Pandemija je najveći udar na mentalno zdravlje od Drugog svjetskog rata
Smatra se da čak 10 miliona ljudi, uključujući 1,5 miliona djece, trebaju podršku u očuvanju mentalnog zdravlja kao izravni rezultat pandemijske krize, pokazuju podaci britanskog Centra za mentalno zdravlje.
“Ovo je vjerovatno najveći udar na mentalno zdravlje od Drugog svjetskog rata. Morat ćemo iznaći načine da se suočimo s dugoročnim posljedicama”, rekao je James za Guardian.
Potražnja za psihološkim i psihoterapeutskim sesijama opala je početkom pandemije jer su se ljudi držali podalje od ordinacija zbog straha od širenja virusa. Međutim, nakon pada potražnje za sesijama uslijedio je nagli porast broja ljudi koji su zatražili pomoć. James ističe da je zabrinjavajuće što i dalje raste broj ljudi koji traže pomoć stručnjaka iz mentalnog zdravlja.
Na primjer, podaci NHS Digital otkrivaju da broj ljudi koji su u kontaktu sa službama za mentalno zdravlje nikada nije bio veći u Velikoj Britaniji, a neki bolnički fondovi izvještavaju da su popunjeni kapacitet njihovih odjela za mentalno zdravlje.
“Kompletan sistem je pod pritiskom”, rekao je James.
Modeliranje britanskog Centra za mentalno zdravlje predviđa da će oko 1,3 miliona ljudi koji ranije nisu imali problema s mentalnim zdravljem trebati liječenje od umjerene do teške anksioznosti, te da će se 1,8 miliona ljudi morati liječiti od umjerene do teške depresije.(Izvor:klix.ba)
Majčinstvo može imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje žena
Teret neprestane odgovornosti koju imaju majke i emocionalna odgovornost vezana za odgoj djece šteti mentalnom zdravlju žena, pokazalo je novo istraživanje.
Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Sex Roles pokazalo je da, iako više muškaraca radi kućanske poslove i brine o djeci nego što je to bio slučaj u prošlosti, žene i dalje upravljaju domaćinstvo, čak i kada su zaposlene.
Istraživači s univerziteta u Arizoni i Oklahomi pokušali su doći do zaključka kako je "nevidljivi rad" povezan s osjećajem preopterećenosti i osjećajem praznine u svakodnevnom životu žena.
Skoro devet od deset žena izjavilo je da se osjećaju odgovornim za organiziranje reda u svojoj porodici. Profesorica Suniya Luthar, jedna od autorica izvještaja, kaže da je ovo "ekstremno veliki" postotak s obzirom na činjenicu da je 65 posto žena zaposleno.
Najmanje sedam od deset žena je također izjavilo da su odgovorne i za druge oblasti porodičnih rutina kao što je to, primjerice, briga o kućanskim poslovima. Veliki broj žena smatra i to da su one uglavnom odgovorne za praćenje ukupnog emocionalnog stanja svoje djece.
Upravo ovaj "nevidljivi rad", koji služi za osiguravanje dobrobiti djece, predstavlja jaku i jedinstvenu vezu sa stresom kod žena. Isto tako, ovo stanje se može povezati i s nezadovoljstvom životom u braku ili životom u cjelini.
"Istraživanje pokazuje da je majka prva osoba koja odgovara na probleme svoje djece. To je veoma težak posao. Može biti zastrašujuće to što samostalno donosite odluke, što bi zapravo moglo pogoršati, a ne poboljšati stvari vezane za sreću vaše djece", stoji u studiji.
Istraživači su anketirali 393 žene s djecom mlađom od 18 godina. Uzorak je uključivao žene iz srednje društvene klase, ali koje su bile visokoobrazovane, tj. više od 70 posto ispitanih žena je imalo najmanje fakultetsku diplomu.
Nalazi studije pokazuju da su žene koje se osjećaju odgovornim za upravljanje kućanstvom i djecom manje zadovoljne, kako svojim životima tako i brakom ili vezom. Istraživači također kažu da ovi zadaci zahtijevaju mentalne i emocionalne napore.
"Iako žene rade fizički manje zahtjevne poslove, one su i dalje odgovorne za to da uvijek bude deterdženta u kući, da sva odjeća bude na vrijeme oprana i da uvijek ima čistih peškira", kazala je jedna od autorica studije dr. Lucia Ciciolla.
Žene koje su bile zadužene za domaćinstvo kazale su da su bile potpuno okupirane svojom roditeljskom ulogom, imale su malo vremena za sebe i osjećale su se iscrpljeno, piše Independent.
Izvor:Klix.ba
