legendarni

Danas je nedjelja, 7. februar, 38. dan 2021. Do kraja godine ima 327 dana.

1478 - Rođen engleski humanista i državnik Tomas Mor, rodonačelnik utopijskog socijalizma, pisac socijalnih, istorijskih i teoloških spisa. Od 1529. do 1532. bio je lord-kancelar kralja Henrija Osmog, ali je 1535. zbog odbacivanja crkvene reformacije i odbijanja da prizna kralja crkvenim poglavarom, osuđen na smrt i pogubljen. U političko-filozofskom romanu "Utopija", objavljenom na latinskom jeziku 1516, opisao je ekonomsku bijedu Engleske, podvrgavši oštroj kritici privatnu svojinu, posebno veleposjedničko zahvatanje zemlje seljaka i eksploataciju u kapitalističkim manufakturama. Nasuprot tome, naslikao je zamišljeno ostrvo "Utopiju", idealnu komunističku državu sa savršenim društvenim i političkim sistemom.

1792 - Austrija i Pruska sklopile savez protiv revolucionarne Francuske zbog straha od širenja ideja revolucije.

1812 - Rođen engleski pisac Čarls DŽon Hafem Dikens, osnivač socijalnog romana, tipičan predstavnik realizma. U djelima je iznio na vidjelo strahovitu nepravednost u viktorijanskom engleskom društvu, čime je uzburkao javno mnjenje, a parlament nagnao da provede izvjesne socijalne reforme. Tegobno lično iskustvo stekao je kad je, zbog porodičnih dugova, kao dječak bio prinuđen da radi u jednoj fabrici za proizvodnju paste za obuću. Djela: romani "Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Pikvikov klub", "Mala Dorit", "Nikolas Niklbi", "Velika očekivanja", "Stara prodavnica rijetkosti", "Sumorna kuća", "Martin Čazlvit", pripovijetke "Tri duha", "Cvrčak na ognjištu", "Bitka života".

1863 - Na britanskom vojnom brodu "Orfej", koji je potonuo pored obala Novog Zelanda, poginulo 190 ljudi.

1864 - Umro reformator srpskog jezika i pravopisa Vuk Stefanović Karadžić, jedna od najznamenitijih ličnosti srpske kulture, tvorac novog pravopisa i književnog jezika, genijalni samouk koji je napravio odlučan preokret u srpskoj literaturi - ona je od njegovog vremena dobila izrazito narodno i nacionalno obilježje. Na "Književnom dogovoru" srpskih i hrvatskih kulturnih radnika u Beču 1850. dopustio je da štokavski dijalekt srpskog narodnog jezika postane jedinstven književni jezik oba naroda. Osnovnu pismenost je učio u selu kod rođaka trgovca, potom u školi u Loznici i u manastiru Tronoša. U Prvom srpskom ustanku bio je pisar vojvode Ćurčije, zatim učitelj u Beogradu i carinik na Dunavu kod Kladova. Poslije propasti Prvog srpskog ustanka 1813. i odlaska u Beč počeo je da sakuplja narodne pjesme i umotvorine i da radi na srpskom jeziku i pravopisu. Ubrzo je izdao prvu zbirku narodnih pjesama i "Pismenicu" , a 1818. "Rječnik". Pisao je i istorijska svjedočanstva, bavio se etnografijom, organizovao istraživanja u svim jugoslovenskim zemljama i vodio ogromnu prepisku. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Uređivao je almanah "Danicu" i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom i prošlošću. Gigantskim radom, za koji bi timovima naučnika i kulturnih radnika bile potrebne decenije, stekao je mnoge pristalice, ali i ogorčene protivnike. Prijatelje je našao u najistaknutijim umovima Evrope, učinio je da srpske narodne pjesme, kultura i istorija ostanu poznate širom Evrope, a ugledni univerzitet u Jeni ga je proglasio počasnim doktorom. NJegove reformatorske ideje odnijele su odlučujuću prevagu 1847, kada su objavljene "Pesme" Branka Radičevića, dokaz da se "Vukovim jezikom" mogu pisati i umjetnička djela, a Đuro Daničić je studijom "Rat za srpski jezik i pravopis" dokazao da su opravdane Vukove jezičke postavke. Cijela epoha - razvijeni srpski romantizam - bila je pod njegovim uticajem. NJegovi posmrtni ostaci su 1897. preneseni iz Beča u otadžbinu i uz mošti Dositeja Obradovića počivaju ispred Saborne crkve u Beogradu.

1870 - Rođen austrijski psihijatar Alfred Adler, jedan od pionira psihoanalize, osnivač pravca takozvane individualne psihologije, kojom se odvojio od tvorca psihoanalize Zigmunda Frojda. Smatrao je da je težnja ka moći pokretačka snaga psihičkog života svakog pojedinca, što može da izazove pretjeranu težnju ka afirmaciji ili unutrašnji otpor osjećanju manje vrijednosti i time neurotična oboljenja. Djela: "Praksa i teorija individualne psihologije", "Poznavanje čovjeka", "O nervoznom karakteru".

1878 - Umro papa italijanskog porijekla Pije Deveti, čiji je pontifikat trajao 31 godinu i 236 dana, najduže u istoriji rimokatoličke crkve. Na Vatikanskom saboru 1870. proglasio je dogmu o papskoj nepogrešivosti.

1885 - Rođen američki pisac Sinkler Luis, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1930, koji je ismijavao zablude i samoobmane američkog društva i pisao protiv rasne diskriminacije. U realističko-satiričnim romanima podvrgao je podsmijehu ljekare, sveštenike, sudije, malograđane, "poslovne ljude", industrijalce. Djela: romani "Dr Erousmit", "En Vikers", "Elmer Gantri", "Glavna ulica", "Bebit", "Dodsvort", "Mentrep", "Kraljevska krv", "To je ovdje nemoguće".

1894 - Umro belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks, koji je 1840. izumio muzički instrument, nazvan - njemu u čast - saksofon.

1899 - Rođen Radomir - Raša Plaović, jedan od najznačajnijih karakternih glumaca srpskog pozorišta 20. vijeka, koji je između dva svjetska rata uticao na razvitak pozorišta u pravcu modernijeg izraza. Bio je reditelj i prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Radio je s dubokim emocionalnim, psihološkim i intelektualnim poniranjem u likove. Prvi adaptirao i režirao na profesionalnoj sceni "Gorski vijenac" Petra Drugog Petrovića NJegoša. Bavio se i pedagoškim radom i napisao nekoliko udžbenika za glumu i režiju, te pozorišne komade "Car David", a s Milanom DŽokovićem "Voda sa planine", "Rastanak na mostu" i "Kad je srijeda - petak je".

1913 - Crnogorska vojska i srpski Primorski odred počeli u Prvom balkanskom ratu napad na Skadar koji su držali Turci. Poslije skoro tromjesečnih borbi velike sile su odlučile da grad pripadne Albaniji, pa je srpski Primorski odred obustavio operacije, ali su Crnogorci, uprkos blokadi obale koju je sprovela međunarodna flota, produžili opsadu i 23. aprila 1913. prinudili Turke na kapitulaciju. Crnogorci su potom, pod pritiskom velikih sila, ipak morali da napuste Skadar u koji su sredinom maja 1913. ušle britanske, francuske, italijanske, austrijske i njemačke snage.

1947 - Velika Britanija izložila plan podjele Palestine na jevrejski i arapski dio.

1962 - Od eksplozije u zapadnonjemačkom rudniku uglja kod Sarbrikena poginulo 298 rudara.

1968 - Premijeri svih deset kanadskih provincija odobrili nacrt ustava, prema kojem je status francuskog jezika u cijeloj Kanadi izjednačen s engleskim.

1971 - Žene u Švajcarskoj referendumom dobile pravo glasa.

1984 - Američki kosmonaut Brus Mekendls napustio svemirski brod "Čelendžer" i "prošetao" svemirom kao prvi čovjek koji se kretao bez fizičke veze s letjelicom, pokretan motorom na leđima.

1986 - Doživotni predsjednik Haitija Žan Klod Divalije pobjegao iz zemlje, okončavši 29-godišnju diktaturu porodice Divalije u toj karipskoj zemlji.

1990 - Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR odlučio da se iz Ustava izbriše odredba kojom joj je garantovana "rukovodeća i usmjeravajuća" uloga u društvu, omogućivši time višepartijsku demokratiju.

1991 - Sveštenik Žan Bertran Aristid proglašen predsjednikom Haitija, kao prvi demokratski izabran šef te karipske države.

1996 - U "boingu 757", koji se srušio nekoliko minuta poslije polijetanja iz Dominikanske Republike ka NJemačkoj, poginulo svih 189 putnika, mahom njemačkih turista i članova posade.

1999 - Umro kralj Husein, koji je vladao Jordanom od 1952. Na prijestolu te bliskoistočne zemlje naslijedio ga je sin Abdulah.

2006 - Austrijske vlasti razbile međunarodni lanac dječije pornografije koji je činilo više od 2.360 osumnjičenih osoba iz 77 zemalja.

2008 - Grčki mitropolit tebski i livadijski Jeronimos (70) izabran za novog arhiepiskopa Atine i cijele Grčke.

izvor: Nezavisne novine

Danas je utorak, 2. februar, 33. dan 2021. Do kraja godine ima 332 dana.

1509. - Portugalci su pod komandom Fransiska de Almejde uništili muslimansku flotu tokom bitke u Indijskom okeanu, u blizini grada Diu na sjeverozapadu Indije, poslije čega su uspostavili kontrolu u vodama oko indijskog potkontinenta.

1536. - Španski istraživač Pedro de Mendosa na ušću rijeke La Plata u Atlantski okean osnovao grad Buenos Ajres, nakon 1880. glavni grad Argentine.

1556. - U jednoj od najvećih katastrofa u istoriji čovječanstva zemljotres je opustošio kineske provincije Šansi, Šaanhsi i Henan - poginulo je više od 850.000 ljudi i zbrisano je s lica zemlje nekoliko stotina naselja.

1594. - Umro italijanski kompozitor Đovani Pjerluiđi da Palestrina, jedan od najznačajnijih predstavnika polifone renesansne muzike. Živio je u periodu rimokatoličke protivreformacije, pa su njegova djela obilježena konzervativnim pristupom crkvenoj muzici. Komponovao je djela velike izražajnosti, dubokih osjećanja, klasične mirnoće, široke i dijatonske melodike - više od sto misa, oko 250 duhovnih i svjetovnih moteta, madrigale. Djela: "Misa pape Marcela", "Stabat Mater".

1709. - Škotski mornar Aleksander Selkrejg, poznat kao Aleksander Selkirk, izbavljen je s pustog pacifičkog ostrva, na koje je 1704. prispio poslije brodoloma. NJegova priča je inspirisala Danijela Defoa da napiše roman "Robinson Kruso".

1801. - Britanski parlament održao prvu sjednicu kojoj su prisustvovali i irski predstavnici.

1834. - Srpski knez Miloš Obrenović objavio Drugi hatišerif turskog sultana Mahmuda Drugog, kojim su - kako je knez naglasio u besjedi pred postrojenom gardom u Kragujevcu - precizirani odnosi Srbije i Otomanskog carstva. Poslije Prvog hatišerifa Porta je pokušavala da ustupke Srbiji svede na minimum, ali je knez bio uporan, pa je sultan Drugim hatišerifom priznao nove granice, uključujući sporne krajeve.

1848. - Meksiko i SAD u gradu Gvadelupe Idalgo sklopili mir poslije dvogodišnjeg rata. Poraženi Meksiko je morao, uz naknadu od 15 miliona dolara, da preda Teksas, Novi Meksiko, Arizonu i Kaliforniju, ukupno više od milion i po kvadratnih kilometara.

1879. - Umro bugarski pisac i revolucionar LJuben Stojčev Karavelov, koji je ostavio trag i u srpskoj literaturi. U Beograd je došao 1867, povezao se s Ujedinjenom omladinom srpskom i sa Svetozarom Markovićem se borio protiv sentimentalizma i romantizma i za realizam u književnosti. U tom duhu je na srpskom jeziku pisao kritičke članke i pripovijetke iz beogradskog života. Zalagao se za stvaranje južnoslovenske federacije, skupljao je dobrovoljce i borio se 1876. u srpsko-turskom ratu. Djela: "Je li kriva sudbina?", "Kaznio je Bog", "Gorka sudbina", "Iz mrtvog doma", "Soka", "Bugari starog kova".

1882. - Rođen irski pisac DŽejms DŽojs, jedan od najvećih u 20. vijeku, koji je eksperimentima u narativnoj tehnici i strukturi romana, primjeni toka svijesti i novatorskom odnosu prema jeziku dao nov pravac modernoj književnosti. Počeo je kao buntovnik protiv rimokatoličke vjerske zatucanosti i uskogrudosti irske sredine, ali je glavni grad Irske Dablin, njegovu istoriju, žitelje i topografiju učinio središnjom temom svog djela. U najpoznatijem djelu - romanu "Uliks", na 700 strana je opisao jedan dablinski dan svog junaka, prema jednom književnom kritičaru "na vješt i katkad neprimjetan način, lica i događaji paralelni su onima u Homerovoj 'Odiseji', čiji se gotovo svaki detalj može naći u 'Uliksu'". Taj humorni, vitalni i robustni roman označio je revoluciju epskog oblika i vjerovatno je uticao jače od bilo kojeg djela na razvoj književnosti 20. vijeka. Ostala djela: romani "Portret umjetnika u mladosti", "Fineganovo bdijenje", pjesme "Kamerna muzika", pripovijetke "Dablinci", drama "Izgnanici".

1895. - Umro srpski pisac LJubomir Nenadović, član Srpske kraljevske akademije, jedan od prvih srpskih književnika u 19. vijeku sa širokim evropskim obrazovanjem, čiji su putopisi znatno prevazišli literaturu tog vremena. Od Dositeja Obradovića je prihvatio kult nauke i razuma, a od romantičara vjeru u ljudski progres. Djela: putopisi "Pisma iz Italije", "Pisma iz Nemačke", "Pisma iz Švajcarske", "O Crnogorcima".

1898. - Rođen srpski vajar Sreten Stojanović, rektor Umetničke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. U mladosti je pripadao srpskoj revolucionarnoj omladini u BiH. Unio je svježinu i raznolikost u srpsku plastiku u prvoj polovini 20. vijeka, sigurno je vladao i kompozicijom i monumentalnom skulpturom. Djela: reljefi "Ogrlice", "Uteha", monumentalna skulpura "Rob", portreti "Moj otac", "Nikola Vujić", "Umetnikova kći", spomenici na Fruškoj gori, u Podgorici, Grahovu, rodnom Prijedoru. Knjige: "Biste", "O umetnosti i umetnicima".

1901. - Rođen američki violinista porijeklom ruski Jevrejin Jaša Hajfec, jedan od najvećih virtuoza na tom instrumentu. Priređivao je koncerte od djetinjstva, a internacionalnu karijeru je počeo 1912. Pisao je kadence za violinske koncerte i transkribovao kompozicije starih i savremenih majstora. Naročito je cijenjen zbog čistog i melodičnog tona i visoko razvijene tehnike sviranja.

1904. - Rođen ruski pilot Valerij Pavlovič Čkalov, koji se proslavio mnogim poduhvatima, uključujući prelijetanje Sjevernog pola. Ostvario je 1937. prvi let preko najsjevernije tačke Zemlje bez spuštanja, preletjevši avionom "An-25" za 64 časa i 25 minuta razdaljinu od 12.000 kilometara od Moskve do američkog grada Vankuver kod Portlanda, što je bio svjetski rekord. Amerikanci su mu u Vankuveru, u čast tog senzacionalnog leta, podigli spomenik i posvetili muzej. Isprobavajući novi tip lovačkog aviona, poginuo je u decembru 1938.

1907. - Umro ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije naučnike svih vremena uvrstio otkrićem opšteg zakona o periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su svojstva hemijskih elemenata periodično zavisna od njihove atomske težine. Na osnovu tog zakona formulisao je Periodični sistem elemenata, koji mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih elemenata. Periodični sistem elemenata postao je osnova moderne nauke o strukturi materije. NJegova knjiga "Osnovi hemije" prevedena je na mnoge jezike, a u oko 500 radova obrađivao je sva područja hemije, pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, čak i slikarstva. Proučavao je razvoj industrije u Rusiji, naročito uglja, nafte i metala, prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju uglja i hemijsku preradu nafte.

1908. - Umro srpski pisac Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Studirao je u Beogradu tehniku i filozofiju, zatim uređivao novine i bavio se pozorišnom dramaturgijom. Napisao je tridesetak pripovijedaka, dvije komedije i prevodio je s francuskog i ruskog jezika, uključujući "Rat i mir" Lava Tolstoja. Opisivao je život srbijanskog sela pritisnutog birokratijom i zelenašima. Djela: pripovijetke "Glava šećera, "Roga", "Redak zver", "Šilo za ognjilo", "Prva brazda", pozorišni komad "Dva cvancika", komedija "Podvala".

1921. - Rođen indijski filmski režiser Satjađit Raj, jedan od najvećih filmskih stvaralaca 20. vijeka, autor produhovljenih, duboko misaonih i poetično-realističnih djela. Filmovi: "Otac Pančali", "Nepobijeđeni", "Apuov svijet", "Kamen mudrosti", "Boginja", "Salon za muziku", "Rabindranat Tagore", "Tri djevojke", "Metropola".

1924. - Rođena Mira Alečković, pjesnikinja, romansijer i dječiji pisac. Djela: zbirke pjesama "Tri proleća", "Tragovi bez stopa", "Noć ova poslednja", pjesme za djecu "Podzemni heroji", "Dani razigrani", "Zvezdane balade", "Poljana", "LJubavi je malo", "Srebrni voz", "Sanjalica", "A ja rastem", romani "Zašto grdiš reku", "Zbogom, velika tajno", "Jutro", "Zatečena u ljubavi".

1924. - Umro srpski pisac Aleksa Šantić, autor antologijskih pjesama "Ostajte ovdje", "Emina", "Veče na školju". Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista "Zora", koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem. U Mostaru je osnovao Srpsko pjevačko društvo "Gusle". U vrijeme aneksione krize, izazvane 1908. austrougarskom okupacijom Bosne i Hercegovine, izbjegao je u Italiju, zatim je bio poslanik u Bosanskom saboru. U Prvom svjetskom ratu austrougarske vlasti su ga hapsile kao istaknutog srpskog nacionalistu. U početku je bio pod uticajem srpskih pjesnika Branka Radičevića, Jovana Jovanović - Zmaja i Vojislava Ilića, ali je potom izgradio vlastiti pjesnički izraz, karakterističan po elegičnim motivima i rodoljubivim temama. NJegovi stihovi su muzikalni, a pjesme osjećajne, pune ljubavi za nacionalno i socijalno potlačene, s jakim revoltom protiv tiranije. Prevodio je s njemačkog i češkog jezika. Ostala djela: drame "Hasanaginica", "U magli", prevod "Lirskog intermeca" Hajnriha Hajnea.

1943. - Potpunim slomom Nijemaca završena Staljingradska bitka, ključna za ishod Drugog svjetskog rata, kojom su konačno pokopani snovi nacističke NJemačke o munjevitom ratu. U bitki, koja je trajala od juna 1942, učestvovalo je više od dva miliona vojnika na obje strane, 20.000 topova, 2.000 tenkova i isto toliko aviona. Na njemačkoj strani borila se 81 divizija, u čijem su sastavu bili i saveznici Trećeg rajha - Italijani, Mađari, Rumuni i Hrvati. Nijemci su Staljingrad razarali artiljerijom, oklopne armije su neprestano jurišale pokušavajući da ostvare stratešku zamisao - odsijecanje Kavkaza od ostalog dijela SSSR, ali je grad odolio, a sredinom novembra 1942. Crvena armija je prešla u ofanzivu i okružila njemačke snage, zarobivši 91.000 vojnika, uglavnom iz sastava Četvrte i Šeste njemačke oklopne armije, uljučujući komandanta - feldmaršala Fridriha fon Paulusa, 24 generala i 2.500 oficira. U bitki kod Staljingrada poginulo je oko 200.000 njemačkih, italijanskih, mađarskih, rumunskih i hrvatskih vojnika.

1964. - Umro srpski pisac, kritičar i prevodilac Milan Bogdanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Uređivao je list "Republika" i časopise "Danas", "Srpski književni glasnik", "Književne novine". Bio je upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu i predavač na Filozofskom fakultetu i Fakultetu likovnih umjetnosti. Cjelokupna njegova djela su objavljena u pet knjiga, pod nazivom "Stari i novi".

1969. - Umro američki filmski glumac engleskog porijekla Boris Karlof, koji je igrao u prvim horor filmovima i četiri decenije bio neka vrsta zaštitnog znaka tog žanra. Filmovi: "Zakon podzemlja", "Ludi genije", "Frankeštajn", "Lice sa ožiljkom", "Izgubljena patrola", "Mumija", "Maska Fu Mančua", "Stara mračna kuća", "Čudotvorac", "Crna mačka", "Frankeštajnova nevjesta", "Hodajuća smrt", "Frankeštajnov sin", "Teror", "Mete".

1970. - Umro engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950, jedan od rodonačelnika analitičke filozofije. Ogledao se u raznovrsnim oblicima filozofskog istraživanja, matematike, publicistike, političkog i moralnog angažovanja. Posvetio se borbi za mir i u mnogim akcijama se iskazao kao protivnik intervencije SAD u Vijetnamu i nuklearnog naoružanja. Osnovao je međunarodnu porotu koja je dobila naziv "Raselov sud". Djela: "Kritičko izlaganje Lajbnicove filozofije", "Istorija zapadne filozofije", "Logički atomizam", "Analiza materije", "Skeptički eseji", "Naše saznanje spoljnog svijeta", "LJudsko znanje", "Principi socijalne rekonstrukcije", "Putevi ka slobodi", "Praksa i teorija boljševizma", "Sloboda i organizacija", "Osvajanje sreće", "LJudsko društvo u etici i politici", "Zašto nisam hrišćanin", "Principi matematike" - s Alfredom Nortom Vajthedom.

1978. - Dvojica sovjetskih kosmonauta sa svemirskog broda "Saljut" su u otvorenom svemiru, prvi put u istoriji kosmičkih letova, obavila operaciju dopune goriva.

1986. - U kneževini Lihtenštajn žene prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

1990. - Južnoafrički predsjednik Ferdinand de Klerk ukinuo zabranu Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mendele.

1995. - Lideri Izraela, Jordana, Egipta i PLO prvi put se okupili zajedno da bi na sastanku u Kairu iznašli mirovno rješenje i podržali izraelsko-palestinski sporazum.

1996. - Umro američki filmski glumac, režiser i baletski igrač DŽin Keli, jedna od najznačajnijih figura u istoriji mjuzikla. Briljantno je spojio klasični balet s modernim igračkim senzibilitetom. Filmovi: "Amerikanac u Parizu", "Ples na kiši", "Gusar", "U grad!", "Poziv na igru", "Helo, Doli!".

1998. - Pad filipinskog putničkog aviona "DC-9" na jugu Filipina nije preživio niko od 104 putnika i članova posade.

2002. - Holandski princ Viljem Aleksander oženio se Maksimom Zoreguietom, Argentinkom, čiji je otac bio pripadnik hunte, i time oživio tradiciju kontroverznih brakova holandske kraljevske porodice.

izvor: Nezavisne novine