Vic dana: Perica na vjeronauci

Nova svjetska studija u kojoj je učestvovalo stotinjak istraživača iz različitih institucija, analizirala je podatke više od 1000 istraživanja o alkoholu, zatim izvore podataka i slučajeve smrti i invaliditeta iz 195 zemalja između 1990. i 2016. godine.

Ovo istraživanje, objavljeno u Lansetu, potvrdilo je da pijenje alkohola bez obzira na količinu dovodi do lošijeg zdravlja. Dok vas čašica vina tu i tamo neće ubiti, rizik od smrtonosnih zdravstvenih problema, poput nekoliko vrsta karcinoma, moždanog udara, zaraznih bolesti, samopovređivanja i saobraćajnih nezgoda, češći je kod onih koji piju alkohol.

Naime, ispijanje vina i piva glavni je faktor rizika od invaliditeta i ranog umiranja za osobe između 15 i 49 godina u 2016. godini, što je dovelo do 2,8 miliona smrtnih slučajeva na globalnom nivou. To znači da je najbolje izbeći i tu jednu čašu vina.

Prenosimo vam 10 bolesti kojima su podložnije osobe koje piju alkohol.

Depresija

"Naravno, alkohol će prvobitno da učini da se osjećate dobro. Međutim, kako vaše tijelo razrađuje hemikalije koje se nalaze u alkoholu, ravnoteža neurotransmitera koji stabilizuju raspoloženje mozga može da se poremeti", kaže Rej Lebeda, stručnjak za porodičnu medicinu iz Zdravstene ljekarske asocijacije u Orlandu. Kratkoročno, ovo može da vam, podstakne odlično raspoloženje, ali vremenom zapravo uzrokuje da se vaše moždane ćelije smanjuju, što može da izazove probleme poput depresije.

Gubitak pamćenja i demencija

Neurotransmitori se ne bore samo sa vašim raspoloženjem. Oni mogu dovesti do kratkotrajnog gubitka memorije (zamračenje zbog prevelike količine alkohola) i dugoročnih kognitivnih problema, uključujući demenciju, upozoravaju stručnjaci. Jedna francuska studija, koja je proučavala više od million odraslih osoba, otkrila je da je među 57.000 slučajeva rane početne demencije gotovo 60 posto povezano sa hroničnom konzumacijom alkohola.

Gojaznost

Jedan od najjednostavnijih načina da održite težinu je izbjegavanje alkohola. Istraživanja pokazuju da unos alkohola može biti faktor rizika za gojaznost, naročito kada ga pijete redovno. Zašto? Za većinu nas, alkohol je samo izvor dodatnih kalorija. Stručnjaci znaju da kada pijemo, obično ne jedemo manje. Osim toga, čak i nekoliko pića mogu da podstaknu da jedete više nego što biste trezni.

Masna jetra

Jetrin posao je da metabolizuje hranjive materije iz onoga što jedemo i pijemo. Međutim, ako previše pića opterećuje jetru, dolazi do nakupljanja masti.

"Višak masnoća taloži se ćelijama jetre, gdje se akumulira u obliku masne bolesti jetre", objašnjava dr Duhejni. Sve ove dodatne masnoće mogu da povećaju rizik od upalnih stanja kao što je alkoholni hepatitis. To takođe može da dovede do ciroze kad jetra ne može da obavlja svoj posao i zapravo počinje da propada.

Rak

Alkohol stvara rizik za određene vrste raka, uključujući rak dojke, jetre, usta i grla. Ustvari, kad su istraživači pratili navike pijenja i rizik od raka na više od milion žena, otkrili su da je do 13% slučajeva raka vezano za konzumaciju alkohola. Koja je veza? Kada se alkohol razgrađuje u tijelu, pretvara se u otrovnu hemikaliju nazvanu acetaldehid. Acetaldehid može da ošteti DNK i proteine ​​u tijelu, pa da uzrokuje oštećenje vaših ćelija, objašnjava dr Lebeda. Alkohol takođe stvara slobodne radikale koji uzrokuju oksidaciju ćelija. To ponekad može da dovede do toga da zdrave ćelije nekontrolisano rastu i postaju kancerogene, kaže dr. Lebeda.

Visok krvni pritisak

Unošenje alkohola u tijelo signalizira oslobađanje hormona stresa koji uzrokuje stezanje krvnih sudova i privremeno stvara visok krvni pritisak. Tokom vremena, ovo sužavanje čini vaše krvne sudove jačim i manje elastičnim, što može da uzrokuje visok krvni pritisak na duge staze.

Kardiomiopatija

Vremenom, pijenje velike količine alkohola može da uzrokuje slabljenje srčanih mišića. Ovo stanje, nazvano alkoholna kardiomiopatija, otežava vašem srcu pumpanje krvi po cijelom tijelu. To može da dovede do umora, problema s disanjem, oticanja u nogama i stopalima i nepravilnog rada srca. Takođe, može da uzrokuje oštećenje organa i zatajenje srca.

Pankreatitis

Stanje tijela obilježeno teškom upalom može dovesti do dijabetesa i raka gušterače, jednog od najsmrtonosnijih oblika raka. Prekomjerna konzumacija alkohola nije jedini krivac, ali to će stvoriti veći rizik. To je zato što piće ometa normalnu funkciju gušterače, uzrokujući da organ luči probavne enzime iznutra umjesto da ih šalje do tankog crijeva.

HIV

Pijenjem ne možete da zaradite HIV, naravno. Ali, zapamtite, to može da potisne vaš imuni sistem i učini vas sklonijim infekcijama. Dakle, ako se uključite u rizično ponašanje, kao što je nezaštićeni seks s višestrukim partnerima, ili pak intravensko korišćenje droga, teški pad imuniteta može da stvori veći rizik od zaraze. Takođe, nakon što obolite, može da se razvije brže nego kod nekoga ko nije sklon alkoholu.

Moždani udar

Čak i ako je vaše srce zdravo, znatno ćete da povećate vjerovatnoću od moždanog udara ako mnogo pijete. Naime, jedna studija je utvrdila da muškarci koji popiju više od šest pića dnevno, a žene više od četiri, imaju gotovo 40 posto veći rizik od moždanog udara u poređenju sa onima koji nikada ne piju. Stručnjaci nisu u potpunosti sigurni zašto alkoholizam stvara rizik od moždanog udara, ali vjerovatno je to povezano sa visokim krvnim pritiskom, što je glavni uzrok moždanog udara.

Pneumonija i tuberkuloza

Alkohol potiskuje vaš imuni sistem ometajući sposobnost vašeg tijela da napravi bijela krvna zrnca koja se bore protiv infekcija. U kratkom roku, to vam može stvoriti slabiji imunitet. Dugotrajno može da dovede vaš imuni sitem do tačke gdje postaje osjetljivije na ozbiljne zarazne bolesti, objašnjava dr Duhejni. To može da uključi ​​upalu pluća, pa čak i tuberkulozu, potencijalno opasnu bakterijsku infekciju koja obično utiče na pluća.

(B92/zdravakrava)

Tinejdžeri koji puše i piju alkohol nanose vidljivu štetu svojim arterijama već do 17. godine života, rezultati su najnovije studije.

Prema provedenim testovima, promjene na arterijama počinju da se dešavaju već do 17. godine. Ove fizičke promjene povezane su sa kasnijim problemima sa krvnim sudovima i srcem, kao što su moždani i srčani udar.

Međutim, studije ukazuju da se arterije vraćaju u normalu kod tinejdžera koji prestanu da piju i puše.

Istraživanje je trajalo između 2004. i 2008. godine na uzorku od 1.266 mladih ljudi u okviru studije koja je pratila zdravstveno stanje 14.400 porodica u području britanskog grada Bristola.

Ispitanici su objasnili svoje navike pušenja i ispijanja alkohola u dobi od 13, 15 i 17 godina, a zatim su provedeni testovi da se vidi da li je kod njih došlo do stvrdnjavanja arterija.

Utvrđeno je da je kod onih koji su pušili više od 100 cigareta dnevno, ili su se opijali, imali veću mogućnost ukrućivanja arterija u odnosu na one koji su pušili manje od 20 cigareta dnevno ili su češće pili pivo, a ne toliko vino ili žestoka pića.

"Utvrdili smo da pušenje i konzumiranje alkohola kod mladih ljudi, čak i u manjim količinama, izaziva promjene na arterijama, kao i arterosklerozu", rekao je jedan od istraživača na projektu DŽon Denfil sa UCL Instituta za kardiovaskularne bolesti u Londonu.

Ako tinejdžeri prestanu da puše i piju tokom adolescencije, njihove arterije se vraćaju u normalu, tako da postoje šanse da se sačuva zdravlje arterija u mladosti, rekao je on, prenosi Bi-Bi-Si.

Izvor:Nezavisne

 

Svi već znamo da nedostatak vježbanja, loša ishrana, pušenje i alkohol mogu da dovedu do srčanih problema. Novo istraživanje je pokazalo da je i buka važan činilac u razvoju takvih teškoća.

Ljudima koji su izloženi buci povećan je rizik za razvijanje najčešće srčane aritmije, fibrilacije atrija (treperenje pretkomore), zaključili su naučnici Univerziteta u Maincu. Zvuk aviona je među onima koji najviše uznemiravaju.

Studija sprovedena na više od 15.000 ljudi koji su bili izloženi različitim vrstama buke tokom dana i noći pokazala je da je do 23 odsto osoba patilo od aritmije usljed ekstremne buke. Bez buke, ta je brojka bila manja za osam odsto.

Uz puteve, železnice i buku komšiluka, buka aviona je uvršćena u one koje najviše uznemiruje ljude. Buka aviona danju je bila posebno uznemirujuća za 84 odsto, a noću 69 odsto ispitanih u istraživanju.

Prethodne studije pokazale su da jedan do tri odsto ljudi pati od fibrilacije atrija.

''Ovo je zato što se izgledi za pojavu srčane aritmije povećavaju s godinama'', rekao je kardiolog Tomas Munzel.

Na početku studije, prije 10 godina, učesnici istraživanja su imali između 35 i 74 godine i tokom studije su postali ranjiviji, objasnio je Munzel.

(b92)

Kratkoročna šteta nakon ispijanja većih količina alkohola su jutarnja glavobolja, mučnina, suha usta... Dugoročne posljedice mogu biti puno ozbiljnije, od ozbiljnih upalnih procesa do trajnog oštećenja DNK, upozorava dr. Berry Sears, kreator Zona dijete.

Evo šta se događa u našem tijelu nakon prestanka konzumiranja alkohola:

Nakon sat vremena

Tijelo kreće s postupkom detoksikacije kako bi se očistilo krvotok i spriječilo trovanje alkoholom.

12 do 24 sata kasnije

Dolazi do pune detoksikacije i stabiliziranja šećera u krvi. Koliko tačno vremena je za to potrebno, zavisi od toga koliko je neko popio. U sat vremena tijelo može obraditi određenu količinu alkohola, otprilike jedno klasično piće.

“Puno ljudi ne shvata da tijelo ne može razgraditi hranu kako treba kada se u njega unosi alkohol. A tada, sve što ne može metabolizirati, hranu koju ste pojeli, tijelo pretvara u mast”, objasnila je dijetetičarka Jessica Spendlove, a prenosi Daily Mail.

Kaže kako je u ovom periodu važno jesti puno voća i povrća.

Nakon 72 sata

U ovoj fazi nestaju svi zaostali simptomi mamurluka i trebali bi se osjećati dobro. Poboljšava se i kvaliteta sna jer uspijevamo spavati bez prekidanja sna u REM fazi, što je jako važno za revitalizaciju tijela.

Nakon sedam dana

Počinjemo dublje spavati i koža postaje ljepša, nestaju ekcemi i crvenilo koji su nastali zbog alkohola u krvi. Raspoloženje postaje bolje, kao i mentalne sposobnosti, koncentracija.

Dvije sedice do mjesec dana kasnije

Primjećuje se gubitak na kilaži, kaže dijetetičarka Chloe McLeod.

“Mnogi ljudi počinju primjećivati da im se struk počeo stanjivati i da su smršavili, ovisno o tome koliko su prije pili”, objasnila je.

Nakon dvije sedmice smanjuje se i količina masti u jetri za 15 posto. Naime, ovaj organ u našem tijelu je nevjerojatan - u stanju je regenerisati oko 80 posto postojećih oštećenja.

Kvalitet kože, kose i noktiju vidljivo je bolji.

Nakon godinu dana

U ovoj fazi možete očekivati da ćete biti prosječno šest kilograma lakši. Takođe, nakon 12 mjeseci bez alkohola smanjuje se rizik od karcinoma dojke, jetre i usta.

Posljedice dugotrajnog pijenja

“Osobe koje prekomjerno piju alkohol najčešće se žale na smetnje unutar probavnog sistema, pri čemu najprije dolazi do oštećenja želučane sluznice (gastritis i ulkus), zatim oštećenje jetre, uz najtežu komplikaciju – ciroza jetre kao i oštećenje gušterače (akutni i kronični pankreatitis). Dugotrajno konzumiranje alkohola ima za posljedicu i oštećenje srčanožilnog sistema – miokar-diopatija, hipertenzija”, objašnjavaju u Hrvatskom savezu klubova liječenih alkoholičara HSKLA i dodaju:

"Dugotrajno pijenje alkohola dovodi do oštećenja perifernih živaca i to najčešće na donjim ekstremitetima. Takve osobe se žale na trnjenje u listovima nogu kao i na bolove, naročito pri hodu, što otežava hodanje (polineuropatija). Višegodišnje uzimanje alkohola uzrokuje i oštećenje mozga, koje se očituju u poteškoćama pamćenja i zapamćivanja.

Jedna od najtežih psihičkih komplikacija alkoholizma je delirium tremens (u kliničkoj slici dominiraju halucinacije uz pojačani nemir, uzbuđenost, drhtanje tijela i dr.). Jedna od komplikacija alkoholizma jest i alkoholna epilepsija (padavica)."

Osim fizičkih posljedica, prekomjerno, dugotrajno konzumiranje alkohola štetno djeluje i na psihu.

“Počeci psihičkih promjena osjećaju se kao pojačana nervoza, svadljivost, iritabilnost, nemir. Kod ljudi koji piju duže, češće, više, javljaju se značajne psihičke promjene, od perceptivnih (halucinacije), promjena osobnosti, težih funkcionalnih smetnji (smetnje spavanja...)”, objasnila je psihologinja Berta Bacinger Klobučarić na stranicama Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.

“Jedan od velikih problema koji se javljaju je anksioznost koja se prožima u svim sferama života; stanja anksioznosti doživljavaju se kao vrlo neugodna, s dominantnim osjećajima neodređenog straha, općeg jakog nemira, osoba je “puna” negativnih misli, pojačano zabrinuta. Doživljava nesigurnost, osjećaj gubitka kontrole, negativno predviđanje. U kombinaciji sa pijenjem, ti simptomi se intenziviraju te dolazi i do smetnji na planu spavanja, apetita”, dodala je.

Alkohol sabotira dijetu

Ljudi koji pokušavaju smršavjeti često imaju osjećaj da je problem samo u hrani i njihovim kalorijama pa zaborave da i alkoholna pića imaju svoje energetske vrijednosti. Ako ste na dijeti pazite što pijete i u kojim količinama, odnosno, zbrajajte kalorije kao i kod hrane.

U protivnom, mršavljenje će vam ići puno sporije. Uz to, naše tijelo registruje alkohol kao toksin pa pokušava što brže pretvoriti ga u nešto manje škodljivo - u višak energije koji se pretvara u salo koje se kod muškaraca taloži na trbuhu, a kod žena na bedrima.

Imajte na umu da kokteli mogu biti energetske bombe i imati kalorija kao konkretan obrok. Na primjer, margarita - meksički koktel od tekile i soka naranče - ima oko 740 kalorija, skoro kao dvije čokolade (100 gramske).

(24sata)

Konzumiranje alkohola je prateći činilac savremene civilizacije, od drevnih vremena kada je bio dio određenih rituala, do danas, kada je više pitanje životnog stila. Ali, da li ste se ikada zapitali zašto vi povremeno popijete koju čašu alkoholnog pića?

Važno je da znate šta vas motiviše da to učinite, jer ćete tako bolje razumjeti sopstvene potrebe i lakše ćete naći način da konzumiranje alkohola smanjite, ili način da pijete tako da vam to što manje škodi.

Naravno, na pitanje „zašto piješ“ svako će dati različit odgovor, što nauci otežava razumevanje tog poriva, ali psiholozi se slažu da postoji nešto što se zove "motivacioni model konzumacije alkohola", koji kaže da pijemo jer imamo određena očekivanja u pogledu promene onoga kako se osjećamo nakon što to učinimo.

Ova teorija zasniva se na tezi da ljudi piju da bi se osjećali bolje, ili da bi „prigušili“ negativna osjećanja, već u zavisnosti od konkretnog slučaja. Konzumacija alkohola za neke je „ritual“, za neke navika, za neke posrednik u druženju… Evo zašto ljudi piju.

Zbog društva

U gotovo svim kulturama ovo je najčešći motiv mlađe populacije. Društveno opijanje zasniva se na očekivanju da ćete se bolje zabaviti sa prijateljima uz koju čašu alkoholnog pića. Dobra strana ovoga je što osobe koje ovo motiviše obično piju vrlo umjereno.

Zbog situacije

Ljudi koji će uzeti čašu vina ili nekog jačeg pića samo na društvenim okupljanjima i u posebnim prilikama samo da se ne bi izdvajali, a ne zato što to stvarno žele, piju jako, jako malo. To su oni koji će uzeti čašu šampanjca dok neko drži zdravicu i otpiti gutljaj, dva reda radi, samo da ne bi bili jedini koji „miniraju“ provod.

Da se napiju

Ovo je čest motiv kod adolescenata koji traže neki podsticaj da bi bili malo slobodniji i otvoreniji. Ali, ovo je čest motiv kod mlađih ljudi muškog pola, koji svjesno žele da budu pijani, piju neumjereno dok to ne postignu, da bi se doveli do stanja u kojem će biti spremniji na rizikovanje. U pitanju su najčešće osobe koje su kad popiju ekstrovertne, impulsivne i agresivne, i ovaj motiv za posezanje za alkoholom može biti opasan jer osobu dovodi i u krajnje rizične situacije.

Da bi utopili negativne emocije

Ljudi koji piju da bi se lakše nosili sa problemima često imaju izražene neuroze i jako loš doživljaj sebe samih. Često se bore sa depresijom i anksioznošću i u ovoj grupi više je žena nego muškaraca. Ovo je ujedno i najrizičniji model, u kojem se pije najviše i koji češće vodi u zavisnost od alkohola. Dugoročno ostavlja vrlo teške posljedice, uglavnom zbog toga što problem koji je podstakao posezanje za alkoholom ostaje nerješen.

Zašto je ovo važno?

Zato što je lakše izboriti se sa potencijalno opasnim situacijama koje mogu da dovedu do razvoja alkoholizma ako smo svesni šta stoji iza naše potrebe za pićem u određenim situacijama, prenosi „Dejli mejl“.

Ako povremeno popijete piće kad dođete s posla da se opustite, to je jedno, ali ako pijete da biste se napili jer imate problem koji ne znate kako da rešite… Ne zaboravite da će vas taj isti problem dočekati i sutradan ujutru. Samo što ćete biti i mamurni uz to.

Izvor:Nezavisne

Mamurluk može biti gadan podsjetnik na noć ludog provoda, a kako bi se on izbjegao ili barem primirio, pobrinula se majka priroda. Za ublažavanje mamurluka najbolje je konzumirati određene vrste hrane koje će pokrenuti detoksifikaciju tijela. Sljedećih pet namirnica najbolje su za smirivanje mamurluka i svih njegovih neugodnih sastavnih dijelova.

Alkohol ubrzava proces starenja – Vjerovatno vam se više puta dogodilo da se jutro nakon što ste pili alkohol budite žedni. Ništa čudno s obzirom na to da alkohol dehidrira vaše tijelo, vaši bubrezi rade duplo brže i vaše organe (uključujući kožu) čine isušenima. Upravo zbog toga vam se brže pojavljuju bore, a vaša koža postaje siva.

Alkohol pojačava crvenilo – Alkohol povećava protok krvi, a upravo zbog povećanog protoka mogu se pojaviti i puknute kapilare na licu.

Uživajte maksimalno u ovom ukusnom piću i to bez griže savjesti! Kuvano vino definitivno je napitak koji svojim ukusom i mirisom obilježi svaku zimu, ali najveći problem je taj što kupovne verzije sadrže popriličnu količinu šećera.
Međutim, tom problemu smo doskočili s receptom za zdraviju verziju domaćeg kuvanog vina.
Osim čaja, ovo je svakako najzdravije toplo piće koje sebi možete priuštiti tokom hladnih zimskih mjeseci. Svi sastojci u njemu su organskog porijekla, instant vas grije, popravlja raspoloženje, a pomaže i kod prvih znakova prehlade.
Zato ne budite lijeni i skoknite do prodavnice zdrave hrane, nabavite sve neophodne sastojke i pripremite svoju zdravu mješavinu ovog opojnog tolog pića
Sastojci:

U poslednjih 20 godina na Islandu je drastično smanjeno konzumiranje alkohola, droga i pušenja. 20 godina ranije, Island je bio jedna od najproblematičnijih država u Evropi po ovim pitanjima, pre uvođenja sistemskih mera brige o mladima.

Procenat petnaestogodišnjaka i šesnaestogodišnjaka sa Islanda koji su prethodni mesec bili pijani 1998. g. je bio 42%, a 2016. g. taj procenat je iznosio samo 5%. Procenat mladih koji su u istom periodu koristili marihuanu je opao sa 17% na 7%. U slučaju pušenja, u istom periodu konzumiranje cigareta je opalo je sa 23% na samo 3%.

Manje ili veće korišćenje alkohola, droga i pušenja je u vezi sa našim odnosom prema stresu – kako se nosimo sa stresnim situacijama