EYOF podsjetio Mostarca Ginu Vidovića na nezaboravnu Olimpijadu: Kartu još čuva

Nedjeljno otvorenje EYOF-a na stadionu Koševo pobudilo je najpozitivnije emocije u Mostarcu Gini Vidoviću. Priča o olimpizmu, mladi sportaši i olimpijska baklja vratili su ga u 1984. godinu kad je kao 15-godišnjak na Jahorini uživao u spustu najboljih svjetskih skijaša.
Javio nam se i s ponosom pokazao ulaznicu koju 35 godina čuva u svom albumu. Danas se prisjeća euforije koja je vladala u cijeloj bivšoj državi, tako i u Mostaru.

"Imao sam tada 15 godina i cijelo društvo je razmišljalo kako da ode gledati takmičenja u Sarajevu. Jedna tetka koja me znala voditi na utakmice, povela me je sa sobom i bilo je prekrasno", prisjetio se Vidović.

Kažu da se i danas, 35 godina kasnije, dojmovi sa Olimpijade u Sarajevu teško mogu prepričati.

"Atmosfera u Sarajevu, kao i na skijalištu na Jahorini, bila je nevjerovatna. Nama je to bilo posebno zanimljivo jer u porodici imamo dosta skijaša. I sada često odemo na skijanje na Jahorinu i uvijek počnu priče kako je bilo tada, kako smo se osjećali i provodili", prisjetio se Gino.

Kaže nam kako mu je svečano otvorenje EYOF-a u nedjelju ponovo pobudilo stara sjećanja te je morao u starom albumu potražiti i ulaznicu s olimpijskog spusta.

"Malo ko bilo šta čuva 35 godina, a kamoli neku kartu. Mala je to ilustracija koliko sam bio ponosan na to vrijeme i sve je to vrijedilo mnogo više od tih hiljadu dinara koliko je plaćeno za kartu", kazao nam je na kraju Gino Vidović.

Gino se prisjetio i zlatnog u spustu Amerikanca Billa Johnsona, raspoloženja tog 16. februara, prelijepe planine i nekih sjećanja koja su ostala i koja vrijede.

Izvor:Klix.ba

Dok druge zemlje ponosno čuvaju močvare od svjetskog značaja, Hutovo blato polako nestaje

MOSTAR – Prilikom obilježavanja Dana Hutovog blata svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava da se izgradnjom hidroenergetskog sustava u slivu rijeke Trebišnjice taj močvarni ekosustav dramatično mijenja. 

Područje Hutovog blata, koje je nekada bio dom pticama selicama i endemskim vrstama riba, sada je pretrpano korovom. Nestaje močvarno područje, što uzrokuje ogromne gubitke bioraznolikosti. Primjerice, broj ukupno registriranih ptičijih vrsta smanjio se za 31% od 1970-tih.  


„Izgradnjom brane na bivšoj rijeci Matici i nizom nasipa, svitavsko područje pretvoreno je u rezervoar crpne hidroelektrane Čapljina. Nerealno je ili čak nerazumno planirati prestanak rada ovih hidroenergetskih postrojenja kako bi se obnovio močvarni ekosustav, ali jednako je tako nerazumno da taj isti hidroenergetski sustav ne poduzima konkretne mjere kako bi ublažio negativne utjecaje svojih operacija u Parku prirode Hutovo blato“, upozorava Zoran Mateljak, predstavnik WWF-a u BiH. Ističe da je Hutovo blato zaštićeno na nekoliko razina i da je njegovo očuvanje odgovornost više državnih tijela. „Osim što je prepoznala Hutovo blato kao nacionalni spomenik, država Bosna i Hercegovina se međunarodnim pristupanjem Ramsarskoj konvenciji obvezala na njegovo očuvanje“, zaključuje Mateljak. 

S obzirom na ogromne štete koje se godinama nanose Hutovom blatu, ove je godine Dan Parka prirode obilježen na drugačiji način: pokrenuti su radovi na revitalizaciji ekosustava! Za tu su priliku korišteni strojevi koje Hutovo blato posjeduje, ali zbog nebrige nadležnih i ignoriranja tog problema od strane elektroprivreda, nisu osigurana sredstva za stalni rad tih strojeva.  

Upriličena je i akcija čišćenja parka gdje su se odazvali volonteri iz studentske organizacije AIESEC, Srednja škola Čapljina, Vatrogasna postrojba Čapljina, pripadnici Oružanih snaga Čapljina te ekološka sekcija Močvara. Svi su sudionici akcije pokazali svoju predanost u očuvanju Hutovog blata za buduće naraštaje te uputili poruku nadležnim institucijama o važnosti očuvanja Hutovog blata prilikom donošenja značajnih odluka koje utječu na tu močvaru. područje.

„Želimo ukazati na aktivnosti koje je neophodno provesti kako bismo obnovili ekosustav Hutovog blata. Ako se ne poduzmu žurne mjere u cilju revitalizacije deranskog područja, može se očekivati potpuni gubitak močvarnog ekosustava ovog područja u narednih 35 godina“, izjavio je Nikola Zovko, direktor JP Parka prirode Hutovo blato. 

Ove subote isključite svjetla za jubilarni sat za planetu zemlju

Deseti jubilarni Sat za planet Zemlju obilježava se 25. marta u 20:30 sati, a WWF poziva sve gradove, tvrtke i pojedince da se uključe u najveću globalnu volontersku akciju

MOSTAR - WWF poziva sve stanovnike Bosne i Hercegovine, da ugase svoja svjetla na jedan sat te da se pridruže globalnoj inicijativi koja će i ove godine zamračiti brojne svjetske gradove u borbi protiv klimatskih promjena. 


Grad Mostar će i ove godine poduprijeti globalnu akciju gašenjem svjetla na Starom mostu koji će zajedno s ostalim svjetskim znamenitostima utonuti u mrak. Uz Stari most u Mostaru, zamračene će biti i Gradska vijećnica Sarajevo, Gradska uprava Doboja, središta Prijedora, Bihaća, Zenice, Zvornik, Goražde, Bugojna, Ljubuškog i brojni drugi gradovi, rečeno je danas novinarima na konferenciji u prostorijama Koledža ujedinjenog svijeta u Mostaru. 

„Suradnja poslovnog sektora, civilnog društva i institucija neophodna je ako želimo stati na kraj klimatskim promjenama, uvjerljivo najvećoj prijetnji današnjice. Svatko od nas može dati svoj doprinos  kroz promjenu nekih malih navika. Trebamo koristiti što manje energije, smanjiti temperature grijanja u uredu ili kućanstvu, isključiti električne uređaje kada oni ne moraju neophodno biti uključeni u struju, voziti se biciklom umjesto automobilom,“ istaknuo je Zoran Mateljak, direktor Udruge Dinarica, predstavnik WWF-a u Bosni i Hercegovini. 

„UWC Mostar se po sedmi put pridružuje akciji Sat za Planet Zemlju, a učenici Koledža pored ove simbolične akcije, tijekom cijele godine organiziraju aktivnosti očuvanja okoliša. Učenici UWC-a Mostar su u studenom 2016 sudjelovali na COP22UN konferenciji o klimatskim promjenama u Marakešu u Maroku,“ izjavila je Valentina Mindoljević, direktorica UWC-a Mostar.

Raznim aktivnostima te dakako mrakom, inicijativi su se ove godine pridružili brojni gradovi u Bosni i Hercegovini dok će središnji događaj biti u Mostaru gdje je planirana i proslava „Stand up for Planet“ u Muzičkom Centru Pavarotti. Mostarska publika moći će se zabaviti uz stand up komičare Igora Iggy Drlju, Omera Hodžića, Tomislava Primorca i Josipa Škilju. 

Studenti UWC Mostar će za vrijeme Sata za planetu Zemlju imati akustični koncert u Omladinskom kulturnom centru Abraševiću. Ove se godine mnoge tvrtke uključuju u akciju, a među njima je i shopping centar Mepas Mall u Mostaru, koji akciju podržava od samog početka otvaranja centra. Osim gašenja dekorativne rasvjete svoj doprinos daju kroz društvene mreže, donirajući facebook profil za borbu protiv klimatskih promjena.  

WWF u gradu Bihaću organizira proslavu povodom Sata za planet Zemlju u suradnji s udruženjem MoguLi, udruženjem Radosti druženja te RTVUSK. Na središnjem trgu u 20:30 svi se mogu pridružiti djeci, roditeljima i ostalim članovima udruga te na kreativan način i uz zanimljive priče dati svoj doprinos očuvanju našeg planeta. 


Uz simbolično gašenje svjetla tijekom samog Sata, WWF poziva građane da „doniraju“ svoje Facebook profile i promjenom profilne fotografije prijateljima daju do znanja da žele promijeniti klimatske promjene. Ta se izmjena vrlo lako može napraviti sljedeći upute s internetske stranice earthhour.org. 

Akcija Sat za planet Zemlju (Earth Hour) nastala je 2007. godine u australskom Sydneyu kada je 2,2 milijuna ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima i tvrtkama kako bi dali svoj glas protiv klimatskih promjena. Prošle je godine u njoj sudjelovalo 178 zemalja svijeta, a Bosna i Hercegovina sudjeluje od 2011. godine. WWF od samog početka provođenja ove akcije potiče pojedince da djeluju po pitanju klimatskih promjena. Jedan sat koji provodimo u mraku trebao bi poslužiti kao podsjetnik da moramo osigurati održivu budućnost našeg planeta.

Kontakt za medije:

Ana Volarić, odjel komunikacija WWF Adrije, e-mail:Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., Mob: +387 63 910 396 

O PROJEKTU „SAT ZA PLANET ZEMLJU“

„Sat za planet Zemlju“ (Earth Hour) je globalna ekološka inicijativa WWF-a. Pojedinci, poduzeća, vlade i zajednice su pozvani da isključe svjetla na jedan sat u subotu 25. ožujka 2017. u 20:30 i time pokažu svoju potporu za ekološki održivo djelovanje. „Sat za planet Zemlju“ počeo u jednom gradu - Sydneyu u 2007. i do 2016. uključio  je stotine milijuna ljudi u 178 zemalja diljem svijeta te ušao u povijest kao najveća globalna volonterska akcija ikad organizirana. www.earthhour.org 

O WWF-u

WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je da zaustavi propadanje zemljina prirodnog okoliša te da izgradi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom, čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: adria.panda.org

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top