šinik iz Privredne komore Republike Srpske rekao je da postoji višestruka opravdanost za donošenje odluke o smanjenju carina za vozila na električni i hibridni pogon.

Osim pozitivnih ekonomskih rezultata, donošenje takve odluke, naglasio je Šinik, doprinijelo bi većoj upotrebi ekoloških automobila i zdravijoj životnoj sredini.

Izvor:Nezavisne

Park prirode Blidinje sa brojnim specifičnostima jedinstveni rezervat BiH

Držeći u zagrljaju prostrana područja po bezvremenskoj ljepoti na daleko znanih planina Čvrsnice, Čabulje i Vrana, Park prirode Blidinje jedan je od najznamenitijih prirodnih rezervata Bosne i Hercegovine čijim središtem dominira Dugo polje, poput nepregledne prerije, a jugoistočnim dijelom Parka Blidinjsko jezero, najveće glečersko jezero u BiH.
Nisu zabilježeni posjetioci Blidinju na koje smjenjivanje jedinstvenih prizora ravničarskog Dugog polja i okolnih planinskih vrhova, uz kristalno čistu vodu Blidinjskog jezera, nisu ostavili intenzivan utisak. Područje je to nedirnute prirode koje nudi sve - šumske krajolike, pašnjake, jezero, više od desetak izvora vode, kao i nebrojene planinske biljke po koje dolaze mnogi berači vjerujući u njihovu neprikosnovenu ljekovitost.

No, pored jedinstvenog prirodnog pečata, Blidinje karakterišu i bogata arheološka nalazišta. Najveću pažnju privlači nekoliko nekropola sa 171 srednjovjekovnim nadgrobnim spomenikom stećkom, a najveća i najočuvanija od njih je u Dugom polju koja broji oko 70 stećaka.

Upravo zbog tih brojnih specifičnosti Park prirode Blidinje uvršten je na Tentativnu listu UNESCO-a te se očekuje u narednom periodu ulazak u fazu izrade Nominacionog fajla i ostalih dokumenata u cilju njegovog uvrštavanja na Listu svjetskog naslijeđa UNESCO-a.

Ravnatelj Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle u razgovoru za Fenu navodi da park Blidinje geološki odlikuju karbonatne naslage nastale u sedimentnom sastavu mezozoika prije 180 miliona godina. U geomorfološkom pogledu mogu se izdvojiti četiri regije - planinski masiv Čvrsnice (2.228 m) znan i kao krov Hercegovine, planinski masiv Vrana (2.074 m), gorski greben zapadne Čabulje (1.776 m) i udolina Dugog polja.

Područje Blidinja, ističe Kutle, smješteno je u središnjem dijelu BiH i omeđeno sa sjevera, istoka i juga s tri najdublja kanjona u Evropi, od kojih kanjon Drežanke predstavlja jedinstven mezozoiski profil. Krajolikom dominira glečersko jezero Blidinje pozicionirano na 1.184 metra nadmorske visine. U sjeveroistočnom dijelu polja je Brčanjska rječica, koja tu ima izvor i ponor.

- Park Blidinje prostire se na 350 km² kao zaštićeno područje Park prirode, u skladu s propisima IUCN Regionalne kancelarije za istočnu Evropu i centralnu Aziju koja radi na očuvanju vrsta i izgradnji funkcionalnog sistema zaštićenih područja. Da je Blidinje zanimljiv prostor za zaštitu govore podaci da je 1890. austrijski geodet Philip Balif kotirao Blidinje, a 1936. Hrvatsko planinarsko društvo "Bjelašnica" vrh "Vilinac" na Čvrsnici za skijaški izlazak - ustvrdio je Kutle.

Blidinjski biser znan je po još jednom fenomenu - najveći je to u Evropi kompleks munike, bora koji je endemski za središnji i zapadni Balkan te južni dio Apeninskog poluotoka. I ne samo to, na njegovom području rastu čak četiri vrste bora, što Blidinje svrstava među jedinstvene zone u Evropi. To su, pored Munike, još Crni bor, Obični ili Bijeli bor te Klekovina, Planinski bor.

Pored Blidinjskog, ovaj Park prirode ima i nekoliko drugih jezera - Čvrsničko (1.710 mnv), Ledeno (1.850 mnv), Jezerine (1.350 mnv) i Crepulja (1.560 mnv).

Kutle podvlači da blidinjsko područje daje čak 40 posto vode Neretvi, Radobolji, Drežanki, Lištici i Trebižatu. Poznato je kao "zračna banja" i antialergijski prostor te predstavlja istinski magnet za sve kojima zbog zdravstvenih problema posjeta Blidinju može donijeti oporavak.

Brojan je biljni i životinjski svijet koji obitava na ovom području, čineći ga time još bogatijim i raznovrsnijim. Od biljnih vrsta u Parku se posebno izdvaja Hendel-Macetijeva mišjakinjica, stenoendem. Posebno je to bogatstvo jer stenoendemi ili strogi endemi usko su lokalizovani na manja područja, kao što je jedan planinski vijenac, kanjon ili grupa ostrva.

Tu su i brojne endemske vrste, među kojima su i Frajnov karanfil, Prenjska oštrica, Hercegovački zvončić, Kitjabelov jaglac, Kovrčava sirištara, Dinarski encijan, Apeninski petoprst, Travnatolisna mišjakinjica, Fresnica, Alpska medvjetka, Crvenkasti žednjak, Alpski vidoc. Također, Runolist ovdje raste na 1.118 mnv, što je novitet.

Zdravko Kutle podvlači da se Park može pohvaliti i s tri segmenta koji su zaštićeni kao geomorfološki spomenici prirode - već spomenuto jezero Blidinje, Hajdučka vrata na Čvrsnici i Mijatova pećina na Vran planini.

"Hajdučka vrata na vrhu Čvrsnice prirodni su fenomen od krečnjačke tvorevine koju je priroda napravila u obliku kamenih vrata iza kojih je provalija i strmina te su dobila ime po hajducima. Svim planinarima je to meka za slikanje, pogotovo inozemnim posjetiocima. Postala su simbolom Čvrsnice. Također, tu je i Mijatova pećina na Vranu, prostor gdje je obitovao i sakrivao se hajduk Mijat Tomić, poznat po djelovanju na prostoru Blidinja", naglasio je Kutle.

Govoreći o turistima, Kutle ističe da Blidinje godišnje posjeti njih oko 100.000, a masovniji dolazak bilježi se od petka do nedelje. Najviše posjetitelja je iz BiH, a potom Hrvatske, Njemačke, Francuske, Italije, Turske i Dubaija.

"Na turiste najviše ostavljaju utisak masivi Čvrsnice i Vrana, Dugo polje i Blidinjsko jezero, kao i domaća hrana i klima. No, također i srdačnost stanovništva, ljekovito bilje te pitka voda sa 15-tak izvora u Parku", podvukao je on.

Posjetioci Blidinja pored uživanja u ljepoti nedirnute prirode, mogu se zabaviti i nekim od brojnih sadržaja koje Park nudi, kao što su biciklizam, skijanje, jahanje, trke, najam qadova te raznovrsna ekološka hrana.

No, uprkos bogatom biodiverzitetu i raznovrsnoj turističkoj ponudi, Park prirode Blidinje ima brojne probleme u djelovanju, a najznačajniji od njih je nepostojanje zakona o Parku. Kutle podvlači da je prijedlog tog zakona već napravljen i upućen osnivačima, kantonima.

Zaštitu Parka osigurava Uprava poduzeća i tri ministarstva osnivača - Hercegovačko-neretvanskog, Kantona 10 i Zapadno-hercegovačkog kantona te Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

"Park ima kronični problem financijske prirode. Iz tog razloga broj uposlenih u Parku Blidinje pao je s maksimalnih 32 radnika 2000. godine na šest uposlenih. Zbog nedostatka kadrova ne činimo dovoljno na zaštiti, upravljanju resursima, zaštiti divljači te povlačenju sredstava po raspisanim tenderima", upozorio je ravnatelj Parka prirode Blidinje.

Značajan problem predstavlja i što šumarije iz sva tri kantona nisu pod ingerencijom Uprave parka, te ona ni nema nadležnost za rješavanje problema sa sječom, zaštitom, požarima i njihovim gašenjem.

"Park je imao veliki problem sa divljom gradnjom, što je sada gotovo zaustavljeno. To i krivolov se nastoje zaustaviti uvođenjem policijske postaje. Ako bude usvojen Zakon o PP Blidinje u ovoj godini moći ćemo povećati broj uposlenih i rendžere te riješiti nelegalne deponije i prikupljanja smeća", zaključio je Kutle.

U planu je ove godine i otvaranje upravne zgrade sa smještajnim kapacitetom, restoranom i dvoranom za seminare te dovođenje tehničke vode u objekte na skijalištu i za omogućavanje zasnježivanja staza.

Uprkos brojnim problemima, Zdravko Kutle se nada da će uz planirane promjene Park prirode Blidinje u narednim godinama biti nosilac turizma u regiji.

Izvor:Klix.ba

Tadiću bronza na Evropskom kupu

​Branko Tadic, džudista banjalučke Zvijezde osvojio je bronzanu medalju na Evropskom kupu za kadete u italijanskom gradu Folonika.

On je protekli vikend osvojio medalju kategoriji +90kg. Tadić je u duelu za treće mjesto pobijedio Španca Rikarda Munjoza Ibaneza, a prethodno je pobijedio Italijana Lorenca Rosija, Francuza Rojana Rezuka, Italijana Rafaelea Romana, te izgubio od Hrvata Dine Odobašića. Dobio je 40 bodova za svjetsku rang – listu na kojoj je skočio sa osmog na šesto mjesto. Jasenko Delić, trener i predsjednik kluba, rekao je da je Tadić na početku blistave karijere, te da poslije osvajanje medalja u Mađarskoj, Sloveniji i sada Italiji, polako ovjerava vizu za Olimpijske igre mladih koje će u julu biti održane u Azerbejdžanu.

Izvor:Nezavisne

Jahorina među 10 najpoželjnijih malih skijališta u Evropi

"Sjećate li se sarajevske olimpijade? Njene staze još uvijek postoje i sada su modernizovane". Ovako počinje opis Jahorine koju je Guardian stavio na listu deset najboljih evropskih malih ski centara.
Doletite u Sarajevo odakle vas do Jahorine dijeli samo kratki planinski put. Petodnevna propusnica košta svega 100 eura, hrana i piće su dobri i jeftini, a ljudi su fini i ljubazni.

Iako se može organizovati aranžman, nije previše komplikovano i svoj ostanak na Jahorini možete organizovati sami, piše Guardian.

Za čitatelje, Guardian preporučuje odlazak u Sarajevo preko Minhena, odnosno sa aviokompanijom Lufthansa.

Ugledni britanski list stavio je Jahorinu u društvo skijališta kao što si italijanski Abetone i Madesimo, slovenačko Pohorje, bugarsko Pamporovo, francuski Termignon i La Norma, češki Haračov, austrijski Niederau i Grandvalira u Andori.

Na prvom mjestu je Madesimo gdje šestodnevna karta košta 157 eura, a ručak sa vinom 20 eura.

Izvor:Klix.ba

UN Women u BiH - Za razvoj ženskog sporta nužno je rodno odgovorno budžetiranje

Saopštenje za javnost ZA OBJAVU!

U protekle tri godine manje od 10 posto budžeta za finansiranje ženskih sportskih klubova sa državnog nivoa

ZA RAZVOJ ŽENSKOG SPORTA U BiH NUŽNO RODNO ODGOVORNO BUDŽETIRANJE

(SARAJEVO, 11.09.2018) U protekle tri godine ženski sportski kolektivi dobili su manje od 10 posto budžeta za finansiranje klubova sa državnog nivoa, 113.200,00 KM od ukupno 3.723.000 KM dodijeljenih sredstava. Ovo su podaci iz analize Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena - UN Women u BiH. U strukturi upravljačkih tijela Olimpijskog komiteta BiH i sportskih saveza BiH žene čine samo dvanaest posto, što je očigledna nedovoljna zastupljenost na mjestima donošenja odluka. Slijedeći princip rodno odgovornog budžetiranja kao strategije za ostvarenje cilja rodne ravnopravnosti, ali i bolje, učinkovitije i pravednije raspodjele javnih sredstava, na transparentan način, evidentno je da svi relevantni akteri moraju raditi kako bi se ovi omjeri promijenili u korist razvoja ženskog sporta u Bosni i Hercegovini.

Ostvarivanje ravopravnosti spolova navodi se kao jedan od ključnih ciljeva i u globalnoj Agendi 2030. za održivi razvoj. U istoj se naglašava kako je sport neophodan alat kojim se pomaže ženski razvoj i potiče osnaživanje žena. «Kako bi se unaprijedila ravnopravnost spolova u sportu, neophodno je da budžetska sredstva budu pravičnije i učinkovitije raspoređena kako bi doprinijela jednakom učešću žena i djevojaka, kao i muškaraca i dječaka, u sportskim aktivnostima i manifestacijama», istakao je David Saunders, predstavnik UN Women u BiH. Prema njegovim riječima potrebno je uvesti izričite kriterije promicanja ravnopravnosti spolova za dodjelu finansijskih sredstava sportskim udruženjima, klubovima i organizacijama, kao i direktne posebne mjere za veću afirmaciju sporta općenito, a zatim određenih sportova među djevojčicama i ženama i to na svim nivoima vlasti. «Više žena na mjestima donošenja odluka, kao i pravična raspodjela budžetskih sredstava za ženski kolektivni sport preudvjet su razvoja ženskog sporta u BiH», zaključio je Saunders.

Inače, analiza identificira još nekoliko preporuka čijom bi se primjenom unaprijedila pozicija ženskog sporta u Bosni i Hercegovini. Voditi računa da iznos sredstava koja se dodjeljuju ženskim klubovima prati iznos sredstava koja se dodjeljuju ostalima, unaprijediti gender statistiku u sportu kako bi se moglo ostvariti sistematsko praćenje i evidentiranje stanja u sportu uvođenjem zahtjeva za razvrstavanjem podataka po spolu, samo su neke od preporuka proizašlih iz ove analize. «U konačnici, važno je osigurati da Strategija razvoja sporta u BiH i programi koji su na istoj bazirani, budu usklađeni sa EU standardima i Ciljevima održivog razvoja.», zaključio je Saunders.

Oblast sporta u Bosni i Hercegovini uređena je Zakonom o sportu u BiH. Novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sportu BiH usklađen je sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, jer uvodi odredbe koje zabranjuju diskriminaciju na osnovu spola i garantuju jednaku dostupnost i ravnopravno učešće u sportu bez obzira na spol, kao i ravnopravnu zastupljenost muškaraca i žena prilikom imenovanja u sastav Vijeća za sport BiH. Značajna novina je i najnovija zakonska dopuna kojom je predviđeno korištenje rodno odgovornog budžetiranja u predlaganju budžeta sektora za sport (član 60.) i to je za sada jedini zakon u Bosni i Hercegovini kojim je predviđeno rodno odgovorno budžetiranje

IZABRANA MISS BIH 2018

Noć mladosti i ljepote: Upoznajte Anđelu Paleksić Miss BiH 2018.

Anđela Paleksić je najljepša djevojka Bosne i Hercegovine, odlučeno je na izboru za Miss BiH koji je održan sinoć u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli.
Anđela je studentica druge godine na odsjeku za srpski jezik i književnost. Bavi se volonterskim radom više od 3 godine. Od slobodnih aktivnosti, osim volontiranja i rada sa mladima ide i na kurs ikonopisanja i kurs animiranog filma.
U finalnoj večeri u kojoj je učestvovalo 19 djevojaka, birale su se i prva pratilja , a to je Elma Šljivić, druga pratilja je Jelena Škrbić, Miss fotogeničnosti BiH- Isidora Govedarica, Miss Interneta i Miss Televoting BiH je Erna Zekotić, dok je Miss ABC Fashion TV model za 2018.godinu Tamara Drašković. Čast da ponese i titulu Miss Visit Sarajevo, realizovanu pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Kantona Sarajevo, pripala je Emini Šabanović.
Djevojke su na finalnoj večeri nosile glamurozne haljine Paradi Couture dizajnerke Ernade Mujić. Finalistice su se predstavile i u odjeći Shooter i Timeout, Anastasija Fashion, dok je oficijelni sponzor obuće Deichmann.
Za ljepotu misica zaslužne su bile vješte ruke djevojaka iz škole šminkanja MASTER CLASS BIH BY CRISTAL BEAUTY AND MAKE UP BAR.
U muzičkom dijelu programa nastupili su profesori iz Srednje muzičke škole "Čestimir Mirko Dušek" iz Tuzle, čijoj obnovi je posvećena ovogodišnja humanitarna akcija izbora Miss BiH pod nazivom “I mi hoćemo svoju školu”.

Pred kraj manifestacije direktorici Srednje muzičke škole u Tuzli Zrinki Andrejaš uručen je ček u iznosu od 2.000 KM za obnovu škole Srednje muzičke škole. Ček je donirala Agencija za zaštitu ljudi i imovine Gama.
Izbor Miss BiH za Miss Svijeta 2018. vodili su Ljiljana Krulj i Zlatan Jovanović.
Nova Miss BiH Anđela Paleksić uskoro kreće u velike pripreme za svjetski izbor koji će se održati u dalekoj Kini 8.decembra.

Ovo je deset najskupljih auta uvezenih u BiH ove godine

SARAJEVO - Građani BiH su ljubitelji brzih četvorotočkaša, a vozači koji imaju novca sebi rado priušte neka od najboljih vozila na svijetu.

 

Dokaz tome su i zvanični podaci o top 10 najskupljih automobila za svaku godinu i to u periodu od 2014. do juna 2018. godine.

Prema podacima koje je portal "Faktor.ba" dobio iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u tom periodu je na 50 najskupljih automobila potrošeno nevjerovatnih 12,3 miliona KM a plaćeno je i dodatnih 2,17 miliona KM dažbina.

Od 50 automobila, čak 24 su marke Mercedes što svjedoči nevjerovatnoj popularnosti ikone luksuzne klase. Što se tiče ostalih marki, uvezene su sljedeće količine: Porsche (12), Land rover (4), Bently (2), Ferrari (2), Audi (1), Maserati (1), Leon (1), Lexus (1), Tesla (1) i BMW (1).

Iako je Mercedes najpopularnija marka skupocjenog vozila, ipak nije najskuplja uvezena u Bosnu i Hercegovinu.

Najskuplji automobil uvezen u BiH je Porsche 911 GT2/Kupe koji je zajedno sa dažbinama vlasnika koštao nevjerovatnih 518.538 KM.

Ono što je indikativan trend jeste i rast vrijednosti uvezenih automobila. Tako je 2014. godine top 10 najskupljih automobila vrijedilo 1,9 miliona KM a plaćeno je 323 hiljade KM dažbina.U prvih šest mjeseci 2018. top 10 automobila je vrijedilo 3,22 miliona KM a na njih je plaćeno 548 hiljada KM dažbina.

(Faktor.ba)

"Emoji film" u bh. kinima: Upoznajte svoje mobitele iznutra

Prirodni resursi su osnova za ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine – WWF

WWF Adria je 25.aprila upriličila događaj u Zemaljskom muzeju u Sarajevu  s ciljem predstavljanja svoga rada u Bosni i Hercegovini te unaprjeđenja budućih suradnji

Sarajevo – U cilju jačanja postojećih odnosa i unapređenja buduće suradnje, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF je predstavila svoj rad u Bosni i Hercegovini predstavnicima državnih uprava i međunarodnih organizacija u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.


Jedna od vodećih svjetskih nevladinih i neprofitnih organizacija za zaštitu prirode započela je raditi u  Bosni i Hercegovini 2005 godine. Otad provode projekte kojima je cilj zaustaviti degradaciju prirodnog okoliša i izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom. Rad WWF-a podržava ekološko upravljanje slatkovodnim i šumskim resursima, jačanje učinkovitosti zaštićenih područja te poboljšava pravne i regulatorne okvire u sektoru okoliša.

"Pozvali smo predstavnike ministarstava, državnih agencija i međunarodnih organizacija da nam se pridruže u zajedničkom radu na ostvarenju održivog razvoja ove lijepe zemlje. Trenutno, u sklopu projekta Zaštićena područja za prirodu i ljude, kroz suradnju s lokalnom zajednicom i vladom, podupiremo rad Turističkog klastera Una koji je osnovan početkom ove godine s ciljem stvaranja novih radnih mjesta u sektoru turizma", izjavio je Martin Šolar, direktor WWF Adrije.  

"Naša misija je zaštita prirode, a za postizanje ciljeva moramo podržavati usvojene zakone i demokratske prakse. Danas dijelimo našu misiju i viziju za trajni angažman WWF-a u Bosni i Hercegovini. Radimo na povećanju sudjelovanja javnosti u procesu održivog razvoja zemlje koji također uzima u obzir okoliš i pomaže Bosni i Hercegovini da zadovolji zahtjeve za članstvo u EU. Primjerice, kroz projekt Civilno društvo zagovara ekološki prihvatljiv društveno-ekonomski razvoj potičemo vladu na uključivanje javnosti u donošenju odluka u Procjeni utjecaja na okoliš i Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš", rekao je Zoran Mateljak, predstavnik WWF-a u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je kritički komad zagonetke zapadnog Balkana. Pristup EU može doprinijeti prosperitetu. Misija WWF-a podupire ekonomski i društveni razvoj koji rezultira stvaranju novih radnih mjesta i kvaliteti života bez dugoročnog uništavanja prirodnih resursa i okoliša.

WWF-ov ured u Bosni i Hercegovini je dio regionalne mreže WWF Adria, koji je također aktivan u Hrvatskoj, Albaniji, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji.

“Zeleni transport” za energijski efikasan grad

Nova istraživanja Ujedinjenih nacija pokazala su da svjetska populacija sve više migrira iz ruralnih u urbana područja. Podaci pokazuju da će do 2030. godine u urbanim svjetskim centrima živjeti blizu 5 biliona ljudi. Ali u procesu ekonomskog razvoja moderni gradovi se susreću sa nekoliko izazova. Urbanizacija 21. vijeka vodi do masovnog širenja infrastrukture i velike potrošnje energije. Trenutno veliki  gradovi konzumiraju dvije trećine svjetske energije i odgovorni su za 70 posto globalne emisije stakleničkih plinova. 


Velika zagušenost saobraćajem, povećanje emisije stakleničkih plinova ugrožavaju čist okoliš, ali i zdravlje građana. Upotreba privatnih motornih vozila konstantno raste, pogotovo u zemljama u razvoju. Povećanje broja polovnih automobila koji se mogu kupiti po jeftinim cijenama, povećanje razdaljine koju pojedinac mora preći da bi stigao na posao, kao i neadekvatan sistem javnog prevoza, su najveći faktori koji doprinose zagušenju gradskog saobraćaja. Nastojanja da se rješavaju problemi povećane potražnje za prevozom imaju tendenciju da se više fokusiraju na širenje kapaciteta puteva i javnog transporta, ali se u dugoročnom periodu ispostavlja da se samo povećava broj vozila na putevima, što u konačnici znači gušći saobraćaj i veću koncentraciju CO2 u zraku. 

Stručnjaci najvećeg projekta energijske efikasnosti u Bosni i Hercegovini BEEP (Bosnia Energy Efficient Project) upozoravaju na navedene probleme urbanih centara, ali i predlažu rješenja u obliku implementacije koraka koji bi omogućili zdraviji okoliš i energijski efikasan grad. Takvi gradovi zahtijevaju preokret u pravilnom korištenju svojih površina i kvalitetno planiranje transporta. Navedeni problemi mogu se riješiti implementacijom mjera poput poboljšanja javnog prevoza, promocijom korištenja bicikala ili hodanja, kao i razvijanjem infrastrukture grada u kojem bi se minimizirala upotreba automobila. 

Aktivnosti koje bi mogle primjenjivati gradske vlasti bi se primarno fokusirale na reduciranje upotrebe motornih vozila. Potrebno je odvratiti vlasnike automobila od njihovog korištenja mjerama poput: zabrane prilaza automobilom u određenim dijelovima grada, povećanje cijena parkiranja u centru, reduciranje mjesta za parkiranje, označavanje određenih dijelova grada kao «zona za pješake» itd. Također su neophodne investicije u regulisanje javnog prijevoza, kao i u kvalitetniju infrastrukturu pješačkih i biciklističkih zona. Dodatne aktivnosti bi se pokrenule s ciljem reduciranja negativnih efekata izduvnih gasova iz automobila, usmjeravanju na potenciranje korištenja električnih automobila ili korištenje kvalitetnijih goriva. U procesu primjene mjera energijske efikasnosti u razvoju gradova, također se uključuju mjere adekvatnog planiranja gradnje dijelova grada koji bi posjedovali sve potrebno za život u krugu jednog naselja, od objekata za stanovanje i kupovinu, preko obrazovnih i zdravstvenih ustanova. 

Kombinacija odlično razvijenog gradskog javnog prijevoza i niza efektiva za regulaciju saobraćaja pomogla je Singapuru da postane jedan od energijski najefikasnijih gradova na svijetu. Singapur ima odličan sveobuhvatni pristup planiranju urbanog transporta koji uključuje  jake restrikcije vezane za vlasništvo i upotrebu automobila.  U gradu je razvijen sistem stanica javnog transporta koje su dostupne na svakom koraku, kao i sistem taxi usluga koji nude prijevoz po izuzetno pristupačnim cijenama. 

Za energijski efikasnije i «zdravije» bh. gradove budućnosti, važno je kreirati sistematičan i kompletan pristup razvoju infrastrukture saobraćaja. Razvijanje grada u održivi energijski efikasni urbani centar je kompleksan zadatak, ali prema mišljenjima stručnjaka energijske efikasnosti  može se ostvariti kroz jasne vizije, čvrsto upravljanje  i jake državne institucije. Zbog toga je važno investirati u projekte energijske efikasnosti ne samo na državnoj razini, već i na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave.  Također je potrebno da predstavnici državnih institucija kreiraju i provode poticajne mjere za građane kako bi ostvarili mogućnost kupovine ekološki prihvatljivih vozila. Iz BEEP-a naglašavaju da bi cilj ovakvih mjera bio uvođenje “čistijeg, tj. okolišno prihvatljivijeg” transporta u BiH, što je saglasno  sa evropskim ciljevima o povećanju energijske efikasnosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top