Dario

Šta je bolje? Ugasiti računar ili ga ostaviti upaljenim? Postoji nekoliko jako dobrih razloga zašto ne gasiti PC preko noći.

Ne samo zbog bržeg pokretanja ujutro, već i poboljšanja funkcija samog sistema, objašnjava Makeuseof.

Praktičnije je

Prvi i glavni razlog zašto biste trebali da ostavite računar upaljenim preko noći je praktične prirode. Umjesto da čekate da se pokrene, on je uvijek spreman za rad.

Tipični sistem sa SSD-om traži oko 30 sekundi za pokretanje. Ako imate veliki broj programa koji se pokreću pri startu, pokretanje računara traje duže. Ako ostavite računar upaljenim, s tim se problemom ne morate brinuti.

Paljenje računara iz sna traje par sekundi i što je najbolje - sve učitane aplikacije ostaće aktivne.

Stalne nadogradnje

Nekoliko funkcija računara važno je za održavanje računara i podataka.

Skoro sve od njih najbolji posao rade preko noći.

Stvari poput instalacije nadogradnji za operativni sistem, stvaranje sigurnosnih kopija, skeniranje antivirusom ili slanje velike količine podataka su samo neke od njih. Ako ih imate aktivnima preko noći, neće vam smetati ako, na primjer, 'preuzmu' vašu internetu vezu.

Uvijek moguć pristup

Ako je vaš računar sve vrijeme upaljen, ono može pokretati softver koji je inače nedostupan, uključujući Remote Desktop.

Nikad se nećete morati mučiti sa potragom za važnom datotekom koju imate na računaru. Samo se morate spojiti telefonom ili tabletom i ugrabiti sve što vam treba.

Šta ako želite ugasiti računar? Koje su prednosti?

Pitanje koje se isplati postaviti je možete li ostavljanjem računara upaljenim smanjiti njegovu dugotrajnost.

Ako sve ostale uređaje gasite nakon što ste ih prestali koristiti, ne postoji razlog zašto to ne napraviti i sa PC računarom.

Svaka komponenta ima ograničen vijek trajanja

Hardver ne može raditi vječno. Pozadinsko osvjetljenje monitora može izdržati desetak hiljada sati, baterija laptopa radi oko 300 ciklusa punjenja, dok dio SSD-a podržava svega 3.000 ciklusa brisanja programa.

U stvarnosti ćete u većini slučajeva nadograditi računar prije nego što komponente prestanu raditi, ali ostavljanjem računara upaljenim vrijeme trajanja smanjujete za mali procenat - veći problem stvara toplota koju stvara korištenje računara.

Povećana potrošnja struje

Nepotrebno je naglasiti da ostavljanje nečeg upaljenim predstavlja gubitak energije - ali pitanje je koliko? 13-inčni MacBook Air iz 2018. troši 25 W u prosječnom ciklusu, 8 W dok 'odmara' i 0.3 W kada spava.

Ukratko - postoji masivna razlika između potrošnje računara dok je upaljeno, dok ne radi ništa i dok je ugašeno. Gašenje monitora dramatično smanjuje potrošnju, ali stvara jedan mali problem - ako je računar u stanju sna, gubićete veliki broj dobrih funkcija poput mogućnosti spajanja na daljinu.

Ako zaista želite spustiti potrošnju PC-ja na nulu, moraćete ga isključiti iz utičnice - čak i ugašeni računari troše malo struje.

Računar je sigurnije od pada napona

Nagla promjena napona u mreži obično je uzrokovana udarima munje, a računari su dovoljno osjetljivi da biste ih trebali zaštititi.

Najbolji potez koji možete napraviti je spojiti kompjuter u prenaponsku zaštitu.

Ponovno pokretanje poboljšava performanse

Nekad davno redovno restartovanje računara bilo je integralni dio korisničkog iskustva zato jer bi inače računar u nekom trenutku jednostavno stao.

Danas je situacija drugačija zahvaljujući modernim operativnim sistemima koji bolje rade s resursima.

Ako odlučite nikad ne gasiti računar, nećete primjetiti preveliku razliku u performansama. Ponovno pokretanje je i dalje najefikasniji način rješavanja velikog broja svakodnevnih grešaka s kojima se možete susresti.

Ukoliko se radi o neposlušnoj aplikaciji ili štampaču koji neće da štampa, ponovno pokretanje može pomoći.

Tiše je

Konačno, u zavisnosti od mjesta gdje držite računar, možda će vam više odgovarati gašenje jer je sve puno tiše.

Možete utišati notifikacije, ali i dalje ćete čuti rad ventilatora i klikanje tvrdog diska.

Laptopi, treba priznati, nemaju dio tih problema, ali ako ste vlasnik tradicionalnog personalnog računara, gašenje je zbilja izvor dragocjene tišine.

(Tportal)

Ovaj period godine je, prema statističkim podacima, vrijeme kada se baterije koriste najviše i najčešće.Naravno, to je posljedica praznika i mnogobrojnih igračaka koje funkcionišu uz njihovu pomoć, a kojima se raduju djeca širom svijeta.

Ne preporučuje se mješanje starih i novih baterija, jer to može da poveća rizik od oštećenja uređaja i od curenja toksičnih tečnosti, piše Daily Mail.

Naime, alkalne baterije sadrže oštru kiselinu, koja može da ošteti bilo koju površinu na koju potencijalno iscuri.

Izlivanje ovakve tečnosti se dešava kada se miješaju stare i nove baterije u jednom uređaju, jer stare baterije mnogo brže gube napon od novih.

Čak nekada ova neravnoteža može da dovede i do eksplozije.

Ukoliko vam se ovo desi, prvo isključite uređaj, a zatim ga prebrišite vlažnom krpom, a sve baterije koje su bile unutra bacite.

Kako da učinite da vam baterije duže traju?

• isključite sve uređaje koje sadrže baterije kada ih ne koristite;
• kada duže vreme ne koristite jedan uređaj, izvadite iz njega baterije i odložite ih na sigurno mjesto;
• baterije držite na suvom mjestu i na sobnoj temperaturi.

(novosti.rs) 

Instagram planira da načini desktop verziju svoje platforme lakšom za korišćenje onima koji preferiraju da servis za deljenje fotografija i videa koriste na svojim računarima. Prema navodima, kompanija radi na novom dizajnu korisničkog interfejsa za Instagram Stories na desktopu.

Kompanija je već počela da testira novo ažuriranje, koje stiže sa funkcijama kao što su Stories u karuselu umesto u jednom naslovu koji prekriva čitavu stranicu.

Izveštaji sugerišu da sa novim ažuriranjem korisnici mogu da kiktanjem mišem mogu da vrše navigaciju kroz Stories ili da ih puste da se automatski prikazuju. Korisnički interfejs će i dalje imati tastere za navigaciju, kako bi se omogućilo kontrolisanje puštanja Stories sadržaja.

Za sada nije poznato kolikom broju korisnika je dostupan novi korisnički interfejs. Takođe, nije poznato da čo će ova izmena biti trajna i kada bi mogla biti dostupna širem broju korisnika. Testiranje funkcije je potvrđeno od strane zvaničnika Instagrama, a ažuriranje je od decembra dostupno manjem broju korisnika.

Facebook ukida mogućnost "lajkovanja" redizajniranih javnih stranica koje koriste umjetnici, javne ličnosti i brendovi, objavila je danas kompanija za društvene medije.

Facebook stranice će prikazivati samo pratioce i imaće namjenski doo s novostima gdje se korisnici mogu da pridruže razgovorima, komuniciraju sa istomišljenicma i stupe u kontakt sa obožavaocima, objavila je kompanija u blogu, prenosi Rojers.

"Uklanjamo lajkove i fokusiramo se na pratioce kako bismo pojednostavili način na koji se ljudi povezuju sa svojim omiljenim stranicama", saopštio je Facebook o redizajniranju.

Tokom 2020. godine je proizvedeno oko 50 milijardi komada zaštitnih maski za lice, a procjenjuje se da je 1,56 milijardi komada završilo u okeanima, pokazuju podaci grupe "OceansAsia".

U izvještaju su navedeni zastrašujući podaci o zagađenju okeana tokom pandemije, a s obzirom na količinu maski koja je završila u njima, to je veliki problem. Procjenjuje se da je za raspad plastične maske potrebno čak 450 godina.

Takođe, u izveštaju se navodi da će oko 3 odsto od 52 milijarde proizvedenih maski završiti u našim vodama. To su zabrinjavajuće brojke jer plastični otpad godišnje usmrti oko 100.000 morskih sisara i kornjača, više od milion morskih ptica i mnogo više ribe, beskičmenjaka i drugih morskih bića.

Plastični otpad ne utiče samo na morski život, nego i na obalne zajednice, ribolov i ekonomiju.

Plastični otpad je drastično povećan tokom prošle godine zbog pandemije koronavirusa s obzirom na obavezu korištenja zaštitnih maski i rukavica, a to će se negativno odraziti na prirodu.

"Jednokratne maske su napravljene od različite vrste plastike i teško se recikliraju zbog svog sastava, rizika od kontaminacije i infekcije. Ove maske završavaju u okeanima kada se odbace i kada sistem upravljanja otpadom nije adekvatan, kada je preopterećen i ako uopšte postoji", navodi se u izvještaju.

Otpad nanosi štetu okeanima i životinjama, a primjer je uginuli pingvin pronađen na plaži. U njegovom želucu je bila maska.

Autori izvještaja navode da postoje rješenja koja će minimalizovati uticaj plastičnog otpada. Među njima su maske koje se više puta mogu koristiti i koje su napravljene od materijala pogodnog za reciklažu. U svakom slučaju je potrebno odlagati maske i rukavice na adekvatan način. Takođe, važno je izbjegavati plastična pakovanja i odabrati ekološki prihvatljive alternative.

(B92)

Kada je Zemlja bila još mlada planeta na njoj je bilo mnogo kontinenata koji su u međuvremenu nestali, ostavljajući samo nekoliko tragova za sobom, pokazalo je najnovije istraživanje.

Ti kontinenti su, prema riječima naučnika sa Univerziteta Monaš u Melburnu, živjeli brzo i kratko, ali su zato stvorili osnove za formiranje novih postojanijih kontinenata, iz kojih su nastale tektonske ploče.

"Rezultati našeg istraživanja dovode do zaključka da su kontinenti bili slabi i skloni uništenju u njihovom 'djetinjstvu' prije četiri do 4,5 milijardi godina, nakon čega su se postepeno mijenjali i postajali čvršći u narednih milijardu godina kako bi formirali osnovu za moderne kontinente", izjavio je Fabio Kapitanio, vođa tima naučnika sa australijskog univerziteta.

Tokom stotina miliona godina kontinenti su bili manje-više stabilni, ali su se pomjerali zbog niza tektonskih aktivnosti, formirajući različite oblike, među kojima i nekadašnji superkontinent Pangeu, navodi se u istraživanju objavljenom u stručnom časopisu "Nejčer".

Izgled "pazla" kontinenata prije nekoliko stotina miliona godina sličan je i današnjoj "slagalici", ali je vrlo malo informacija o tome kako su izgledali kontinenti u ranoj istoriji naše planete.

Da bi proučili taj rani period istorije naučnici su koristili kompjutere kako bi stvorili prikaz interakcija stijena i magme u zemljinoj kori i ispod nje.

Naučnici pretpostavljaju da je temperatura unutrašnjosti Zemlje bila tri do četiri puta veća u njenim ranim danima, u vrijeme hadajka, prije arhaika.

Zemljina kora je u doba hadajka bila znatno toplija, ali i tanja, tako da su se kontinenti lako cijepali i ponovi bivali prekrivani vulkanskom magmom.

Novi kontinenti bi potom nastajali iz magme koja je prekrivala prethodno potopljene kontinente.

Do početka arhaika, prije 2,5 do četiri milijarde godina, na kraju hadajka, već se stvorila osnova za današnje kontinente, prenio je Tanjug.

U posljednjim decenijama dvadesetog vijeka geolozi su identifikovali nekoliko stijena iz hadajka na području zapadnog Grenlanda.

(Sputniknevs.com)

Zemljotres je pomjeranje tla izazvano prirodnim ili vještačkim uzrocima i posljedica su oslobođene unutrašnje energije Zemlje. Iznenadna i kratka podrhtavanja djelova Zemljine kore nazivaju se zemljotresi. Oni nastaju zbog tektonske aktivnosti Zemlje, koje se najčešće dešavaju duž raspuklina u kori.

Do slabijih zemljotresa dolazi kada stijenska masa postane materijalno nestabilna, dok jači potresi mogu biti razorni po objekte. Potres se uglavnom broji sekundama i traje između 10 i 30 sekundi, a slijeganje tla može da uzrokuje više potresa, koji se mogu dešavati nedjeljama i mjesecima poslije.

Kad god se dogodi zemljotres, prvo što čujete jeste kolika je njegova jačina po Rihterovoj skali. Ponekad se nađe i broj po Merkalijevoj skali, mada se ona ne određuje tako brzo. Zapravo, ova dva načina opisivanja moći zemljotresa predstavljaju dvije različite perspektive kojima se ta moć može opisati.

Najčešći standard za mjerenje zemljotresa je Rihterova skala, nastala 1935. godine, a njen autor je Čarls F. Rihter s Tehnološkog instituta u Kaliforniji. Rihterova skala se koristi za mjerenje magnitude zemljotresa - količine oslobođene energije. Ona se izračunava korištenjem informacija koje sakuplja seizmograf. Rihterova skala je logaritmička, što znači da skokovi cijelih brojeva ukazuju na desetostruko uvećanje. U ovom slučaju, povećanje je u vidu amplitude talasa. To znači da je amplituda talasa kod zemljotresa šestog nivoa 10 puta veća od onog petog nivoa i da stostruko uvećanje amplitude postoji između zemljotresa sedmog i devetog nivoa. Količina oslobođene energije se uvećava 31,7 puta između svake vrijednosti s cijelim brojem.

Većina zemljotresa je veoma mala i jačina im je manja od tri na Rihterovoj skali. Samo mali broj zemljotresa - oko 15 od 1,4 miliona zemljotresa koji su iznad dva - iznosi šest ili više stepeni na Rihterovoj skali, što se smatra velikim potresom. Najveći zabilježeni zemljotres u istoriji imao je 9,5 stepeni Rihtera i pogodio je Čile 1960. godine. Usmrtio je gotovo 1.900 ljudi i uzrokovao štetu od oko četiri milijarde dolara.

Rihterova očitavanja samo daju grubu ideju pravog udara zemljotresa. Kao što znamo, razorna moć zemljotresa varira u zavisnosti od sastava zemljišta na području i načina na koji su dizajnirane i postavljene ljudske strukture. Obim štete mjeri se Merkalijevom skalom. Merkalijeva očitavanja, koja se izražavaju rimskim ciframa, zasnivaju se uglavnom na subjektivnoj interpretaciji. Zemljotres niskog intenziteta, onaj koji samo neki ljudi osjete kao vibraciju i ne izaziva značajna oštećenja, rangira se kao II. Najviši stepen - XII - odnosi se na zemljotrese koji uzrokuju uništenje zgrada, pucanje tla i druge prirodne katastrofe, poput klizišta ili cunamija.

Očitavanja po Rihterovoj skali se određuju brzo nakon zemljotresa, čim naučnici uporede podatke s drugim seizmografskim stanicama. Merkalijeva očitavanja, s druge strane, ne mogu biti utvrđena sve dok istraživači ne porazgovaraju s očevicima kako bi saznali šta se dogodilo tokom zemljotresa. Kada utvrde koliki je obim štete, oni koriste Merkalijev kriterijum da bi odredili odgovarajući rezultat.

Da li je moguće predvidjeti zemljotres?

U oktobru 2012. godine šestoro naučnika i jedan zaposleni u Vladi Italije osuđeni su za ubistvo bez predumišljaja jer nisu predvidjeli razorni zemljotres u kojem je 2009. stradalo više od 300 ljudi. Ovo je izazvalo polemiku o pitanju može li se uopšte predvidjeti takva katastrofa.

Kako objašnjavaju stručnjaci, naučnici mogu da pretpostave gdje će do zemljotresa doći, ali još ne postoji način da se procijeni kada će se desiti i koliko će snažan biti.

Do zemljotresa u najvećem broju slučajeva dolazi usljed pomjeranja tektonskih ploča, pri kojem se one zaglavljuju, što dalje izaziva naprezanje stijenske mase. U trenutku kada je naprezanje toliko da ga stijene ne mogu zadržati, dolazi do lomljenja i klizanja duž rasjeda. Naučnici uglavnom znaju gdje se nalaze rasjedi, mehanički diskontinuiteti stijenske mase po kojima se odigrava kretanje, te prave mape prostora na kojima postoji vjerovatnoća da će doći do zemljotresa. Međutim, još ne mogu da predvide hoće li to biti manji zemljotres ili neki katastrofalnih razmjera, kao onaj koji je u Italiji krajem avgusta 2016. sravnio sa zemljom gradove Amatriče, Akumoli i Peskara del Tronto.

Ketlin Tirnej iz Nacionalnog centra za prirodne katastrofe Univerziteta u Koloradu rekla je da, budući da nije moguće predvidjeti snagu zemljotresa, svi koji žive u rizičnim područjima u svakom trenutku moraju biti spremni za potrese.

Pojedine zajednice imaju sisteme za upozorenje, što olakšava evakuaciju ljudi koji žive u rizičnim predjelima. Japan, u kojem zemljotresi nisu rijetki, razvio je 2007. godine sistem za upozorenje, koji alarmira javnost istog trenutka kad naučnici detektuju veće podrhtavanje tla.

Kako Tirnejeva ističe, ljudi koji stanuju u rizičnim područjima trebalo bi da budu na oprezu i pripreme plan evakuacije u slučaju zemljotresa, posebno ukoliko je od posljednjeg podrhtavanja tla prošlo mnogo vremena.

Kako je nastao potres - priča za malu djecu

Davno prije nego što su ljudi došli na svijet, on je bio sačinjen samo od vode. Jednog dana Veliki Duh je pogledao s neba i odlučio da želi stvoriti i zemlju. Ali odakle je mogao započeti? Sve što je vidio bila je samo voda, ništa osim vode.

Tada je odjednom ugledao divovsku kornjaču i pomislio da je to baš ono što je tražio. Oklop kornjače bilo je savršen za stvaranje čvrste površine. Ali jedna kornjača nije bila dovoljna. Tada je Veliki Duh pozvao kornjaču i rekao joj: "Kornjačo, požuri, idi nađi šestoricu braće."

Kornjača je plivala i plivala sve dok nakon čitavog dana nije pronašla svog prvog brata. "Pođi sa mnom, Veliki Duh nas treba", rekla mu je. Nakon šest dana sve ih je pronašla.

Tada je Veliki Duh sve kornjače poredao od sjevera prema jugu, malo ih pomaknuo, a zatim ih ponovno pomaknuo dok nije bio zadovoljan onim što je stvorio. "Sad slušajte! Imate čast formirati ovu divnu zemlju. Budite ponosni na to i, molim vas, ne mičite se više", napokon je rekao.

Tada je Veliki Duh uzeo malo slame i njome prekrio oklope kornjača. Zatim je uzeo malo zemlje i pokrio slamu. Obrisao je ruke o mekani bijeli oblačak i počeo oblikovati svoju kreaciju. Stvorio je planine, doline, jezera, rijeke. Bio je zaista zadovoljan svojim radom dok nisu počeli problemi. Naime, kornjače su se počele osjećati nemirno i trebale su povremeno malo ispružiti noge.

"Želim plivati ​​na istok", rekla je jedna. "Zapad je bolji", vikala je druga. "Plivaću prema zalazećem suncu", uzvratila je treća.

Kornjače su se počele svađati i nisu se mogle složiti u kojem smjeru će koja plivati, sve dok se jednog dana četiri kornjače nisu pomakle na istok, a ostale na zapad.

Zemlja se tada počela tresti i lomiti i stvarati užasnu buku. Nakon minute, drhtanje je napokon prestalo; zemlja iznad kornjača bila je preteška i one su se morale zaustaviti.

Srećom, sedam je kornjača na kraju sklopilo mir, ali svako malo se i dalje svađaju oko toga gdje ići, a i da se malo protegnu i tada se potres osjeti na zemlji.

Originalni tekst: "Il libro delle terre immaginate di Guillaume Duprat".

(Supermame.hr)

Meridian definitivno potvrđuje da je apsolutni lider! Meridian kvote za uživo klađenje su posebna dimenzija!

Ponovo, Meridian je uspjeo da uradi nešto što apsolutno niko više ne može da prati. Meridian je kvote za uživo klađenje „raketirao“ u svemir i napravio jednu posebnu dimenziju. Za sve one adrenalinske igrače, igrače koji imaju instinkt za pogodak više, sad je sve dostupno u apsolutnoj dimenziji...

U svakom trenutku, Meridian je omogućio svim svojim igračima, koji su registrovani na meridianbet.ba, da igraju sve ono što oni žele. Najbogatija ponuda, gdje u svakoj sekundi imate najjače kvote na planeti za sve fudbalske, košarkaške, teniske i druge mečeve.

Zar, postoji neko ko ovo možda neće iskoristiti?

I naravno da to nije sve, jer kombinovanje „pre match“ ponude, sa LIVE ponudom ima jedino Meridian, tako da pravi igrači kombinatorike, mogu da se opuste, ako je meč koji žele da igraju već počeo i da gađaju na najjače kvote na planeti. Ovaj vikend je ludnica najbolje ponude na meridianbet.ba! Sljedeći mečevi imaju „nenormalne kvote“:

• Borusija Mehengladbah – Bajern Minhen ( DVOJKA 1,80 )
• Selta – Viljareal ( DVOJKA 2,60 )
• Sevilja – Real Sosijedad ( KEC 2,35 )
• RB Lajpcig – Borusija Dortmund ( KEC 2,50 )
• Roma – Inter ( KEC 3,00 )

Iskoristi fenomenalnu priliku, jer ove kvote i ovakvo uzbuđenje nikad niko još nije priredio. Ovih pet fantastičnih mečeva najjačeg fudbalskog uzbuđenja tvoj ulog u „Pre Match“ ponudi mogu da uvećaju za fantastičnih 83 puta!

Naravno da to može samo Meridian – kuća najvećih kvota!

"Danas, da nemaš farbu, da su svi automobili bele boje, ne bi video razliku između nekog SUV-a i limuzine. Ranije su automobili imali mnogo više karaktera!", rekao je ranije za portal "Telegraf.rs" "neovlašćeni serviser", jedan od najpopularnijih automehaničara-jutjubera u Srbiji Mirko Rašić.

Možda će neki u to sumnjati, neki će se vjerovatno i nasmijati, ali jedan od takvih automobila sa "mnogo više karaktera" je - Yugo. Među onoma koji ne posumnjaju, mnogi će vjerovatno nabrajati samo negativne crte njegovog karaktera.

Ipak, da u taj karakter ne vjeruje, Mirko ne bi pod haubom Yuga "upregao" čak 110 "konja", sa željom da napravi jednog od najbržih predstavnika Nacionalne klase.

"Kada središ motor, menjač, trap i kočnice, ostaje je ti struja, auspuh, gume i - gotovo!", ističe Mirko za "Telegraf".

Kako je nastala Katarina?

Projekat je počeo poslije ankete na društvenim mrežama, u kojoj su Mirkovi pratioci iz svih republika bivše Jugoslavije, između Yuga i Golfa "dvojke" GTI, izabrali da baš "jugić" bude taj od koga će Neovlašteni serviser i njegovi drugari napraviti moćnu trkaću mašinu.

Ova priča, osim neobuzdane strasti ovih momaka za svime što ima veze sa motorima, automobilima i mirisom benzina, ima još jedan dobar razlog.

"Po zavšetku projekta, koji je sada već jako blizu, Yuga ćemo posvetiti svima onima koji su izgubili nekoga zbog raka, i mojoj preminuloj profesorki istorije Katarini Tešić, čiji je otac, inače, bio jedan od prvih automobilskih novinara na ovim prostorima. To je ove momke navelo da, kao predstavnici auto sveta, skrenu pažnju ljudima da treba da imaju manje stresa u životu, da manje konzumiraju alkohol i cigarete i da šire ljubav, a ne mržnju - 'jer je to ono što ih izjeda iznutra'", ističe Mirko.

"Budženje" ili "mikerenje"

Plavi Yugo, koji je zato i dobio ime Katarina, podvrgnut je tretmanu klasičnog, odnosno potpuno mehaničkog "budženja", na čijem je atmosferskom motoru bilo potrebno uraditi gomilu stvari kako bi se iz njega izvuklo više konjskih snaga.

"Yugo je najekonomičniji za 'budženje', ili što bi rekli moji drugari 'mikerenje'. Iako je projekat skup kao takav, dosta je jeftiniji u odnosi na npr. BMW ili Mercedesa", kaže Mirko i nastavlja pričom o samo procesu prerade automobila:

"Izvadili smo njegov 1.1 motor i ubacili 1.3 EFI, da ne bismo morali stalno da štelujemo karburatore. U njega smo ubacili specifičnu bregastu i specifične ventile. Onda smo izvršili 'porting' glave motora. Tačnije, poliranje i širenje usisnih i izduvnih kanala, a zatim smo stavili drugačije dizne, bušili blok na određenu 'specijalu' i izvršili neke performanse na radilici i na zamajcu. Onda smo prešli na menjač. Kupili smo sve kompletno novo i 'spakovali' petobrzinski menjač. Svi zamenjeni delovi su u potpunosti domaći, odnosno iz Zastavinog programa, samo je brgasta osovina iz Italije", priča dalje.

Od trapa do "kadice"

Nakon motora, uslijedio je detaljan posao na sređivanju trapa, u koga su momci uložili dosta truda i vremena, jer bez dobrog trapa i dobrih kočnica nema ni pravilnog skretanja i zaustavljanja. Yugo je zato dobio nove sportske Bilstein B4 amortizere, ali se oko kočnica povela debata.

"Zadnje kočnice kod Yuga su fabrički doboši. Nekome uspe, a nekome ne uspe da pozadi stavi diskove. Mehanički je to uredu i može da se uradi, ali je problem samo kočenje. Yugo ima stari sistem kočenja, bez ABS-a, pa prilikom kočenja u krivini zna da zabaci zadnji kraj, ukoliko pozadi ima diskove umesto doboša i pločica, pošto kočenje zadnjih točkova bude previše jako", objašnjava Mirko.

Osim te nedoumice, momcima i njihovom Yugu do prve probne vožnje, planirane za proljeće na stazi NAVAK, nije ostalo još mnogo toga da se uradi.

"Ostalo nam je da kupimo sedište, Sparco 'kadicu', i pojaseve u pet tačaka. A to je jako bitno, je rte prilikom skretanja kadice i pojsevi drže potpuno 'upakovanog', pa makar to bio i Yugo", dodaje Mirko.

Pjesma "istinomera"

"Mehaničko 'budženje' automobila je dosta teško, jer nemaš, kao danas kod 'čipovanja', toliku elastičnost u podizanju broja konjskih snaga. Ako sa motorom koji fabrički izbacuje 60 'konja' uspeš da dođeš na 100, to je već - pesma!", ističe on.

Ta pjesma se za Mirka i njegovu ekipu "vrti" na 110, konjskih snaga, ne obrtaja, koliko očekuju da će Katarina, kada sve bude završeno, imati. To će i zvanično biti poznato kada auto, prije izlaska na stazu, stane na "istinomer" - valjke za mjerenje snage (dinamometar).

"Očekujemo da će naš Yugo imati oko 110 'konja'. To bi baš  bila 'pesma', ako uspemo toliko da izvučemo!", nada se Mirko.

Da će im to i uspjeti, uz toliko posvećenost, i ovako ozbiljan tjuning nemamo razloga da sumnjamo. Ali, šta je sa stajlingom?

"Kada je dizajn u pitanju, videćemo koga ćemo sve dobiti na stazi, pa ćemo znakove tih automobila staviti na aupuh!", zaključio je "Neovlašćeni serviser".

BEOGRAD - Pjevač Stefan Ðurić Rasta tereti se za krivično djelo nedozvoljeno držanje opojnih droga za ličnu upotrebu.

On je lane u oktobru zajedno sa B.L. bio uhapšen pošto je kod njih pronađena izvjesna količnina skanka i kokaina.

Ivana Rakočević, portparol Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, koje je sprovelo istragu protiv Ðurića i B.L, precizirala je za Tanjug da se u ovom predmetu Viši sud oglasio nenadležnim, te da je predmet dostavljen na nadležnost Prvom osnovnom sudu u Beogradu, zbog krivičnog djela neovlašćeno držanje opojnih droga iz člana 246a stav 1 Krivičnog zakonika.

Viši sud se oglasio nenadležnim za postupanje pošto mu je tužilaštvo podnijelo optužni predlog protiv Ðurića za (lakše) krivično djelo, koje spada u nadležnost osnovnog suda.

Iz Ðurićeve odbrane potvrdili su Tanjugu da se neće žaliti na odluku Višeg suda, jer je ona u njihovu korist, a sagledaće i mogućnost za zaključenje sporazuma o priznanju krivičnog dela sa tužilaštvom, kojim bi se izbjeglo suđenje.

Za krivično djelo nedozvoljeno držanje opojnih droga zaprijećena je novčana kazna ili zatvor do tri godine.

Zakon predviđa i mogućnost oslobođenja od kazne, ukoliko učinilac otkrije od koga nabavlja drogu.

Ðurić i B.L. su u pritvoru od hapšenja početkom oktobra, a posljednji put im je pritvor produžen odlukom Apelacionog suda u Beogradu krajem decembra i po toj odluci je predviđeno da može da traje do 27. januara da ne bi ponovili krivično djelo u kratkom roku.

Protiv Ðurića i B.L. Više tužilaštvo u Beogradu sprovelo je istragu zbog sumnje da su izvršili krivično delo - nedozovljena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, za koje je zaprijećena kazna od tri godine do 12 godina zatvora.

Tužilaštvo je dugo čekalo rezultat vještačenja, koje je vjerovatno opredijelilo odluku o krivičnom delu za koje je optužen.

Ðurić se na saslušanju u tužilaštvu nakon hapšenja branio da je pronađeni skank koristio za sopstvenu upotrebu.