BANJALUKA - Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da u ovoj godini više od 200 miliona KM potencijalnih sredstava može biti angažovano u poljoprivredi Srpske i da je cilj što više sredstava usmjeriti u kapitalne investicije.
Pašalić je istakao da agrarni budžet za ovu godinu iznosi 75 miliona KM i nepromijenjen je u odnosu na prošlu.
"To su sredstva na poziciji Agencije za agrarna plaćanja koja se plasiraju u poljoprivredu u vidu određenih grantova, podsticaja, sufinansiranja. Ali, to nisu jedina budžetska sredstva namijenjena poljoprivredi ili zaštiti poljoprivrednih dobara", rekao je Pašalić u intervjuu Srni.
On je pojasnio da u okviru ovog ministarstva na drugim stavkama postoje, takođe, značajna milionska sredstva, te da su tu još i brojni međunarodni projekti.
"Kada govorimo samo o učešću budžeta, onda govorimo o iznosu od 100 do 150 miliona KM na godišnjem nivou. Ako tu uvrstimo još i kreditna sredstva, kao i sredstva Investiciono-razvojne banke, onda govorimo o preko 200 miliona KM potencijalnih sredstava koja bi mogli angažovati u ovoj godini", precizirao je Pašalić.
On je rekao da uvijek postoji težnja da se poveća budžet, ali da se moraju uvažavati i određene okolnosti, zbog čega se mora pristupiti razumnom planiranju budžeta.
Pašalić je najavio da će u januaru, eventualno u februaru biti doneseni novi plan i pravilnik o tome kako će se sredstva trošiti.
Među ulaganjima Ministarstva u ovoj godini, on je naveo podršku proizvodnji mlijeka jer je vidljiv značaj rasta otkupa tog poljoprivrednog proizvoda, čija će otkupna vrijednost u 2021. biti oko 126 miliona litara.
Pašalić je ocijenio kao dobru poljoprivrednu proizvodnju u prošloj godini, koja je bila teška sa aspekta pandemije virusa korona.
"Imali smo uspješnu godinu i odavno nismo proizveli toliko velike količine poljoprivrednih biljnih i animalnih proizvoda, a dobra je i situacija sa ozimim usjevima", rekao je Pašalić.
Pašalić je rekao da ranije najavljivano donošenje zakona o podsticajima i zakona o poljoprivredi nije realizovano zbog objektivnih razloga, budući da Narodna skupština Srpske u prošloj godini, zbog pandemije, nije imala dinamičan rad kao u prethodnim periodima.
"Strateško nam je i pitanje razvoja ruralnih područja, na šta ćemo, uz donošenje ova dva zakonska akta, usmjeriti značajnu energiju u narednom periodu", istakao je Pašalić.
On je naveo da su ranije donesene korekcije na zakon o šumama pokazale pozitivne efekte, uz najavu da će se raditi i na korekciji zakona iz oblasti vodoprivrede, prije svega Zakona o vodama.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić najavio je velike investicione cikluse kada je riječ o vodoprivrednim objektima, navodeći da na proljeće na području Bijeljine kreće izgradnja prve dionice Drinskog nasipa, koji je veoma značajan za to područje, na dijelu od preko dva kilometra.
Prema njegovim riječima, dolaze nova sredstva od 19 miliona evra koja će biti utrošena u rad na vodoprivrednim objektima ne samo na području Bijeljine, već i Modriče, Doboja i Zvornika.
"U oblasti šumarstva, naša težnja je da aktivnije pristupimo korištenju biomase u šumama, koja sada propada u našim šumama, a može obezbijediti dodatne prihode i neke akte u tom smislu već pripremamo", rekao je Pašalić.
Pašalić je naglasio da u prvi plan treba staviti domaćeg proizvođača i domaću poljoprivrednu proizvodnju.
On smatra da se na svaki način mora pomoći poljoprivrednim proizvođačima jer nema smisla plaćati ono što je proizvedeno u inostranstvu, kada postoje uslovi da se to isto proizvodi u Srpskoj.
"Srpska nema nadležnost da se bavi spoljnotrgovinskim poslovanjem, ali to nam ne daje komociju da se time ne bavimo i da kažemo kako to nije naš posao. Aktivno učestvujemo u razgovorima sa nadležnim ministarstvom u Savjetu ministara i znam da kod njih postoji spremnost da se pomogne poljoprivredi, ali i da se moraju poštovati potpisani međunarodni ugovori", rekao je Pašalić.
On je istakao da je značajnije tražiti kompromis unutar BiH u smislu bolje komunikacije domaćih poljoprivrednih proizvođača i prehrambene industrije, gdje ima mnogo nerazumijevanja i različitih mišljenja, ali da jedni bez drugih ne mogu.
