Aleksandra

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati nestabilno vrijeme s kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Padavine će uglavnom biti poslijepodne i u večernjim satima.
Vjetar slab do umjeren na jugozapadu Bosne i u Hercegovini jugozapadni, a u ostalim područjima, veći dio dana, istočni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu i sjeveru zemlje do 23, a dnevne od 26 do 32 stepena.

U Sarajevu će danas biti umjereno oblačno. Poslijepodne i u večernjim satima porast naoblake može uvjetovati pljuskove i grmljavinu. Jutarnja temperatura oko 15, a dnevna oko 28 stepeni.

Redovna isplata dodatka na djecu i materinskog dodatka za maj počeće danas, a sutra će početi početi isplata prava na pomoć za opremu novorođenčeta i pronatelitetnu naknadu za trećerođeno i četvrtorođeno dijete, saopćeno je iz Fonda za dječiju zaštitu Republike Srpske.
Za redovnu isplatu prava iz Zakona o dječijoj zaštiti za maj osigurano je za dodatak na djecu 1.392.931 BAM za 24.673 djece, odnosno 17.332 korisnika – roditelja.

Za materinski dodatak (po prethodnom zakonu) osigurano je je 81.760 KM, odnosno 70 KM po djetetu, a za 1.168 djece, odnosno 1.141 majku/porodilju.

Za materinski dodatak /iznos od 405 KM po majci/porodilji/ osigurano je ukupno 724.950 KM za ukupno 1.790 majki/porodilja.

Za pravo na pronatelitetnu naknadu za trećerođeno i četvrtorođeno dijete osigurano je 67.800 KM za 114 majki/porodilja, odnosno 98 trećerođene i 20 četvrtorođene djece.

Za pravo na pomoć za opremu novorođenčeta osigurano je 199.500 KM za 787 majki/porodilja, odnosno 798 djece/novorođenčadi.

Prioritet u isplati prava i dalje će imati korisnici prava dodatka na djecu, materinskog dodatka, prava na pomoć za opremu novorođenčeta i prava na pronatelitetnu naknadu za trećerođeno i četvrtorođeno dijete, uvažavajući materijalni status porodica – korisnika koji ostvaruju ova prava, kao i poslodavci iz realnog sektora na refundaciju naknade plate.

Iz Fonda obavještavaju korisnike dodatka na djecu koji do sada nisu izvršili obnovu dokumentacije da to mogu učiniti i u narednom periodu kod nadležnih centara za socijalni rad, odnosno službi socijalne i dječije zaštite u kojima imaju prebivalište.

(bhrt)

Zbog pomanjkanja radne snage na njemačkim farmama, poljoprivredna udruženja te zemlje traže od njemačke savezne vlade da produži ugovor o dovođenju sezonaca iz BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana.

Naime, kako navode udruženja u svom dopisu Saveznom ministarstvu poljoprivrede, u Njemačkoj je trenutno na snazi poseban ugovor sa zemljama zapadnog Balkana, koji omogućava dovođenje sezonaca na njemačke farme, ali on ističe 2020. godine, zbog čega traže produženje.

Kako ističu njemački mediji, sve manje njemačkih državljana želi raditi teške poslove u poljoprivredi, zbog čega je svake godine u Njemačkoj potrebno angažovati oko 170.000 sezonskih radnika.

Prema riječima Zimona Šumahera, predsjednika Udruženja proizvođača jagodičastog voća južne Njemačke, sve je teže naći Nijemce za sezonske poslove.

"Još postoji kakav-takav odziv, međutim problem je što mnogi od njih odustanu ili ne odrade cijelu sezonu. Sve je teže pouzdati se da ćete u špicu sezone imati radnika koji će raditi", kaže Šumaher.

Za njemački "Die Welt" kaže da je to kritičnije što je posao fizički zahtjevniji:

"Znate kako je, što je čovjek fleksibilniji u glavi i snalažljiviji, lakše će danas u Njemačkoj naći neki atraktivniji posao."

On priča da su jagodičari i malinari probali sve, uključujući i povećanje satnica na 8,84 evra, koji uključuju hranu i smještaj, međutim rezultati su, kako kaže, nezadovoljavajući.

"Posao zahtijeva dosta pognutog rada, radnici moraju izdržati velike vrućine ili kišu, a uglavnom je to manuelni rad. To sve dodatno otežava pronalaženje radnike", piše "Die Welt".

Očajni poljoprivrednici, kako ističu, čak su pokušali angažovati i izbjeglice i azilante, međutim problem je što većina, osim što ne zna njemački, želi živjeti u gradu s ostatkom svoje porodice i nisu srećni kada sedmice i mjesece moraju živjeti na udaljenim farmama odvojeni od svojih.

Njemački "Focus" navodi da poljoprivredna udruženja žele angažovati više radnika iz zemalja koje nisu članice EU, poput BiH, Srbije ili Ukrajine, ali da im problem predstavlja što ne mogu direktno tražiti radnike, već to mora ići preko Savezne vlade Njemačke. Oni, kako kažu, žele uklanjanje barijera pri dovođenju radnika i upozoravaju da, osim manjka radne snage, problem predstavljaju sve izazovnije vremenske prilike zbog suša, grada, velikih vrućina i raznih bolesti biljaka.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu da su izdali posebnu brošuru s informacijama kako radnici mogu pronaći posao u Njemačkoj. Kako ističu, prvo je potrebno da zainteresovani pribave potvrdu njemačkog poslodavca da ih želi zaposliti, nakon čega Savezni zavod za zapošljavanje Njemačke provjerava da li kandidat ispunjava uslove. Oni prvo provjeravaju da li je zanimanje na listi deficitarnih zanimanja, odnosno da li je poslodavac mogao naći Nijemca za isti posao. Ako Savezni zavod pruži saglasnost, zainteresovani radnik može krenuti u proceduru dobijanja radne vize u Ambasadi Njemačke.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednika RS, kaže za "Nezavisne" da bi i sam razmislio da ode na sezonski rad u Njemačku za satnicu od dvadesetak maraka.

"Nažalost, biće nam sve teže pronaći radnike, a već nekoliko godina unazad imamo velike probleme jer ljudi idu gdje su bolje plaćeni. Ovdje u Posavini na berbu duvana, pored domaće rade snage, angažujemo sezonce iz Slavonije i FBiH. Naša duvanska proizvodnja ionako je ugrožena, a mi jednostavno nemamo računice da podižemo cijene rada", rekao je on.

Dodaje da je kivan na bh. Vlasti, posebno na Savjet ministara BiH, što ne donosi mjere zaštite domaće poljoprivrede.

"Vidite kako njemačka država vodi brigu o svojoj poljoprivedi, jer pametne zemlje znaju da je proizvodnja hrane strateška oblast i oni čine sve da im pomognu. Naše političare jedino brine kako sakupiti glasove, a onda presjede mandat i ne rade ništa", zaključuje Marinković.

(nezavisne.com)

Srdačan pozdrav šaljemo vam iz Banja Luke, sa gradilišta gdje je u toku sanacija Paviljona studentskog centra “Nikola Tesla“.Naši radnici vrijedno rade na obnovi studentskih Paviljona jedan i dva, te studentskog restorana, kao i na sanaciji svih oštećenih prostora Studenskog centra „Nikola Tesla“, na projektu vrijednom 2.808.317,00 KM. Ugovor je potpisan sa direktorom naše firme "Proda-mont" Doboj Goranom Prodićem, Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske i Slavkom Vukajlovićem, direktorom Republičke direkcije za obnovu i izgradnju, koja vrši stručni nadzor nad izvođenjem radova.

Još jednom smo na ispitu znanja, mogućnosti, ograničeni rokovima ali posvećeni, sa zacrtanim ciljem i misijom da naši studenti započnu novu akademsku godinu u boljim , ljepšim i uslovima dostojnim budućnim akademcima...

Kako to sve izgleda na gradilištu pogledajte u galeriji u prilogu...

Uvijek uz Vas Vaš „Proda Mont“Doboj, kvalitet i sigurnost...

Dani arhitekture Bajaluka 2018. sinoć su svečano otvoreni u Kulturnom centru Banski dvor.

U težnji da se prostor u kojem živimo i djelujemo unapredi, Dani kontinuirano razmatraju aktuelne teme definisane problemima lokalnog konteksta, angažujući najbolje protagoniste iz oblasti arhitekture danas. Pozivajući arhitekte koji djeluju na svjetskoj arhitektonskoj sceni, premda se fokusiraju na lokalne probleme, prevazilaze lokalni kontekst promišljanja i arhitektonske produkcije, obraćajući se široj arhitektonskoj javnosti.

Tema dana arhitekture Banjaluka 2018. Herit.City - tiče se grada i nasljeđa.

Nasljeđe je postalo dio globalne realnosti, shvaćeno kao kolektivni prostor bez granica (fizičkih i imaginativnih), koji promoviše zajedničke identitete i gradi inkluzivnija društva.

Igor Marić održao je uvodno predavasnje na temu Regionalizam u srpskoj modernoj arhitekturi, napravivši presjek kroz srpsku arhitekturu druge polovine dvadesetog te prvih dekada dvadeset i prvog vijeka. Kroz predavanje je podsjetio publiku na veze moderne arhitekture s narodnom arhitekturom i specifične regionalne i nacionalne elemente prevedene na jezik moderne arhitekture.

Dr Igor Marić je predsjednik Saveza inženjera i tehničara Srbije, potpredsjednik Udruženja arhitekata Srbije, redovni je član Akademije inženjerskih nauka Srbije, a bio je i direktor Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije. Dobitnik je nagrada na nizu urbanističko-arhitektonskih konkursa i strukovnih priznanja iz oblasti urbanizma i arhitekture, kao i nagrada Udruženja urbanista Srbije “Emilijan Joksimović” za životno djelo.

Nakon predavanja Igora Marića u Velikom salonu Banskog dvora otvorene su 3 velike izložbe:

• Arhitektonično - Ivan Antić, u produkciji Beogradske internacionalne nedelje arhitekture, kuratora Dijane Milašinović Marić i dr Igora Marića;
• Sunčana strana modernizma, kuratora Maroje Mrduljaša i Mire Stanić te
• Europa nostra - sharing heritage, sharing values.
  
  

Prisutnima se obratila Doc. dr Malina Čvoro s Arhitektonsko građevinsko geodetskog fakulteta. Izrazila radost što vidi mnoge okupljene kolege, sadašnje i bivše studente i zahvalila se Istraživačkom centru za prostor što četvrti put organizuje ove susrete.

Igor Kuvač je ispred organizatora Istraživačkog centra za prostor istakao kako se Dani arhitekture u Banjaluci organizuju isključivo na bazi volonterskog rada i entuzijazma svih članova tima, uključujući veliku pomoć grupe studenata. Iako podrške nikad nema dovoljno i uvijek je potrebno više, Igor se zahvalio na podršci svim donatorima, prijatelju - Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, te komercijalnim sponzorima iz privrednog sektora, koji prepoznaju značaj Dana arhitekture i kontinuirano ih podržavaju u sve većem broju, posebno imajući na umu generalnog sponora, kompaniju Leo-Gres. Pored generalnog sponzora Dane su podržali i Fabrika cementa Lukavac, Xella, Splendor, Feal, Urbis Centar, Xypex, Fundermax, Kolpa san, Knauf, Kronospan, Austrotherm, GMP, Baumit, Dacom trade, Sika, Elgrad, Binis beton, Tea Promesa, Drvodom, Elda lux i drugi.

Igor Marić ponovo se obratio publici predstavivši izložbu Arhitektonično – Ivan Antić i lik i djelo jednog od najvećih srpskih arhitekata 20. vijeka.

Antićev obiman i nagrađivan opus sadrži brojna realizovana i projektovana arhitektonska djela, među kojima su Muzej savremene umjetnosti na Ušću, Muzej u Šumaricama (sa Ivankom Raspopović), Sportski centar “25 maj”, sportska hala “Pinki”u Zemunu, olimpijski bazen na Poljudu u Splitu, kompleks Dom pionira, sa zgradom RTB i pozorištem “Duško Radović” u Beogradu, hotela “Breza”u Vrnjačkoj Banji, “Narvik” u Kikindi, hotel “Hajat” u Novom Beogradu, zgrada SUP-a na Guberevcu, Dom “Politike” u Krupnju, i druga.

Ako prihvatimo tezu da djelo najbolje govori o čovjeku, njegovom karakteru, može se zapaziti da je jedina ideja kojoj je Antić cijeloga života služio, i kojoj je u potpunosti bio odan i posvećen, bila arhitektura. Za Antića je arhitektura prizma kroz koju u potpunosti vidi svijet, a arhitektonika kompleksan rukopis kojim je ispisivao stranice prostora.

Slobodan Peulić je upoznao publiku s izložbom Sunčana strana modernizma, koja se bavi periodom 1960-tih, kada na vrhuncu modernizacije i urbanizacije Jugoslavije, jadranska obala polazi kroz temeljni preobražaj bitno pokretanu ekonomijom i socijalnim dinamikama masovnog turizma. Jugoslovenska arhitektonska kultura je tada na svom je vrhuncu, a, neočekivano, upravo komodificirana i visoko normirana tipologija hotela postaje jedan od glavnih poligona arhitektonskih istraživanja.  

Saša Zečević je predstavio izložbu Europa Nostra - sharing heritage, sharing values pozvavši prisutna da pogledaju izložbu i kroz iskustva i primjere koje predstavlja upoznaju se načinima prezentacije i finansiranja projekata iz oblasti kulturnog nasljeđa kako bi ih primijenili na afirmaciji našeg bogatog kulturnog nasljeđa.

Dani arhitekture Banjaluka nastavljaju se simpozijumom u petak i subotu koji će se održati u prostorijama Gradskog pozorišta „Jazavac“ . U tri bloka predavanja imaćemo priliku da upoznamo, poslušamo i diskutujemo sa nekoliko međunarodnih i domaćih predavača, dok je u nedjelju planirana stručno vođena posjeta spomenicima socijalističke Jugoslavije: Jasenovac (Kameni cvijet, Bogdan Bogdanović, 1966) i Kozara nacionalni park (Spomenik Revoluciji, Dušan Džamonja, 1972).

Izložbe u možete pogledati do 11. juna, a s daljim programom Dana arhitekture možete se upoznati na sajtu organizatora: https://arch-days.com/2018/05/10/dani-arhitekture-banjaluka-2018-program/

Protekli vikend je bio u fokusu putovanja dječaka iz Škole Fodbala Ačko u Italiju, tačnije u mjesto Zane nadomak Vićence.

Lijepo je biti radostan! Šta je to radost? U našem slučaju radost je osmijeh i zadovoljstvo naših mališana. Bio je to jedan veličanstveni događaj gdje su mališani, a i oni veliki učestvovali na Turniru u Malom Fudbalu u organizaciji SKSO "Kruna" - Srpska Kulturno Sportska Organizacija.

ŠF Ačko veliku zahvalnost ukazuju domaćinima i mnogobrojnim roditeljima koji su prihvatili naše mališane u okrilje svog doma i pokazali nevjerovatno gostoprimstvo.

Mališani ŠF AČKO DOBOJ su osvojili 3. mjesto i to je veličanstven uspjeh stim da je turnir bio za generacije 2005 i mlađe.

Veterani (većinom roditelji tih istih mališana) su osvojili turnir za veterane tj. osvojili 1. mjesto.

Pred toga, Vićenca je za turiste idealna lokacija za obilazak ovog dijela Italije, jer je od Venecije udaljena svega šezdesetak kilometara, od Padove 30 km, isto koliko i od Verone. Na nekih četrdesetak kilometara od Vićence je poznato jezero Lago di Garda na kojem se nalazi i popularni dječiji vodeni park Gardlend sa velikim roler kosterima.

U Vićenci je i velika srpska zajednica za koju se pretpostavlja da broji oko 15.000 ljudi, okupljena oko srpske pravoslavne crkve Sveti Luka.

U početku je bilo teško. Nismo imali crkvu, nismo mogli nigdje da zakupimo ni salu da proslavimo Svetoga Savu. Sada je sve drugačije. Crkvu u centru grada smo dobili od katoličke crkve, sa kojom izuzetno sarađujemo, kao i pravo da joj preuredimo unutrašnjost i postavimo ikonostas. Da ne komplikuju ni nama ni sebi crkvu su SPC iznajmili na 60 godina pod zakup za jedan evro godišnje - priča Kristina Grabovac, veliki dobrotvor crkve i zasigurno lokomotiva organizovanja srpske zajednice u Vićenci.

Rođena u Tesliću, u Vićenci se poslije izbjeglištva sa porodicom iz Rijeke te 1996. godine još nije dovoljno dobro snašla, ali to Grabovcima nije bila prepreka da oca Milivoja prime u svoj dom onoga dana kada je stigao za sveštenika u Italiju i da mu pomognu da i sebi i SPC pronađe stalnu adresu u Paladijevom gradu. Veći dio roditelja je bio u njihovom domu smješten uz fenomenalan ambijent i gostoprimstvo. Pored toga oni vode objekat Kristina - Bed & Breakfast sa uživanjem. Želite li i vi da ih posjetite imožete se obratiti putem sledećeg kontakta LINK 

Pogledajte jedan dio fotografija kroz malu retrospektivu unazad par dana na sledećem linku.