Pjevanje nam donosi radost, samopouzdanje i sposobnost da izdržimo stres

Neuronauka pjevanja pokazuje da kada pjevamo naši neurotransmiteri se sjedinjuju na novi način.


To pokreće desni temporalni režanj u mozgu, oslobađajući endorfine koji nas čine pametnijim, zdravijim, srećnijim i kreativnijim. Kada pjevamo sa drugim ljudima ovaj efekat se pojačava.

Dobra osjećanja koja dobijamo od pevanja u grupi su neka vrsta nagrade za timski rad.
Istraživanja govore da stvaranje muzike u grupi se koristilo kao instrument društvenog života. Grupe i plemena pjevali su i plesali zajedno da bi izgradili lojalnost, prenijeli važne informacije i otjerali neprijatelje.

Nauka podržava pjevanje

Ono što do nedavno nije bilo jasno, je da pjevanje u grupama izaziva oslobađanje serotonina i oksitocina - hormona, i čak sinhronizuje naš srčani ritam.

Grupno pjevanje bukvalno je stimulisalo zajednicu na "ujedinjenje svakog stanovnika pećine". Oni koji su pjevali zajedno bili su snažno povezani i preživljavali su.

U svojoj knjizi "Nesavršena harmonija: traženje sreće, pjevanje s drugima" (Imperfect Harmony: Finding Happiness Singing With Others) Stacy Horn kaže da je pjevanje:

"Infuzija idealnog smirujućeg sredstva koje umiruje vaše nerve i podstiče vaš duh."

Pjevanje usrećuje

Već deset godina, nauka naporno radi pokušavajući da objasni zašto pjevanje ne samo da ima tako umirujuće dejstvo, već i energetsko dejstvo na ljude. Brojne studije su pokazale da pjevanje oslobađa endorfin i oksitocin, koji oslobađaju od napetosti i stresa i koji su povezani sa osjećajem povjerenja i vezivanja.

Pjevanje pomaže ljudima sa depresijom i smanjuje osjećaj usamljenosti, čini ljude mirnijim, srećnijim i povezanijim.

Britanska pjevačica i direktor hora Sofija Eftimiu opisuje pjevanje kao proces svjesne kontrole našeg disanja i grla, kada sjedinjujemo to sa ritmom i stihovima za stvaranje pjesama.

U grupnoj postavci, svaki član grupe osjeća muzičke vibracije koje istovremeno prolaze kroz njihovo tijelo. Naši srčani ritmovi postaju sinhronizovani. Sofija objašnjava:

"Mi bukvalno formiramo ujedinjen srčani ritam."

Svako može pjevati

Jedna od velikih stvari pjevanja je u tome, da možete dobiti dobro stanje, čak i ako nijeste dobri u tome. Jedna studija pokazala je da:

"Grupno pjevanje može donijeti zadovoljavajuće i terapeutske senzacije, čak i kada zvuk koji se stvara vokalom ima osrednji kvalitet."

​Tania de Jong, - pjevačica i osnivač "Creative Australia", efikasno koristiti sposobnost grupnog pjevanja da digne svakog člana grupe, nezavisno od njihove sposobnosti da pjevaju.


Projekat organizacije "One Voice" ujedinjuje mnogo različitih ljudi da pevaju. Tania kaže:

"Jedna od sjajnih stvari u pjevanju je što vas povezuje sa desnom stranom mozga. To je strana odgovorna za intuiciju, imaginaciju i sve naše kreativne funkcije. To nas povezuje sa svijetom mogućnosti. U savremenom životu, stalno nas bombarduju sa toliko mnogo informacija koje obrađujemo i analiziramo. Uglavnom smo zaglavljeni u lijevom dijelu našeg mozga. Zato je od suštinskog značaja da se obrazuju atributi koji nas razlikuju od mašina. Najbolji način za to je pjevanje."

Pjevajte bilo gdje i u bilo koje vrijeme

Ove pogodnosti su besplatne i dostupne svima. Svi imamo glas. Svi možemo pjevati, čak i ako ne mislimo da možemo.

Bilo je vrijeme kada smo svi pjevali. Pjevali smo u crkvi, oko logorske vatre, u školi. Od tada kada je grupno pjevanje stvaralo preporod, mnogi od nas ne pevaju. U nekom trenutku, neko nam je rekao da budemo smireni ili da razmislimo o našem nesavršenom pjevačkom glasu.

​Dignite svoj glas

Američka operska pevačica Keti Ket želi sve nas da podstakne da pjevamo češće, bez obzira na naše umjeće.

"Pjevanje povećava samosvijest, samopouzdanje i sposobnost komuniciranja sa drugima. Smanjuje stres, umiruje nas i pomaže nam da jačamo naš identitet i utiče na naš svijet.

Kada pjevate, muzička vibracija se kreće kroz vas, mijenjajući vaše fizičko i emocionalno stanje. Pjevanje je staro koliko i brda. Ovo je zaista jedna od najaktivnijih stvari koje možemo učiniti." Keti nastavlja:

"Međutim, društvo je iskrivilo stavove o vrijednosti pevanja. Pjevanje je postalo nešto što je rezervisano za elitne talente, ili zvijezde sa visokim performansama, menadžmentom, datumima koncerata, ostavljajući sve nas sa destruktivnom kritikom naših sopstvenih glasova."

Ona tvrdi da je pjevanje instinktivno i neophodno za naše postojanje. Nije obavezno da ste izuzetan pjevač koji će imati koristi od osnovnih bioloških prednosti pjevanja.

Smanjuje stres i produžava život: Da li znate šta je muzeoterapija?

Pročitajte šta je pokazalo istraživanje - na koji način umjetnost može da vam produži život...

Istraživanje je rađeno na Univerzitetskom koledžu u Londonu, a naučnici su analizirali podatke dobijene od 6.710 odraslih Britanaca starijih od 50 godina, koji su ranije već učestvovali u jednom programu o starosti pod nazivom ELSA.

Ispitanici su tada odgovarali na pitanje koliko često posećuju umjetničke izložbe, muzeje, operu, pozorišta ili koncerte. Mogli su da biraju između 3 opcije: nikada, rijetko (manje od jednom godišnje ili do dva puta godišnje) i često (svakih nekoliko mjeseci ili više).

Cilj ELSA studije bio je da se utvrdi vezu između neaktivnog umetničkog angažmana i stope smrtnosti.

Tokom sljedećih 14 godina, preminulo je oko 2.000 učesnika ELSA studije. Najčešći razlozi smrti među njima su rak, srčane bolesti, problemi sa plućima i drugi prirodni uzroci.

Rizik smanjen za trećinu

Istraživači su u decembru analizirali sve prikupljene podatke i došli do sljedećeg zaključka - što se češće ljudi izlažu različitim vrstama umjetnosti, imaju niži rizik od prerane smrti.

Konkretno, ljudi koji se često bave umjetničkim aktivnostima, imaju 31% manji rizik od smrti, dok je 14% rizika za one koji odlaze u muzej ili na koncerte samo jednom ili dva puta godišnje.

U obzir su uzeti i neki drugi faktori poput demografije, socijalnog i ekonomskog statusa, zdravlja i bračnog statusa, ali naučnici nisu pronašli nikakvu vezu između njih i rezultata.

Umetnost smanjuje stres

Iako je ovo samo opservaciona studija i ne može nam pokazati zašto upravo kulturno obogaćeni život može pomoći ljudima da žive duže, mnogi naučnici veruju da umjetnost može smanjiti stres, podstaći kreativnost i pružiti osećanju mira osećaj mira, i pomoći vam da imate svrhu u životu.

Prethodne studije su takođe otkrile pozitivne efekte umetnosti na fizičko blagostanje osobe, uključujući hroničnu bol, visok krvni pritisak, visok holesterol, kratkoću daha i neke druge simptome, piše sajt Brightside.

Stres različito utiče na muškarce i žene

Stres drugačije utiče na žene i muškarce! Dok muškarci na psihički stres reaguju promjenom krvnog pritiska i brojem otkucaja srca, žene doživljavaju ishemiju miokarda, to jest smanjen protok krvi do srca, pokazalo je istraživanje.

 

U istraživanju Duke centra za srce Univerziteta Duke učestvovalo je 56 žena i 254 muškarca kojima su dijagnostifikovana oboljenja srca uzrokovana psihičkim stresom.

"Rezultati su otkrili da menstalni stres različito utiče na kardiovaskularno zdravlje muškaraca i žena. Moramo prepoznati tu razliku pri ocjenjivanju i liječenju pacijenata sa kardiovaskularnim oboljenjima", zaključio je Zainab Samad, voditelj istraživanja i profesor medicine na Univerzitetu Duke u SAD-u.

Nakon što su prošli osnovno testiranje, učesnici u istraživanju su provedeni kroz tri psihički stresna posla.

Istraživači u između poslova proveli ehokardiografiju kako bi proučili promjene u srcu, uzeli uzorke krvi, te izmjeri krvni pritisak i otkucaje srca ispitanika. Otkrili su da su žene doživjele veću agregaciju trombocita nego muškarci, što utiče na stvaranje krvnih ugrušaka.

Osim toga, žene su za razliku od muškaraca doživjele veći porast negativnih emocija tokom mentalnih testova.

(ljepotaizdravlje.ba)

Što se događa u organizmu kad smo pod stresom?

Stres je pokretač različitih procesa u našem organizmu.

Što se tačno događa u našem tijelu kad smo pod stresom?

Kad se suočimo s događajem koji naš mozak svrsta u kategoriju "opasnih" cijeli organizam se stavlja u stanje povišene pripravnosti.

Pojačava se priljev krvi u mišiće, izoštravaju se čula, podiže se prag boli i naježimo se.

Centralni nervni sistem podiže prag boli kako bismo lakše podnijeli stresni događaj i eventualne povrede

Zjenice se šire – time se omogućuje prijem većeg broja fotona, a samim tim i bolji vid, čak i u uslovimaminimalne osvijetljenosti.

U jetri se šećer pohranjen u vidu rezervne materije – glikogena, pretvara u glukozu, osnovni izvor energije koji je odmah na raspolaganju.

Srce kuca brže i jače, što omogućuje veći priljev krvi i kisika u mišiće. Zahvaljujući tome, mišići dobivaju i veći nivo glukoze nego u uobičajenim uslovima.

Nadbubrežne žlijezde luče veću količinu hormona stresa – adrenalina, koji omogućuje brže reflekse i razmišljanje te odlučivanje.

Priljev krvi u crijeva se smanjuje, a ona se preusmjerava u mozak i mišiće.

(NN/wall.hr)

Namirnice koje drže stres pod kontrolom

rz tempo života, razni svakodnevni problemi i žongliranje između posla i porodice ne ostavljaju nam mnogo vremena za nas i naše potrebe.

 

Uz to, neredovan raspored spavanja i ishrane te sve stvari koje nas opterećuju dovode do povećanja nivoa stresa.

Za uklanjanje stresa važno je voditi aktivan život i redovno vježbati, a možete ga se riješiti ili ga barem držati pod kontrolom jedući ove namirnice, koje će vam pomoći da se opustite.

Organizam možete opustiti i hranom

Voda

Najvažnije od svega je dovoljan unos tečnosti, jer čak i blaga dehidratacija organizma može negativno uticati na memoriju i raspoloženje. Voda je najbolje oružje u borbi protiv depresije, jer poboljšava raspoloženje, motoričke funkcije i moć uma.

Čokolada

Ne postoji ništa tako ukusno, a umirujuće, kao čokolada. Sama pomisao na čokoladu, omiljenu knjigu i udoban kutak u kući dovoljna je da smanji nivo stresa. Nedavno istraživanje je dokazalo da svakodnevno konzumiranje crne čokolade u periodu od dvije nedjelje smanjuje hormone stresa. Čokolada podstiče oslobađanje serotonina, koji je prirodni antidepresiv.

Banane

Banane su odlične za borbu protiv stresa, jer sadrže kalijum, koji pomaže tijelu da zadrži hidrataciju, ali i magnezijum, vitamin B6 i brojne druge hranljive sastojke koji će umiriti nervni sistem. Eksperti kažu da svaka četvrta depresivna osoba pati od nedostatka kompleksa vitamina B, a povećanjem unosa ovog vitamina značajno ćete popraviti raspoloženje.

Krompir

Složeni ugljeni hidrati, poput slatkog krompira, sadrže visok nivo vitamina A, C i B, te efikasno eliminišu stres, pa čak i snižavaju krvni pritisak. Isto tako, slatki krompir sadrži niz hranljivih sastojaka koji hrane endokrini sistem.

Zobena kaša

Zobena kaša sadrži ugljene hidrate koji podižu nivo serotonina, hormona sreće, u tijelu. Time popravlja raspoloženje i ublažava štetne posljedice stresa. Loše raspoloženje može izazvati i nedostatak cinka, minerala kojim obiluju sjemenke bundeve, pšenične klice, a i visokoproteinske namirnice poput mesa i mliječnih proizvoda.

Kačkavalj

Kačkavalj je jedna od namirnica koja može da se kombinuje sa bilo kojim jelom kako bi ga učinila bogatijim i ukusnijim. Iako je poznat po tome što sadrži masti, takođe je veoma dobar za oslobađanje stresa.

Borovnice

Borovnice su savršena kombinacija vitamina C i antioksidansa koji pomažu u balansiranju stresa. Antioksidansi u borovnicama takođe štite ćelije od raka i srčanih oboljenja. Možete ih jesti u bilo kom obliku, kao kompot, sok ili svježe.

Badem

Bademi su bogati vitaminima B2 i E, cinkom i magnezijumom. Oni sadrže serotonin koji pomaže u balansiranju raspoloženja i stresa. Cink je odličan saveznik u borbi protiv negativnih efekata stresa, a vitamin E je antioksidans koji poboljšava imunitet. Bademi snižavaju krvni pritisak i na taj način stres drže pod kontrolom.

Riba

Omega3 masne kiseline u ribi pomažu da se adrenalin i nivo stresa drže pod kontrolom. Losos i tuna mogu da spriječe porast hormona stresa, a takođe štite i od srčanih bolesti, promjene raspoloženja i depresije. Suši je takođe dobar za oslobađanje od stresa.

Avokado

Avokado obiluje vitaminom B, koji djeluje umirujuće, i sadrži kalijum koji snižava krvni pritisak. Odličan je dodatak ishrani u stresnim situacijama i zbog toga što je bogat glutationom, antioksidansom zaduženim za spriječavanje apsorpcije masti koje uzrokuju oksidativni stres.

Tehnika od tri minuta

Ova tehnika je široko primjenjiva kod uklanjanja stresa, baš u trenutku kada je najintenzivniji. Pogodna je za najstresnije situacije, kao što su višečasovni zastoj u saobraćaju, napadi bijesa, kratki rokovi za izvršenje nekog posla...

Ova vježba može se raditi u intervalima od tri do pet minuta i jako je efektan način za zaustavljanje naleta bijesa, napetosti i nervoze.

Tehnika od tri minuta sastoji se od pet koraka:

1. Zauzmite uspravan sjedeći položaj u kojem se osjećate udobno. Zatim se usredsredite na svoje trenutno stanje.

2. Blokirajte negativne misli. U tome vam može pomoći ako zatvorite oči.

3. Obratite pažnju na disanje: polako udišite na nos, dopustite sebi da to traje i nekoliko sekundi.

4. Izdahnite lagano na usta, ali tako da izdisanje traje duplo duže od udisanja. Potrudite se da izdahnete sav vazduh iz svojih pluća.

5. Ponovo polako udišite i nastavite tako u intervalima od tri do pet minuta.

Izvor:Nezavisne

Da li stres utiče na zube?

Kada je čuvena glumica Demi Moore otkrila da je zbog stresa izgubila oba prednja zuba, mnogo više pažnje je počelo da se obraća na ovu šokantnu činjenicu i povezanost između stresa i oralnog zdravlja, kome prije nije data velika važnost.

 

Ipak, nisu svi uzroci stresa ovako ekstremni. Neki ljudi nesvjesno škrguću zubima u snu pa ni ne znaju razlog njihovih problematičnih zuba, dok drugi stiskaju vilicu, takođe nesvjesno. Postoji toliko različitih stvari koje stres može da prouzrokuje, a da toga nismo znali.

Kako da saznate da li stres utiče i na vaše zube?

Primijetili ste da vas se zubi skraćuju i da se “provide”

Ovo je najčešči rezultat škrgutanja zubima koje se najčešće dešava nesvjesno i u snu. Porazgovarajte sa zubarom i nabavite gumu ili foliju koja će zaštiti i spriječiti ovu ružnu naviku.

Desni vam krvare mnogo više nego prije

Ovo je najvjerovatnije znak bolesti desni (gingivitis ili periodontoza) koje je izazvano ili pogoršano stresom. Vama će biti potreban tretman desni poput dubinskog čišćenja.

Često imate oralne infekcije (poput afti i fistula)

Stres takođe može ovo izazvati, jer onemogućuje telu da se boiri ptoiv infekcija što je više moguće. Ovdje mogu pomoći antibiotici i detaljno liječenje.

Osjećate bol u zglobovima vilice

Možda vam je potreban tretman za vilicu, poput specijalnog splinta ili čak botoks kako bi se mišić opustio.

Imate problema sa kanalima u korijenu zuba

Ovde je stres takođe uzročnik, jer se ovaj problem često javlja kod ljudi koji škrguću zubima i kojima su zubni nervi izloženi. Čišćenje kanala je obavezno, a moguće je i vađenje nerva zbog sprečavanja bola.

Imate loš zadah

Stomačne kiseline se mogu nagomilati kada ste konstantno pod stresom i dovesti do refluksa i drugih stvari koje izazivaju loš zadah.

Grizete unutrašnju stranu obraza

Za neke ljude je ovo navika razvijena kao način za suočavanje sa stresom. Akupunktura ili hipnoza su tretmani koji se mogu upotrebiti za opuštanje i sprečavanje ove navike.

Izvor:Nezavisne

Donosimo vam korisne trikove da se lakše izborite sa stresom

Da biste uspjele sa stresom izaći na kraj, savladajte makar jedan od ovih sedam savjeta. Provjereno djeluju.


Razmislite prije nego što odreagujete: Prije no što odgovorite na nečiji pasivno-agresivni mail ili nastup, napravite krug po kući, kancelariji ili oko zgrade. Reagujte sa zadrškom.

Ne zaboravite da dišete: Kada stres nastupi, ljudi ne misle na svoje disanje, a to je ključno – duboko udahnite, zadržite dah dvije sekunde, zatim izdahnite. Ponovite to deset puta.

Naučite reći “ne”: Prihvatanje svih prijedloga i obaveza je siguran put za preopterećenost. Postavite prioritete i djelujte u skladu sa tim, jer nije realno da očekujete da na sve izazove odgovorite kako treba. Zato spustite kriterijume i očekivanja.

Niko nije savršen: Greške su dozvoljene. Priznajte ih i nastavite dalje.

Izduvni ventili: Teretana, šoping, trčanje, gledanje serija, pričanje na telefon s najboljom prijateljicom, kuhanje… Time se stres oslobađa i to uvijek radite kad ste pod pritiskom. Osim posla i obaveza, važne su i slobodne aktivnosti da biste kasnije bile produktivne.

Organizacija je ključna: Izbjegnite nepotreban stres, kada znate šta vas čeka – pripremite se. Ovo se odnosi na bitne i manje bitne stvari, poput spremanja odjeće za ujutru, hrane, ključeva od kola….

Važan je kvalitetan san: Stres ne možete da zaobiđete ako spavate pet sati! Tijelo mora da se kvalitetno odmori.

ljepotaizdravlje.ba

Zašto ''pucamo po šavovima''?

Često za nekoga ko previše radi kažemo “izgoriće”, “pregoriće”, “izgorio je” i slično. Fenomen pregorjevanja, u vidu psiho-fizičke iscrpljenosti, javlja se kada naš unutrašnji mehanizam protestuje protiv svakog zahtjeva spoljašnosti i unutrašnjosti. To je onaj dobro poznati momentalni otpor prema ideji kao što je najobičnije podizanje čaše sa stola.

Pregorjevanje je priznata dijagnoza od 1974. godine kada je njemačko-američki psiholoh Herbert Grojdenberger primjenio termin na sve veći broj slučajeva “fizičkog i mentalnog kolapsa izazvanog pretjeranim radom ili stresom”.

Odnos između stresa i anksioznosti je od ključnog značaja, jer upravo on diferencira pregorjevanje od uobičajene iscrpljenosti koja je s vremena na vrijeme neizbježna za svako živo biće na planeti.


Iscrpljenost koja se javlja pri pregorjevanju, s druge strane, spaja intenzivnu želju za ispunjenjem cilja sa mučnim osjećanjem da ga je nemoguće dostići i anksioznošću povodom zahtjeva koji stalno stižu i predstavljaju nepremostivu distrakciju.

U ozbiljnijim slučajevima pregorjelosti, osoba ispoljava pasivnu želju za nestankom svijeta, gašenjem osjećanja, pozitivnih i negativnih, jer upravo ona ometaju njegov mir podsjećanjem da zahtjevi svijeta čekaju.

Pregorjevanje je osjećaj istrošenosti svih unutrašnjih resursa i nemogućnost oslobađanja od podsvjesne ideje da je život u stvari nešto što vas muči. Ovo stanje razlikuje se od suicidalnog, prije svega u pasivnosti, a dalje i u pomirljivom stanju prema životu kao takvom.

Za pregorjelu osobu, čak i najprijatnije stvari – kao što je odlazak na plažu – mogu biti mučne jer otvaraju veliku dilemu između isključivanja (psihičkog i isključivanja telefona) i bivstvovanja s nervirajućim osećajem da je “posao proganjač” uvijek tu i da će svakog trenutka krenuti talasi mejlova, SMS, vajber, VacAp i ostalih poruka.

Iako pregorjelost napreduje kako se posao infiltrira u sve više sfera života, on nije nije jedino što dovodi do pregorjevanja. Elektronska komunikacija i društvene mreže sve više dominiraju našim životima, a pravi nivo psiholoških posljedica ove nevjerovatno brze tranzicije u načinu života, tek će biti shvaćen u budućnosti.

Osjećaj anksioznosti koji se javlja zbog gomile neodgovorenih poruka javlja se ne samo zbog posla, već i zbog elektronske reformulacije međuljudskih odnosa u kojima posvećenost određenoj osobi stalno traži “elektronsku potvrdu”. Jednostavno rečeno – ako ti značim, odgovaraćeš na moje poruke, djelićeš i lajkovaćeš moje statuse i tako dalje u nedogled na svim ravnima društvenih mreža.

Iako je stanje pregorjelosti bilo je poznato i drevnim ljekarima kao što su Hipokrat i Galen, usljed ovih novih okolnosti svakodnevnog života, pregorjevanje je sve rasprostranjeniji fenomen. Ono je bazirano na suštinskoj ljudskoj potrebi za vremenom i prostorom bez zahtjeva i očekivanja spoljašnjeg svijeta.

mojdoboj.info

Ublažite anksioznost u pet koraka

Anksioznost je zbog tempa i načina na koji živimo postala sastavni dio naše svakodnevice. Njeni simptomi su ojsećaj tjeskobe, zabrinutost, panika, nervoza, napetost, osjećaj da smo pred nervnim slomom i pod konstantnim stresom…

Dakle, manifestuje se kroz niz tjelesnih i psihičkih simptoma, koji se javljaju u situacijama kada se osjećamo ugroženo i smatramo da postoji opasnost i strah od ishoda neke situacije. Evo nekoliko načina kako da ublažite anksioznost ili da je se možda čak i u potpunosti riješite, piše ljepotaizdravlje.rs.


Opuštanje mišića

U tu svrhu danas možete pronaći niz mobilnih aplikacija i besplatnih online vježbi, koje će smanjiti zabrinutost i grč i pomoći vam da zaspite trenutno i da se probudite odmorni i raspoloženi.

Vježba disanja

Ako je izvor anksioznosti neki psihološki problem, cijelu situaciju može da olakša duboko disanje. Tako ćete smiriti nervni sistem. Dovoljno je da vam udah bude dugačak oko 4 sekunde, da zadržite dah 2 sekunde i onda izdahnete oko 6 sekundi.

Napravite hijerarhiju realnih koraka za oslobađanje od neke fobije

Neka to bude spisak realnih poteza koje možete da učinite kako biste se oslobodili nekog straha i onda korak po korak krenite sa njihovim rješavanjem. Ponavljajte korake i produžite vrijeme trajanja procesa dok ne iskorenite problem.

Za brige “odvojite” svega 15 minuta dnevno

Osvijestite zabrinutost zbog koje nemate mira. Zapišite sve brige koje vas muče i stavite ih u imaginarnu kutiju. Nakon toga, dnevno izdvojite 15 minuta u danu kako biste promislili o njima, a ostatak dana praktikujte “worry-free” strategiju.

Suočite se sa stresom

Nađite svoju strategiju za to. Svi smo mi različiti – neko odmah rješava problem, neko traži podršku okoline, neko čita o problemu… To sve mogu biti dobre strategije, ali nekada ih možda ne koristimo da najbolji mogući način, zato dobro treba da razmislimo koja je najbolja za nas, pa nju i da primjenjujemo.

nezavisne.com

10 istina koje oči otkrivaju o vašem zdravlju

Oči nisu samo ogledalo duše, već mogu dati uvid i u vaše zdravlje. Promjene na očima mogu ukazivati na probleme sa vidom, dijabetes, stres, da previše vremena provodimo na suncu, a većinu tih promjena i sami možemo vidjeti. Saznajte 10 istina koje oči otkrivaju o našem zdravlju i kada je vrijeme da posjetite doktora.


1. Može ukazivati na infekciju

Ljudi koji nose kontaktne sočiva umjesto naočara trebali bi obratiti pažnju na moguću pojavu bijelih tačkica na korneji (proziran sloj koji prekriva prednji dio očne jabučice) koja je vrlo česta kod ljudi koji nose sočiva te može biti znak infekcije.

2. Pod prevelikim ste stresom

Stres se može manifestovati na mnogo načina, a jedan od njih je titranje oka. Riječ je o neopasnoj pojavi koja jedino može biti iritantna, ali ukoliko se pojavi pokušajte se više odmarati i smanjiti nivo stresa.

3. Mogu otkrivati simptome dijabetesa

Zamagljeni vid obično znači da vam trebaju naočare – ali bez obzira na to trebali biste otići oftalmologu na pregled očiju. Zamagljeni vid ne samo da može ukazivati na probleme sa samim okom, poput mrene ili makularne degeneracije, već može biti znak i puno ozbiljnije bolesti poput dijabetesa. Veliko istraživanje provedeno 2014. ustanovilo je da 73 odsto ljudi oboljelih od dijabetesa ima problema s vidom. No čak i bez problema s vidom, oftalmolog pregledom očiju može prepoznati dijabetes na temelju promjena na mrežnici.

4. Imate previsoki kolesterol

Stvaranje bijelog prstena oko šarenice, odnosno promjena u boji šarenice obično je znak starenja, ali takođe biti indikator visokog kolesterola i triglicerida, što pak može povećati rizik od srčanog ili moždanog udara. Zato, primijetite li ovakvu promjenu na oku, obavezno posjetite liječnika.

5. Imate previsoki tlak

Visoki tlak koji se ne drži pod kontrolom može oštetiti krvne žile u mrežnici, stanje poznato kao hipertenzivna retinopatija. Sami nećete moći uočiti tu promjenu dok se gledate u ogledalo, ali moći će vaš oftalmolog tokom pregleda očiju.

6. Alergični ste

Suhe oči i koža oko očiju koja izgleda malo pohabano mogu biti posljedica prečestog nesvjesnog trljanja očiju. Naime, zbog prejakog i prečestog trljanja očiju kapak se može više opustiti i objesiti. Ako kapak visi podalje od oka, to može ne samo uzrokovati pojavu bora, već je i oko izloženo većoj količini vazduha zbog čega može postati vrlo suho. A jedan od najčešćih krivaca svrbeža očiju su sezonske alergije.

7. Mrežnica vam je možda u opasnosti

Male mrljice koje se miču unutar vidnoga polja relativno su uobičajena pojava, ali ipak treba obratiti pažnju ako se pojave. Iznenadno povećanje broja tih mrljica može biti znak oštećenja mrežnice ili njena odvajanja od oka.

8. Treba vam više sna

Otečene i crvene oči ne moraju biti znak upale, već samo znak neispavanosti. Uz trzanje oka, nedostatak sna može ih učiniti iziritiranima i crvenima.

9. Previše vremena provodite na suncu

Žučkaste mrlje ili izbočine u kutu bjeloočnice često se pojavljuju kod ljudi koji provode puno vremena na suncu. Primijetite li ovu promjenu u oku trebali biste nositi sunčane naočale s kvalitetnim staklima koja dobro štite od štetnih sunčevih zraka. I, naravno, manje vremena provoditi na suncu.

10. Provodite previše vremena ispred računara

Suvremeni način života u kojem su mnogi vezani uz računare uzrokuje dodatno naprezanje i suzenje očiju. Naime, pretjerano suzenje očiju simptom je suhih očiju jer organ vida na taj način pokušava smanjiti suhoću. Vrlo česta pojava kod ljudi koji većinu dana provode ispred računara ili televizora.  

 
 nezavisne.com

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top