DIGESTIVNI SISTEM (II dio): VARENJE I APSORPCIJU HRANE: JETRA, GUŠTERAČA, TANKO I DEBELO CRIJEVO
Ovo je drugi dio serijala "Digestivni sistem ili sistem organa za varenje i apsorpciju. U ovoj video lekciji pogledajte: kako je građen i koja je uloga digestivnog sistema, koja je uloga jetre u varenju, gdje je smještena gušterača (pankreas) i koja joj je uloga, kao to žuč razbija masta na sitnije kapljice (micele) - emulzifikacija, koji su to pankreasni enzimi i koja je njihova uloga, gdje je smješteno i koja je uloga dvanaestopalačnog crijeva, varenje u tankom crijevu, kako se vrši apsorpcija hrane u tankom crijevu, šta su to crijevne resice, koja je uloga debelog crijeva, koko je lučenje digestivnih sokova regulisano nervnim (refleksnim) i humoralnim putem, koja je uloga hormona gastrina, sekretina i holecistokinina?
LINK BIOS LOGOS> https://www.youtube.com/channel/UCUFMyOJnDJD0UgajMZqGuEw
Meridian: Duel Mančester Junajted – Arsenal zaslužuje POKLON od 20 KM! Zar, ne?
Okršaj starih suparnika! Mančester Junajted – Arsenal za nedjeljno uživanje, uz POKLON od 20 KM, BEZ USLOVA!
Vjerovatno će se mnogi složiti, da ne postoji bolji dan od nedjelje za fudbal. Odmor od naporne sedmice, Premijer liga i na to sve fudbalska fantazija Mančester Junajted – Arsenal! Realno, uživanje je maksimalno..
Danas od 17.30h na stadionu „Old Traford“ imamo priliku da gledamo engleski derbi i da uživamo u fudblskoj čaroliji. Utakmica Mančester Junajted – Arsenal je uživanje, ali zašto ne zaraditi nešto? Zato sportska kladionica Merdian je pripremila specijalni poklon od 20 KM, BEZ USLOVA, za sve novoregistrovane igrače, i sve što treba da se uradi jeste pravac na meridianbet.ba i „skini“ bonus.
Mančester Junajted i Arsenal su do sad nebrojeno puta odmjeravali snage i na „Old Trafordu“ i na „Emirejts“ stadionu, ali možemo reći da su prethodne godine bili prilično izjednačeni. Sad ovu novu sezonu „Crveni đavoli“ nisu startovali onako kako su planirali, imaju dosta poteškoća i u pet odigranih kola broje 2 pobjede, 2 poraza i jedan remi. Ovu utakmicu zato dočekuju na 15. mjestu na tabeli.
S druge strane „Tobdžije“ u šest odigranih utakmica, imaju tri pobjede i isto toliko poraza, pa trenutno zauzimaju 11. mjesto na tabeli.
Ambicije oba tima su sigurno pobjeda i samo pobjeda, ali to ipak treba dokazati na terenu. Da li će ovo možda biti utakmica koja će „prelomiti“ i gurnuti jednu od ekipa u bolju seriju?
Ne propustite mjesto najbolje zabave, već na web sajtu merdianbet.ba uvjerite se zašto se Meridian zove – kuća najvećih bonusa!
Ukoliko žeite da vidite najveću INTERNET SENZACIJU ove godine, obavezno klikni na OVAJ LINK!
Svi smo čuli za njega, ali da li svi znamo šta je algoritam
Svijet računarstva pun je nekih novih, aktuelnih riječi: vještačka inteligencija, superračunari, mašinsko učenje, kvantni računari. Ipak, među njima se jedna posebno ističe - algoritam.
U najopštijem smislu, algoritam je niz uputstava koji govori računaru kako da sakup činjenica o stvarnom svijetu pretvori u korisnu informaciju. Ove činjenice predstavljaju podatke, a korisna informacija može biti neko saznanje za ljude, za računar niz naredbi, ili ulazne vrijednosti za neki drugi algoritam.
Postoje algoritmi za rješavanje najrazličitijih problema, od sortiranja niza brojeva, preko pronalaženja najkraćeg puta između dvije tačke na mapi, do prikazivanja informacije na ekranu.
Da bismo što jasnije razumjeli način funkcionisanja algoritma, najlakše je krenuti od, recimo, izbora šta ćemo obući prije odlaska na posao. Većina ljudi to radi bez razmišljanja, ali ako bismo pokušali ovaj proces da razložimo tako da ga objasnimo petogodišnjaku, dobili bismo niz uputstava koji bi predstavljao "algoritam za oblačenje".
Ulazne vrijednosti
Ulazne vrijednosti za računar predstavljaju informacije koje mu trebaju za donošenje odluka.
Kada se oblačite ujutru, koje su vam informacije potrebne? Prije svega, bilo bi poželjno da znate koja odjeća vam stoji na raspolaganju. Onda bi bilo dobro razmotriti koja je temperatura, vremenska prognoza ili godišnje doba, pa na kraju uračunati i neke lične afinitete.
Sve se ovo može predstaviti u obliku podataka, skupa brojeva i jednostavnih riječi. Na primjer, temperatura se može predstaviti brojem, a vremenska prognoza jednom riječju, na primjer, "kišovito" ili "sunčano".
Obrada podataka
Sada dolazimo do glavnog dijela algoritma - izračunavanje. Izračunavanja u okviru algoritma podrazumijevaju aritmetičke operacije, donošenje odluka i ponavljanje akcija.
Kako bi ovo izgledalo u slučaju oblačenja? Odluke se donose nekakvom matematičkom obradom naših ulaznih vrijednosti. Od temperature će zavisiti da li ćete obući jaknu, a od vremenske prognoze će zavisiti koja će to jakna biti.
Ovaj dio našeg algoritma za oblačenje bi u računaru možda izgledao ovako: "Ako je manje od 15 stepeni i pada kiša, obuci kišni mantil i majicu na duge rukave ispod". Svaki komad odjeće koji smo odabrali moramo i da obučemo. Ovdje bismo se poslužili ponavljanjem akcija: na svaki odabrani komad odjeće bismo primijenili akciju "obuci"“.
Izlazne vrijednosti
Na samom kraju algoritma, moramo nekako da izrazimo odgovor koji smo dobili. Za računar su najčešće i ulazne i izlazne vrijednosti podaci. Ovo nam omogućava da nanižemo više algoritama jedan za drugim, da bismo dobili neki kompleksniji algoritam. Izlazna vrijednost može biti i neka akcija, na primjer ispis riječi na ekran, reprodukcija zvučnog signala, ili neki drugi oblik komunikacije.
"Izlazna vrijednost" našeg algoritma za oblačenje ste vi, spremni da se suočite s vremenskim prilikama napolju. Možda čak i odlučite da se pohvalite svojim stilom na Instagramu.
Mašinsko učenje
Ipak, neki problemi su suviše kompleksni da bismo mogli da ih riješimo nizom uputstava. Posebna strategija kojom se ovakvi problemi rješavaju naziva se mašinsko učenje. Algoritmi mašinskog učenja za "učenje" koriste veliku količinu primjera i odluka donesenih u prošlosti. Najčešće primjene ovakvih algoritama su sistemi za preporuke ili predviđanje.
U našem primjeru s oblačenjem, algoritam mašinskog učenja bi upamtio sve odjevne kombinacije koje ste birali u prošlosti, koliko vam je u njima bilo udobno i koliko ste bili zadovoljni njima, pa bi na osnovu toga birao sve bolje i bolje odjevne kombinacije.
Dakle, algoritam je proces koji računar koristi da bi ulazne podatke pretvorio u izlazne - jednostavan koncept koji nam omogućava korišćenje bezbroj uređaja.
Sljedeći put kada provjerite elektronsku poštu ili uzmete telefon u ruke, zapitajte se koji to sijaset malih algoritama se odvija u pozadini, savjetuje profesor Džori Deni, pisac ovog članka na portalu Konverzejšn, prenosi rts.rs.
Koliko domaćinstava u BiH ima pristup internetu?
U BiH u ovoj godini 72,8 odsto domaćinstava ima pristup internetu, što je više za oko 0,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok 92,9 odsto domaćinstava ima pristup mobilnom telefonu, pokazuju prvi rezultati istraživanja koje je sprovela Agencija za statistiku BiH.
Rezultati su pokazali da je 65,7 odsto pojedinaca koristilo računar (PC, tablet, laptop i ostali prenosni uređaji sem pametnog telefona) u posljednja tri mjeseca, 23,8 odsto pojedinaca nikada nije koristilo računar, 7,6 odsto pojedinaca računar nije koristilo više od godinu dana, a 2,9 odsto računar nije koristilo više od tri mjeseca, a manje od godinu dana.
Iz Agencije navode da je 73,2 odsto pojedinaca u posljednja tri mjeseca zadnji put koristilo internet, 23,1 odsto nikada nije koristilo internet, 2,5 odsto pojedinaca koristilo je internet prije više od godinu dana, a 1,1 odsto koristilo je internet prije više od tri mjeseca, a manje od godinu dana.
Prema istraživanju, oko 77,8 odsto muškaraca koristi internet, te 69,3 odsto žena.
Kada je riječ o razlozima korištenja interneta u BiH u privatne svrhe ove godine, 90,6 odsto je navelo da je to zbog telefoniranja i video-poziva, 78 odsto zbog slanja onlajn poruka preko "Skajpa", "Vajbera", "Vocapa", "Mesindžera" i drugih aplikacija, 68,3 odsto zbog učešća na društvenim mrežama, 67,2 odsto zbog traženja informacija o robama i uslugama, a 65,6 odsto zbog čitanja internet portala, časopisa i onlajn novina.
U BiH internet bankarstvo koristi 16,7 odsto pojedinaca, što je više za 8,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Kada je riječ o vrstama proizvoda naručenih preko interneta, 56,1 odsto se izjasnilo da je to odjeća, obuća ili pribor, 21,6 odsto je naručivalo dobra za domaćinstvo, namještaj i kućni pribor, 18,8 odsto potrošačku elektroniku ili aparate za domaćinstvo, a 17,8 odsto sportsku opremu u koju nije ubrojana sportska odjeća i obuća.
Istraživanje je vršeno na uzorku od 6.457 domaćinstava, a podaci su prikupljeni putem telefonskog anketiranja.
Za ova istraživanja su uključena samo ona domaćinstva koja imaju bar jednog člana koji ima između 16 i 74 godine.
NASA: Na Mjesecu ima mnogo više vode nego što se mislilo
Voda na Mjesecu češća je nego što su naučnici dosad mislili, a džepovi leda se skrivaju u sjenovitim predjelima vječne tame, od kojih su neki maleni poput novčića, otkrivaju nova istraživanja.
Naučnici su prvi put otkrili znakove vode na Mjesecu 2009. godine, a 2018. potvrdili su prisutnost vodenog leda na Mjesečevoj površini. Istraživači u dvije nove studije ne samo da su dodatno potvrdili prisutnost vode na Mjesecu, već su otkrili i da bi Mjesečeva površina mogla imati obilne lokve skrivenog leda u hladnim zamkama, područjima na Mjesecu koja su stalno u sjeni.
Na Mjesecu nema tekuće vode kao na Zemlji, međutim naučnici su u ponedjeljak objavili da je voda na tom Zemljinom satelitu učestalija nego što se ranije vjerovalo jer su molekule vode zarobljene u mineralima na površini, a potencijalno i u zaleđenim dijelovima u njegovom vječno sjenovitom dijelu.
Istraživanje koje je sprovedeno prije 11 godina pretpostavilo je da je voda u malim količinama relativno raširena na Mjesecu, a grupa naučnika sad je izvijestila o prvoj nesumnjivoj detekciji molekula vode na površini tog svemirskog tijela.
U isto vrijeme druga grupa je objavila da je na Mjesecu gotovo 40.000 kvadratnih kilometara vječnih sjena u kojima se potencijalno nalaze sakrivene zalihe vode u obliku leda.
Relativno bogata prisutnost vode na Mjesecu mogla bi biti važna za buduće misije astronauta i robota koji će vaditi i koristiti vodu za piće ili kao sastojak goriva.
Tim koji predvodi Kejsi Honibal iz NASA centra u Merilendu detektovao je molekule vode na površini Mjeseca zatočene u prirodnom staklu i drugim naslagama.
Ranija istraživanja nisu mogla tačno odrediti radi li se zaista o vodi ili o srodnom hidroksilu, ali nova metoda je pokazala da je riječ o vodi.
"Mnogi misle da je detektovan led, a to nije istina. To su samo molekule vode, toliko odvojene da se ne spajaju u led ili tekuću vodu", rekla je Honibalova.
Drugo istraživanje, takođe objavljeno u naučnom časopisu "Nature Astronomy", usredotočilo se na takozvane hladne zamke na Mjesecu, područja koja su u vječnoj sjeni i gdje su temperature ispod -163 stepena Celzijusa. Tamo je dovoljno hladno da zamrznuta voda može preživjeti milijarde godina.
Koristeći podatke NASA letjelice "Lunar Reconnaissance Orbiter", naučnici predvođeni Polom Hejnom s Univerziteta iz Kolorada detektovali su desetke milijardi malih sjena, ne većih od kovanica. Većina ih je locirana u polarnim regijama.
Zaleđena voda
"Naše istraživanje je pokazalo da veliki broj ranije nepoznatih regija na Mjesecu možda sadrži zaleđenu vodu", kazao je Hejn.
Rezultati sugerišu da je voda možda puno raširenija u polarnim regijama Mjeseca nego što se ranije vjerovalo, zbog čega bi joj se lakše moglo pristupiti, izvlačiti je i analizirati.
NASA planira povratak astronauta na Mjesec, a ta se misija smatra uvodom za putovanje čovjeka na Mars. Pristupi vodi na Zemljinom satelitu pomogli bi u tom poduhvatu.
"Voda nije ograničena samo na polarnu regiju. Puno je raširenija nego što smo vjerovali", naglasila je Honibalova.
Još se ne zna kako je voda stigla na Mjesec.
"Porijeklo vode na Mjesecu je jedno od onih velikih pitanja na koja pokušavamo pronaći odgovor kroz ovo i druga istraživanja", rekao je Hejn, dodavši kako se sumnja na komete, asteroide i druge solarne čestice, kao i solarne vjetrove, pa i sam Mjesec.
Hejn dodaje da će shvatanje o porijeklu vode na Mjesecu otkriti i kako je ona završila na Zemlji, što je takođe jedno od otvorenih pitanja u nauci.
Prave ekran koji se savija na tri dijela
Južnokorejska kompanija je svojim fleksibilnim telefonima pokazala u kom smjeru bi dizajn mobilnih telefona mogao da se kreće.
Nakon prvog Galaxy Fold modela, Z Flip i Z Fold 2 pokazali su da u Samsungu slušaju korisnike, ali i da još ima prostora za poboljšanje.
Upravo bi to poboljšanje uskoro moglo da ugleda svjetlost dana. Prema dokumentima u koje je portal LetsGoDigital imao uvid, u Samsungu razmišljaju o potpuno novom obliku fleksibilnog telefona.
Ovdje bi se ekran presavijao na tri dijela, a poseban dodatak bila bi tastatura "na izvlačenje", čiji bi cilj bio lakše korišćenje telefona.
Prema podacima koje je Samsung predao korejskim institucijama, u pitanju je uređaj koji se preklapa na dva mjesta. Tastatura je "sakrivena" u jednom dijelu ekrana, a drugi dio ekrana bio bi uvijek dostupan korisniku, uz mogućnost da se postavi u različite položaje.
Nema nikakvih tehničkih podataka, ali izgleda da cijeli uređaj, kada se složi, ne zauzima mnogo više prostora od Z Fold 2 modela, prenosi Zimo.
Dogodilo se na današnji datum, 1. novembar
Danas je nedjelja, 1. novembar, 306. dan 2020. Do kraja godine ima 60 dana.
1500. - Rođen italijanski vajar i zlatar Benvenuto Čelini. Njegova autobiografija "Život Benvenuta Čelinija, pisan vlastitom rukom" značajan je dokument za kulturnu istoriju renesanse. Napisao je i "Traktat o vajarstvu". Radio je skulpture i reljefe velikog formata, poput "Perseja sa glavom meduze", "Kozima Medičija", "Nimfe iz Fontenbloa".
1755. - U Lisabonu tokom zemljotresa poginulo najmanje 60.000 ljudi, a dvije trećine grada je razoreno.
1757. - Rođen italijanski vajar Antonio Kanova, najveći majstor italijanskog klasicizma, koji je uticao na cjelokupno evropsko vajarstvo. Djela: "Amor i Psiha", "Paolina Borgeze kao Venera", "Persej", "Tri Gracije", spomenici papama Klementu Dvanaestom i Klementu Četrnaestom, Napoleonova bista.
1842. - Rođen srpski istoričar, filolog i državnik Stojan Novaković, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača Napredne stranke, koji je kao ministar prosvjete reorganizovao osnovne i srednje škole u Srbiji. U vrijeme Aneksione krize 1909. obrazovao je vladu svih stranaka. Poslije Prvog balkanskog rata je, kao šef srpske delegacije, zaključio u Londonu mir s Turskom. Objavio je gramatiku srpskog jezika, prvu "Istoriju srpske književnosti" i "Srpsku bibliografiju knjiga 18. i 19. veka". Djelima "Vaskrs države srpske", "Srbi i Turci četrnaestog i petnaestog vijeka" i "Balkanska pitanja" postavio je osnove srpske istoriografije.
1867. - U Beogradu Laza Lazarević, Ljubomir Kovačević, Kosta Hristić i druge istaknute ličnosti srpske kulture osnovale družinu visokoškolske omladine Srbije "Pobratimstvo", koja se bavila naukom i književnošću, a 1881. pokrenula i časopis.
1883. - Rođen srpski političar, matematičar i filozof Sima Marković, profesor Beogradskog univerziteta i vođa takozvane desne frakcije u Komunističkoj partiji Jugoslavije. Doktorirao je matematiku 1913. kod Mihaila Petrovića. Od 1926. do 1928. bio je generalni sekretar KPJ, iz koje je isključen 1929, a ponovo primljen 1935. Likvidiran je u SSSR-u 1937. u staljinističkim čistkama. Djela: "Nacionalno pitanje u svetlosti marksizma", "Iz nauke i filozofije", "Teorija relativnosti".
1886. - Na tradicijama Društva srpske slovesnosti i Srpskog učenog društva osnovana Kraljevsko-srpska akademija, 1887. preimenovana u Srpsku kraljevsku akademiju, prethodnicu Srpske akademije nauka i umjetnosti. Zakon o osnivanju je predvidio da ona "obrađuje i unapređuje nauku, da objelodanjuje i inicira naučna istraživanja i potpomaže razvoj umjetnosti". Pod njen nadzor stavljeni su Narodna biblioteka i Muzej srpskih zemalja. Imala je odsjeke za prirodne, filozofske, društvene nauke i za umjetnost. Prvi predsjednik bio je Josif Pančić.
1892. - Rođen ruski velemajstor Aleksandar Aleksandrovič Aljehin, jedan od najvećih u istoriji šaha i jedini koji je umro kao svjetski prvak. Pobijedio je 1920. na prvom šahovskom prvenstvu SSSR, a šampion svijeta je postao 1927, pobijedivši u meču sa 6:3, uz 25 remija, kubanskog velemajstora Hosea Raula Kapablanku . Titulu je odbranio1929. i 1934. u mečevima protiv zemljaka Jefima Dmitrijeviča Bogoljubova, koga je savladao sa 15,5 : 9,5 i 15,5 : 10,5, a holandski velemajstor Maks Eve ga je 1935. pobijedio sa 9 : 8, uz 13 remija. Zvanje svjetskog prvaka je vratio pobjedom Evea u revanšu 1937. sa 10 : 4, uz 11 remija, i tu titulu držao do smrti 1946.
1894. - Umro ruski car Aleksandar Treći Aleksandrovič Romanov, koga je naslijedio sin Nikolaj Drugi Aleksandrovič Romanov.
1918. - Srpska Prva armija pod komandom vojvode Petra Bojovića u Prvom svjetskom ratu oslobodila Beograd, prešavši 500 kilometara pod borbom za samo 45 dana, u silovitom napredovanju poslije proboja Solunskog fronta.
1928. - U Turskoj arapsko pismo zamijenjeno latinicom, što je bio dio prozapadnih reformi osnivača moderne Turske Mustafe Kemala, nazvanog ataturk.
1936. - Italijanski fašistički diktator Benito Musolini objavio stvaranje osovine Rim - Berlin.
1944. - U Beogradu u Drugom svjetskom ratu, sporazumom o obrazovanju jedinstvene vlade, završeni pregovori predsjednika Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije Josipa Broza i predsjednika izbjegličke vlade Jugoslavije Ivana Šubašića.
1946. - Generalna skupština UN osnovala UNICEF (Međunarodni fond UN za pomoć djeci) radi pomaganja ugroženoj djeci u zemljama opustošenim u Drugom svjetskom ratu.
1956. - Na prijedlog Jugoslavije Generalna skupština UN na vanrednom zasjedanju usvojila rezoluciju kojom je zahtijevano da Velika Britanija, Francuska i Izrael odmah obustave oružane akcije, povuku se s teritorije Egipta i omoguće ponovno otvaranje Sueckog kanala.
1963. - U vojnom udaru u Južnom Vijetnamu ubijen predsjednik Ngo Din Dijem.
1972. - Umro američki pisac Ezra Paund, jedan od utemeljivača pjesničke imažinističke škole. U Drugom svjetskom ratu bio je u službi propagande fašističke Italije, pa mu je 1945. suđeno, ali je proglašen ludim i 13 godina je proveo u ludnici. Poezijom obilježenom velikom učenošću, individualizmom, razočaranošću "izgubljene generacije" poslije Prvog svjetskog rata i širokom slobodom forme, više od bilo kojeg modernog pjesnika je unaprijedio metričku formu engleskog jezika. NJegovo remek-djelo "Cantos", izuzetno teško i složeno štivo, sastavljeno je od niza nezavisnih pjesama koje je objavljivao do smrti. Objavio je i više kritičkih knjiga: "Duh romantike", "Kritički eseji", "Kako da čitamo esej", "Džeferson i/ili Musolini".
1985. - Potpredsjednik Tanzanije Ali Hasan Mvinji, koga je - pošto je 24 godine proveo na čelu Tanzanije - za nasljednika predložio DŽulijus Kambaraga Njerere, postao je šef države.
1987. - Kineski lider Deng Sjaoping formalno se povukao sa svih funkcija u vladajućoj Komunističkoj partiji.
1995. - U američkom gradu Dejton počeli pregovori o Bosni i Hercegovini. Poslije tri sedmice mirovni sporazum su parafirali predsjednik Srbije Slobodan Milošević i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović.
1996. - Preminuo državnik Šri Lanke sinhaleškog porijekla DŽunijus Ričard Džajavordene, premijer ove zemlje od 1977. godine, poslije izborne pobjede njegove Ujedinjene nacionalne partije. Nakon uspostavljanja predsjedničkog sistema, 1978. je postao prvi šef države i na tom položaju je ostao do 1988.
2000. - SRJ primljena u UN kao 190. punopravni član ove svjetske organizacije.
Da li se odlučiti za klasične zimske ili univerzalne gume
Sezona zamjene guma već je u toku, pa osim odluke koju marku i model nabaviti, sve češće se javlja i pitanje da li se opredijeliti za zimske ili univerzalne (all-season) pneumatike.
U zavisnosti od države, vozači su zimi u zakonskoj obavezi da na svojim motornim vozilima imaju zimsku opremu, ukoliko je na kolovozu snijeg, led ili poledica.
Ta oprema podrazumijeva zimske gume na sva četiri točka, a dubina gazećeg sloja na pneumaticima mora biti minimum četiri milimetra.
Sezona zamjene guma već je u toku, pa osim odluke koju marku i model nabaviti, sve češće se javlja i pitanje da li se odlučiti za zimske ili univerzalne (all-season) gume. Ono što treba znati je da i all-season gume mogu biti dio zimske opreme.
Sa druge strane, u uslovima čestog snijega, leda i pri veoma niskim temperaturama uvijek je najbolje rješenje imati zimske gume.
Sastav ovih pneumatika omogućava maksimalnu upravljivost i umanjuje rizik proklizavanja, dok dubina šare obezbjeđuje dobro prijanjanje, ali takođe sprječava zadržavanje snijega unutar gume.
Univerzalne (all-season) gume, kao kompromis između ljetnjih i zimskih performansi, mogu biti dobra alternativa zimskim u regionima sa umjerenom klimom, tamo gdje nema velikih oscilacija u temperaturi, odnosno gdje ljeta nisu previše topla, a zime su blage i kišovite.
Ove gume su pogodne za vožnju u mjestima i gradovima gde sniježne padavine nisu česta pojava, ali i kada se dese, ulice su redovno i na vrijeme očišćene od snijega.
Takođe, all-season guma može biti dobar izbor vozačima koji godišnje prelaze mali ili ograničeni broj kilometara.
Oznaka M+S ne znači nužno da je guma adekvatna za zimu
Pri odabiru guma, bilo zimskih ili all-season, važno je napomenuti da nisu sve iste i da simboli na bočnim zidovima takođe pokazuju kakvog su kvaliteta i namjene.
"Prave zimske gume mogu se prepoznati ne samo po oznaci M+S, što znači da su namenjene za vožnju po blatu i snegu, već posebno po simbolu tri planinska vrha sa pahuljicom, što je oznaka da su gume napravljene prema propisima UNECE (Ekonomske komisije za Evropu pri Ujedinjenim nacijama)", podsjeća Luka Širovnik, iz kompanije Continental Southeast Europe.
Kada su u pitanju pneumatici tog proizvođača, on kaže da all-season gume imaju iste simbole i oznake kao zimske, pa su alternativa i dobar izbor za one koji prelaze male udaljenosti, izbjegavaju vožnju po snijegu i žive u mjestima sa blagom klimom.
(B92)
Vic dana: Razvod
Razgovara advokat s klijentkinjom koja želi da se razvede.
– Pije li vaš muž?
– Ne, ne pije.
– Droga?
– Ma on nema pojma šta je droga.
– Malo zarađuje?
– Ne, naprotiv, ima platu dvije hiljade evra.
– Tuče li vas?
– Ne, ne pada mu na pamet!
– Ne brine se o djeci?
– Vrlo je brižan otac.
– Vara vas?
– Nikad me nije prevario, nije on takav.
– Ne pomaže vam u kućI?
– Pomaže. Radi mnogo stvari.
– Pa koji je onda razlog za rastavu draga gospođo?
– Sve on to radi, ali da ga vidite s kojim izrazom lica…
Matematičar UNIBL riješio problem star 40 godina: Od sreće nisam spavao
BANJALUKA - Nebojša Đurić, viši asistent matematike na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci, riješio je matematički problem star više od 40 godina, koji su godinama pokušavali riješiti mnogo poznatiji matematičari širom svijeta.
"Nakon što sam radio na problemu više od dvije godine, saznanje da je potvrđena moja teorija mi je donijelo toliko sreće i adrenalina da nisam mogao da spavam dva dana", priča za "Nezavisne" ovaj tridesetjednogodišnji mladi matematičar koji je rodom iz mjesta Blatnica, kod Teslića.
Priča da uprkos puno obaveza koje ima i na fakultetu, ali i privatno, pandemija virusa korona mu je omogućila da se potpuno posveti ovom problemu.
"Svoj zadatak sam prije nekoliko mjeseci poslao Vjačeslavu Jurku, ruskom matematičaru koji ima najbolje reference iz matematike na svijetu, i on je rekao da se ne može riješiti ovaj problem. Tek tada sam dobio dodatnu motivaciju da nastavim s radom i ovo uspješno završim", kaže Đurić.
Najbolji matematičari svijeta su pokušali dati odgovor na otvoreno pitanje "Da li postoji jedinstveno rješenje inverznog problema Šturm-Liuvilovog tipa sa kašnjenjem na intervalu od π/3 do 2π/5 u opštem slučaju". Mnogi od njih su svoja naučna istraživanja bazirali na pretpostavci da jedinstveno rješenje postoji, dok je Đurić kontraprimjerom dao negativan odgovor.
"Ova teorija mi je inače u doktorskoj disertaciji, ali nisam mogao očekivati da ću uspjeti riješiti ovaj kompleksni problem. Treća sam godina doktorskih studija i nadam se da sam potvrđivanjem ove teorije pri kraju", ističe Đurić.
Rad je objavio u časopisu "Applied Mathematics Letters" zajedno sa ruskim matematičarem Sergejom Buterinom, koji je podržao ideju kontraprimjera.
Inverzni problemi diferencijalnih operatora imaju značajnu primjenu u astrofizici, aerodinamici i biofizici.
"Ovo mi je tek drugi rad na SCI listi iz ove oblasti. Trenutno još nemam dovoljno iskustva da napišem rad svjetskog nivoa i zbog toga sam ovo poslao Sergeju Buterinu, koji je veliko ime u svjetskoj matematici, koji me podržao, ali sve sam uradio sam", pojašnjava Đurić.
Prema njegovim riječima, ovaj rezultat je veoma važan, ne samo za njega lično i Univerzitet u Banjaluci, već i za buduće generacije matematičara koji stasavaju u Republici Srpskoj.
"Nadamo se da ćemo oformiti jedan jako dobar tim matematičara u RS koji će da igra na svjetskom nivou, jer se ovim otvorilo puno prostora za rješavanje problema i postizanje novih rezultata", naveo je Đurić.
Ističe da je ljubav prema matematici dobio najviše zahvaljujući tome što od malih nogu igra šah, u kome je osvajao mnogobrojne nagrade, jer su šah i matematika povezani.
"Dok je trajala procedura u vezi s prihvatanjem ovog mog rada, nastavio sam da radim na sljedećem problemu, koji će, nadam se, takođe biti vrhunski rezultat u oblasti matematike na svjetskom nivou. Smatram da je ovo tek početak moje naučne karijere koju sam oduvijek priželjkivao", kaže Đurić.
Zahvalio je prvenstveno Goranu Trbiću, dekanu PMF-a, koji ga je oslobodio plaćanja doktorskih studija, koji su veoma skupi, kako bi mogao nastaviti svoju ljubav prema matematici.
"Ovo je samo podstrek za dalji rad. Mora se priznati da Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS i Univerzitet u Banjaluci pokazuju iskrenu želju da pomognu nauci kroz nagrađivanje naučnih radova. U četvrtak sam dobio nagradu UNIBL za rad koji sam objavio prošle godine na SCI listi", istakao je Đurić.
Šta je SCI lista?
"Science Citation Index" (SCI) je lista časopisa koji imaju impakt faktor (faktor uticajnosti) i zapravo je zbir više pojedinačnih CSI lista po naučnim disciplinama, koje svake godine priprema i objavljuje kompanija "Tomson Rojters".