Kako i kada trebate reći novom partneru da patite od depresije

Ako patite od depresije razgovor o ovom problemu ponekad može biti iscjeljujući. Međutim, to nije uvijek tako lako, pogotovo ako je osoba neko s kim ste se tek upoznali i stupili u vezu.

Iako je svijest o depresiji sve veća, ovo stanje još uvijek može biti pogrešno shvaćeno. Depresija se različito manifestira kod različitih ljudi, ali simptomi mogu uključivati ​​dugotrajne i prožimajuće osjećaje tuge i beznađa, gubitak interesa za nekad ugodne aktivnosti, nedostatak energije koja čak i male zadatke čini nemogućim, problemi sa spavanjem, poput nesanice ili mnogo spavanja.

Objašnjavanje ovakvog stanja osobi koju tek upoznajete može u vama izazvati nelagodu i učiniti vas nervoznim jer nikada ne znate kako bi ona mogla reagirati.

Christie M. iz Littletona, Colorado, iskusila je depresiju nakon što se udala i preselila u novi grad. U početku joj je bilo teško opisati kroz što prolazi svom suprugu, no ono što je sigurno jeste da može biti još teže otvoriti se osobi koju uopće ne poznajete.

"Ako je ta osoba neko ko se nikada nije suočio s depresijom, možda će joj vodič kroz ovo stanje pomoći jer nekim ljudima depresija i nema previše smisla izvana, dok je depresivnoj osobi ta pomoć neophodna", rekla je Christie.

HuffPost je zatražio od terapeuta nekoliko savjeta koji će ohrabriti ljude s depresijom da kažu s čime se bore osobama s kojima izlaze.

Prvo trebate shvatiti da ne trebate oklijevati da razgovarate na ovu temu jer niste jedini koji se suočava s depresijom. Naime jedna od šest osoba suočit će se s depresijom u nekom trenutku svog života što znači da je vjerovatno neko koga vi poznajete prošao kroz istu situaciju.

Vi niste krivi za svoje mentalno zdravlje
"Ljudi pogrešno misle da depresija znači da im nedostaje karakterne snage. Ljudi se mnogo više stide svojih mentalnih nego fizičkih bolesti. To ih često navodi da se izoliraju i pate u tišini", rekla je psihologinja Zainab Delawalla.

Ono što su dobre vijesti za sve one koji se suočavaju s ovim problemom jeste da javno počelo govoriti o ovom problemu.

"Sada mnogo više informacija o depresiji dostupno, nego što je to bilo prije. Sve više ljudi otvoreno i iskreno govore o svojim problemima s mentalnim zdravljem", rekla je psihoterapeutkinja Anna Possas.

Znakovi koji će vam otkriti koje je pravo vrijeme
Ukoliko ste tek počeli izlaziti s nekom osobom vjerovatno se pitate kada je pravo vrijeme da otvoreno razgovarate o vašem problemu. Kao prvo morate znati da pravo vrijeme ne postoji, neko će biti dovoljno spreman da razgovara o tome nakon šest dana, neko nakon šest sedmica, a neko tek nakon šest mjeseci. To ovisi jedino od vas i to niko ne može odrediti osim vas.

"Mnogi ljudi misle da mora postojati savršen trenutak za otkrivanje njihovih problema s mentalnim zdravljem. Pričekajte trenutak kada osjetite da se osjećate sigurno i ugodno s tom osobom, te da imate povjerenje reći joj apsolutno sve. Zapamtite da niste ograničeni rokom i da ne morate razgovarati o svojim problemima ukoliko se ne osjećate ugodno", kazala je Delawalla.

Ukoliko se osjećate nervozno zbog iznošenja ove teme imajte na umu da postoji velika vjerovatnoća da vaš partner već ima iskustva s depresijom, te da se neće šokirati kada mu to saopštite.

Pratite ponašanje vašeg partnera, ukoliko pokazuje suosjećanje, zrelost i razumijevanje to može biti savršen pokazatelj da mu možete reći aposlutno sve, pa čak i za vaš problem s depresijom. Ako vaš partner djeluje bezosjećajno na način da osuđuje ljude koji se bore s nekom ovisnošću onda je razgovor o depresiji najbolje da odgodite na neko vrijeme.

Zapamtite i to da razgovor o depresiji ne mora biti formalna rasprava. Ne morate zakazati vrijeme i mjesto kada ćete o njoj govoriti. Ne mora to biti čak ni ozbiljan razgovor koji je posvećen isključivo vašem mentalnom zdravlju.

(Klix)

Sedam znakova da ste depresivni, a da toga niste svjesni

Nemogućnost izlaska iz kreveta, smanjen osjećaj samopoštovanja, stalna strah i kontinuirana izolacija. Samo su neki od češćih znakova depresije. Međutim od te opake bolesti prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji pati 300 miliona ljudi, a čak 50 posto ih se ne liječi upravo zato jer se depresija ne može uvijek lako prepoznati.

"Ljudi često stigmatizuju depresiju i poriču sosptveno stanje, pa se iznenade kada im drugi kažu da su depresivni", kaže Suzen Kupermen, dr.sc., psiholog u NYU Langone. Stoga je Kupermen za Women's Health otkrila neke neočekivane simptome depresije kod žena.

Napomenula je da smo svi u nekom trenutku doživjeli jedan (ili sve) od tih znakova i to je potpuno normalno i u redu. Međutim, ako su ti simptomi prisutni veći dio dana ili cijeli dan Kupermen preporučuje da se osoba javi svom doktoru kako bi se ustanovilo radi li se o depresiji.

Redovno gubite kontrolu
Ako se ne možete prestati otresati na svog partnera, saradnike pa čak i na psa, vrijeme je da se zapitate. Prema istraživanju iz 2013. godine objavljenom u medicinskom časopisu JAMA Psychiatry pretjerana razdražljivost i ljutnja simptom je karakterističan za više od polovine ljudi koji su imali teže i dugoročnije depresije, a odnosi se i na djecu i odrasle.

Budite se vrlo rano
Kod nekih osoba depresija izaziva potrebu za spavanjem. Ali, Kupermen objašnjava da drugi počnu spavati manje, često se bude, naročito u ranim jutarnjim satima. Ako ste se počeli odjednom buditi oko 4, 5 ujutro i nakon toga više ne možete zaspati to bi mogao biti znak koji upućuje na depresiju.

Vaši hobiji vas više ne zabavljaju
To ne znači da dvosedmično gubljenje interesa za pletenje, jogu ili čitanje znači da ste depresivni. Ali, na primjer ako ste voljeli kuvati, a odjednom vam više ne pričinjava zadovoljstvo trebate razmisliti zašto se to događa. Osoba u depresiji u takvim situacijama uglavnom nalazi opravdanje da joj se jednostavno ne da. I to može biti, ali ne ako potraje duže.

Češće ste na društvenim mrežama
Pojačano korištenje društvenih mreža poput Facebooka i Instagrama jedan je od taktika koju ljudi s nedijagnostifikovanom depresijom koriste za zanemarivanje korijenskog uzroka onoga što ih pogađa.

Trpite bol u donjem dijelu leđa
Prema istraživanjima za 2015. godine depresija povećava mogućnost da ćete trpjeti bolove u donjem dijelu leđa. Što je depresija dublja, bol je veća. Stručnjaci kao mogući razlog te pojave navode da depresija utiče tako da živci postanu pojačano osjetljivi. Osim toga, ako bolovi remete kvalitet života to može pojačati depresiju.

Debljate se ili mršavite
Uobičajeno je da se depresija povezuje s povećanjem ili gubitkom apetita. Neki ljudi možda gube na težini, u čemu u početku mogu uživati, ali s vremenom gubitak apetita uzrokuje i pad energije. Puno ljudi na depresiju reaguje tako da pojačano unose hranu bogatu mastima i šećerom. Nakon unosa takve hrane ljudi se osjećaju još gore i smanjuje im se samopouzdanje čim se stvara još pogodnije tlo za depresiju.

Odjednom ste postali neodlučni
Narvno da osoba može biti neodlučna i bez da je depresivna, ali iznenadna ili povećana neodlučnost zapravo je glavni simptom depresije kod žena, prema istraživanju objavljenom u časopisu Cognitive Therapy and Research (Kognitivna terapija i istraživanje). Osjećaj bespomoćnosti ili očekivanje najgoreg mogućeg ishoda je najvjerovatniji razlog neodlučnosti. Osim toga kada depresivne osobe donose odluke one su uglavnom loše i uključuju odluke o ne odlasku na posao, prekomjernom uživanju u alkoholu ili hrani, upuštanju u rizične seksualne odnose.

(zdravakrava.24sata.hr)

Pravilnom ishranom protiv depresije i anksioznosti

Istraživanja pokazuju da pravilna ishrana može ublažiti simptome depresije i anksioznosti.

Osim što uzrokuje mračan pogled na svijet, depresija uzrokuje i fizičke simptome poput glavobolje, umora, nesanice i problema s varenjem. Naučnici ističu da balansiranom i pravilnom ishranom u tijelo unosimo potrebnu količinu hranjivih tvari koje mogu popraviti raspoloženje i riješiti nas depresije.

Istraživanje koje je proveo magazin BMC Medicine potvrdilo je da kada je tijelo zdravo i odmorno i naš um se osjeća isto. Takođe ističu da kod depresije i anksioznosti pomaže vježbanje koje potiče lučenje serotonina (hormona sreće).

Dosadašnja istraživanja potvrđuju da ishrana koja uključuje raznovrsno povrće i malu količinu šećera i životinjskih masnoća pomaže kod ublažavanja simptoma depresije, anksioznosti i umora.

Osim toga, organizmu je potrebna dovoljna količina neprobavljivih vlakana koja se nalaze u biljkama te imaju vrlo bitan efekat na crijevnu mikrofloru i varenje, zbog čega je važno uključiti ih u svaki obrok.

(Ljepotaizdravlje.ba)

"Noćne ptice" sklonije depresiji

Ako je vjerovati naučnicima, između kasnog odlaska na spavanje i depresije postoji velika povezanost.

 

Naučnici su sproveli zanimljivo istraživanje o depresiji, u kome je učestvovalo 32.000 medicinskih sestara prosječne starosti 55 godina.

Na početku istraživanja nijedna od njih nije imala dijagnozu depresije, a potom su se podijelile u tri grupe – 37 odsto je ranoranilac, 10 odsto noćni tip, a 53 odsto između jutarnjeg i noćnog ekstrema.

Tim naučnika je pratio njihove životne navike tokom četiri godine, a ispostavilo se da veću vjerovatnoću da obole od depresije imaju žene koje su pripadale grupi “noćnih ptica”.

Naime, istraživanje se odnosi na žene koje su noćni tipovi, ali treba naglasiti da ne znači da to ne znači da će sve "noćne ptice" obavezno razviti depresiju.

Onima koji vole ujutru duže da spavaju stručnjaci savjetuju da što više vremena provode napolju, kako bi dobili odgovarajuću dozu dnevnog svjetla, kao i da vežbaju jer se tako luči endorfin koji pomaže u borbi protiv lošeg raspoloženja.

Žene koje rano ustaju imaju manje šanse da razviju depresiju, poručuje obimna studija objavljena u “Magazinu psihijatrijskog istraživanja”.

(Novosti.rs)

Zašto ''pucamo po šavovima''?

Često za nekoga ko previše radi kažemo “izgoriće”, “pregoriće”, “izgorio je” i slično. Fenomen pregorjevanja, u vidu psiho-fizičke iscrpljenosti, javlja se kada naš unutrašnji mehanizam protestuje protiv svakog zahtjeva spoljašnosti i unutrašnjosti. To je onaj dobro poznati momentalni otpor prema ideji kao što je najobičnije podizanje čaše sa stola.

Pregorjevanje je priznata dijagnoza od 1974. godine kada je njemačko-američki psiholoh Herbert Grojdenberger primjenio termin na sve veći broj slučajeva “fizičkog i mentalnog kolapsa izazvanog pretjeranim radom ili stresom”.

Odnos između stresa i anksioznosti je od ključnog značaja, jer upravo on diferencira pregorjevanje od uobičajene iscrpljenosti koja je s vremena na vrijeme neizbježna za svako živo biće na planeti.


Iscrpljenost koja se javlja pri pregorjevanju, s druge strane, spaja intenzivnu želju za ispunjenjem cilja sa mučnim osjećanjem da ga je nemoguće dostići i anksioznošću povodom zahtjeva koji stalno stižu i predstavljaju nepremostivu distrakciju.

U ozbiljnijim slučajevima pregorjelosti, osoba ispoljava pasivnu želju za nestankom svijeta, gašenjem osjećanja, pozitivnih i negativnih, jer upravo ona ometaju njegov mir podsjećanjem da zahtjevi svijeta čekaju.

Pregorjevanje je osjećaj istrošenosti svih unutrašnjih resursa i nemogućnost oslobađanja od podsvjesne ideje da je život u stvari nešto što vas muči. Ovo stanje razlikuje se od suicidalnog, prije svega u pasivnosti, a dalje i u pomirljivom stanju prema životu kao takvom.

Za pregorjelu osobu, čak i najprijatnije stvari – kao što je odlazak na plažu – mogu biti mučne jer otvaraju veliku dilemu između isključivanja (psihičkog i isključivanja telefona) i bivstvovanja s nervirajućim osećajem da je “posao proganjač” uvijek tu i da će svakog trenutka krenuti talasi mejlova, SMS, vajber, VacAp i ostalih poruka.

Iako pregorjelost napreduje kako se posao infiltrira u sve više sfera života, on nije nije jedino što dovodi do pregorjevanja. Elektronska komunikacija i društvene mreže sve više dominiraju našim životima, a pravi nivo psiholoških posljedica ove nevjerovatno brze tranzicije u načinu života, tek će biti shvaćen u budućnosti.

Osjećaj anksioznosti koji se javlja zbog gomile neodgovorenih poruka javlja se ne samo zbog posla, već i zbog elektronske reformulacije međuljudskih odnosa u kojima posvećenost određenoj osobi stalno traži “elektronsku potvrdu”. Jednostavno rečeno – ako ti značim, odgovaraćeš na moje poruke, djelićeš i lajkovaćeš moje statuse i tako dalje u nedogled na svim ravnima društvenih mreža.

Iako je stanje pregorjelosti bilo je poznato i drevnim ljekarima kao što su Hipokrat i Galen, usljed ovih novih okolnosti svakodnevnog života, pregorjevanje je sve rasprostranjeniji fenomen. Ono je bazirano na suštinskoj ljudskoj potrebi za vremenom i prostorom bez zahtjeva i očekivanja spoljašnjeg svijeta.

mojdoboj.info

U kakvoj su vezi želja za čokoladom i depresija?

Veza između raspoloženja i depresije specifičnija je za čokoladu više nego za bilo koju drugu vrstu hrane koja bi mogla da utiče na raspoloženje: kao što je kofein, masti, ugljeni hidrati i energetska hrana (a svi su uglavnom sastojci čokolade).

Mislite da jedete čokoladu jer je ukusna ili zbog zavisnosti od šećera, ali nova studija objavljena u časopisu American Medical Association pronašla je vezu između pojačane potrebe za čokoladom i depresije.


Za čokoladu se odavno vjeruje da poboljšava raspoloženje, i do sada je mnogo studija proučavalo postoji li ta veza, piše Livescience. Međutim, rezultati nove studije dokazali su da depresivniji ljudi konzumiraju mnogo više čokolade nego osobe bez simptoma depresije. Veza između raspoloženja i depresije specifičnija je za čokoladu više nego za bilo koju drugu vrstu hrane koja bi mogla da utiče na raspoloženje: kao što je kofein, masti, ugljeni hidrati i energetska hrana (a svi su uglavnom sastojci čokolade).

"Naša studija potvrđuje sumnju da ljudi više jedu čokoladu ako se osjećaju potonulima", kaže profesorka Beatris Golomb sa UC San Diego School of Medicine. Studija samo pokazuje da veza postoji, ali ne objašnjava zašto. Učesnici studije, njih 930, nisu bili na antidepresivima, nisu praćeni tokom nekog perioda vremena, pa se ne zna da li konzumacija čokolade samo ublažava ili briše tužno raspoloženje.

Naučnici kažu da se otvara mnogo mogućnosti korišćenja čokolade kao prirodnog lijeka za depresiju, do ideje da može da ima izvjesnu ulogu u upravljanju depresijom.

Ipak, ovi sastojci prisutni su u malim količinama u čokoladi, od kojih su neki toliko niski da bi mogli da izazovu ikakav efekat. Sastojci u čokoladi, doduše, mogu da podstaknu jaču proizvodnju serotonina. Oni mogu da izazovu upalu u tijelu koja može da bude kriva za želju za slatkim, kao i za depresiju.

Čokolada sama po sebi možda može da poboljša raspoloženje, ali drugi sastojci koji su joj dodati kao što su trans-masti mogu da pogoršaju i čak obrnu učinak na raspoloženje. Potrebno je još studija da se preciznije odredi kako čokolada utiče na raspoloženje i da direktno utiče na depresiju.

nezavisne.com

Depresija potiče velikim dijelom od naših očekivanja

Osjećaj umora, pospanost, nervoza, glavobolje, sve su to prvi simptomi koji se javljaju u proljeće, prilikom čega nastaje takozvani proljećni umor.

U toku ovog godišnjeg doba povećava se dužina trajanja dnevnog svjetla, pojačava se solarna aktivnost i aktivnost Zemljinog magnetnog polja.


Ljudsko tijelo na ove pojave reaguje povećanjem nervne razdražljivosti, poremećajima u sistemu probave, javljaju se povećane vrijednosti hormona štitne žlijezde, pojačan rad hipofize i nadbubrežnih žlijezda, a javlja se i najviše alergijskih i upalnih reakcija.

Organizam ima povišenu aktivnost i sniženu otpornost jer mu manjkaju vitamini, minerali i antioksidansi, što je posljedica konzumiranja rafinirane i prerađene hrane u toku zime.

Irena Đumić Jurić-Marijanović, psiholog, grupno-analitički psihoterapeut, terapeut traume metodom psihodrame, govoreći za "Nezavisne" je istakla da je ovaj umor skup fizičkih i psihičkih simptoma koji se javljaju u proljećnim mjesecima.

"Uzroci nisu još potpuno poznati, postoje razne teorije koje su najčešće vezane za hormonske i imunološke promjene u organizmu koje se javljaju nakon hladnog zimskog perioda", pojašnjava ona.

Kao psiholog smatra da ovi simptomi koji liče na blagu depresiju potiču velikim dijelom od naših očekivanja od proljeća.

"Mnogi ljudi koji se tokom zimskog perioda osjećaju loše vezuju ovo svoje stanje za tmurno vrijeme, hladnoću i nedostatak sunca, čekajući proljeće da to raspoloženje otklone", kaže Đumić Jurić-Marijanovićeva.

Kako ističe, sa pojavom sunca i lijepog vremena, nažalost, ne prestaju kod svih ove tegobe i onda se moramo suočiti s tim da pojava ovih simptoma ne dolazi izvana, nego iznutra, te ističe da smo sami odgovorni za svoje promjene.

"Najčešći simptomi su gubitak energije, osjećaj umora, nagle promjene raspoloženja, iscrpljenost, razdražljivost i bezvoljnost, a strategije za nošenje sa ovim simptomima odnose se na aktiviranje i razbuđivanje našeg organizma, u fizičkom i psihičkom smislu", pojasnila je Đumić Jurić-Marijanovićeva.

Naglašava da, kako bismo izbjegli ili barem ublažili ove simptome, treba se kretati, piti dovoljno tečnosti, unositi zdravu hranu i dosta vitamina.

"Takođe, treba se aktivirati i u psihološkom smislu, pokrenuti se i napraviti promjene koje su možda čekale da prođe zima, postaviti sebi konkretne i ostvarljive ciljeve i krenuti u njihovu realizaciju", rekla je ona te dodala da je bitna i socijalizacija, jer su kvalitetni odnosi neprocjenljivi i pune nam baterije.

"Proljećni umor može da traje do mjesec dana, a ukoliko traje duže, onda to pokazuje da je nešto više od toga u pitanju, možda nekakvo depresivno stanje. U ovim slučajevima treba potražiti pomoć stručnjaka - psihoterapeuta", ističe ona.

nezavisne.com

I muškarci se mogu osjećati razdražljivo i depresivno nakon seksa

 
Do sada se pretpostavljalo da od postkoitalne disforije (PCD) pate samo žene, a polovina ih osjeća tugu, anksioznost, te plaču. No, ljekari su utvrdili da isti problem imaju i muškarci koji se osjećaju nervozno satima nakon seksa.

Autor izvještaja profesor Robert Schweitzer sa univerziteta Queensland u Australiji kazao je da prema podacima oba spola PCD nije neuobičajen i za muškarce.

"Postoji širok spektar odgovora na period koji se događa odmah nakon seksualne aktivnosti. Taj period se zove 'faza rezolucije' i neki ljude se tada vole grliti, biti sami ili jednostavno budu u nekoj vrsti depresije", rekao je prof. Schweitzer.

Zaključeno je da, za razliku od žena, muškarci ne pokazuju svoje faze pred partnerom i većinom glume da su uredu.
klix.ba

Joga može zamijeniti antidepresive

 
Istraživanje američkih naučnika je potvrdilo da joga i vježbe disanja pomaže osobama koje nisu na antidepresivima, kao i onima koji su na stabilnoj dozi antidepresiva, ali kojima nije postignut cilj, kazao je autor istraživanja Chris Streeter, profesor s Univerziteta u Bostonu.

Oko 40 posto osoba koje pate od teške depresije uzimanjem antidepresiva ne postigne potpunu remisiju. Joga se može koristiti kao alternativa ili dodatak farmakološkim tretmanima.

Za psihičko i fizičko zdravlje trebalo bi da radimo 4 dana sedmično!

Stručnjaci kažu kako bi radnici bili produktivniji kada bi manje vremena provodili na poslu. Neki tvrde da bi bilo idealno raditi samo tri dana u sedmici – da bi to bilo blagotvorno za psihičko i fizičko zdravlje!

Naime, nije poenta držati zaposlene prikovane za radne stolove da bi postizali dobre rezultate, upravo suprotno.

Više slobode stvara zadovoljne radnike od kojih će poslodavac na kraju dobiti puno više. Radiće kvalitetnije i biti kreativniji jer im se život neće svoditi uglavnom samo na posao i spavanje.

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top