Dario

Postoji nekoliko znakova Zodjaka koji istinski vjeruju u ljubav, vole bezuslovno, duboko i ludo.

U vrijeme interenet spojeva i brzog ritma kojim živimo, postoje još uvijek oni koji se drže propisa "stare škole".

Možda im i nije lako dok strpljivo čekaju "ono pravo", ali istina je da čekaju.

Oni vjeruju u ljubav, a ne u zaljubljivanje. Dakle, evo 5 horoskopskih znakova koji znaju značenje ljubavi i vole ideju posvećenosti i dugoročnih veza.

Ovan

Teško im je da se otvore i da priznaju osjećanja. Ali, kad jednom to učine, nema povratka nazad. Ići će na Mjesec i natrag za osobu koju vole.

Bik

Oni su ljudi intime i otvoriće se tek kad slijepo povjeruju drugoj osobi. Jednom kad se zaljube, prevazići će sopstvene granice da usreće osobu koju vole.

Rak

Ili vole intenzivno ili uopšte ne vole. Rakovi su strastveni, ljudi koji se zaljubljuju ludo, duboko i beznadežno.

Vaga

Vage su romantičari starog kova. Ići će do bilo kojih nivoa da bi udovoljile voljenoj osobi i fokusiraće se samo na svoju bolju polovinu i njenu sreću.

Ribe

Ljudi rođeni u  znaku Riba su zatvoreni, ali kada se zaljube izaći će iz svoje ljušture i voljenu osobu uvek zasipati komplimentima.

(Telegraf.rs)

Sićušnu kapsulu sa porukom pruskog vojnika, koji ju je prije više od jednog vijeka poslao golubom pismonošom, pronašao je tokom šetnje jedan francuski par.

Poruka pješadinca stacioniranog u Ingershejmu detaljno je opisala vojne manevre i upućena je nadređenom oficiru, kaže Dominik Žardi, kustos muzeja Linž u Orbeju na istoku Francuske, prenosi Sky News.

Poruka je na njemačkom, a datum bilješke nije jasan, ali izgleda da je napisana ili 1910. ili 1916. godine. U to vrijeme, Ingershajm - sada u francuskoj regiji Grand Est - bio je dio Nemačke.

Par je šetao poljem u septembru kada su primjetili kapsulu. Odnijeli su je u muzej u Orbeju koji je posvećen jednoj od najkrvavijih bitaka Prvog svjetskog rata.

Žardi, koja je rekla da je ovo "izuzetno rijetko" otkriće, zamolila je njemačku prijateljicu da joj pomogne u dešifrovanju poruke, navodi se.

Vuhan je nekada bio simbol pandemije Kovida-19, ali život se od tada uglavnom vratio u normalu u ovom kineskom gradu sa 11 miliona stanovnika.

I ne samo to.

Na iznenađenje mnogih, Vuhan - u kom se prvi put pojavio korona virus SARS-CoV-2 u decembru prošle godine - bio je najposjećeniji grad u Kini tokom Nacionalne Zlatne nedelje, proslava koje traju od 1. do 7. oktobra.

Grad je imao skoro 19 miliona posjetilaca tokom praznika, prema brojkama Ministarstva za kulturu i turizam pokrajine Hubei.

Za to vrijeme, ostatak svijeta pogodio je drugi talas Kovida-19, koji je u nekim zemljama zarazio više ljudi nego prvi.

Ali na drugom kraju svijeta, u ovom "herojskom gradu", kako ga je nazvao kineski predsjednik Si Đinping, virus djeluje kao neprijatna i posebno daleka uspomena, ako je vjerovati zvaničnim podacima.

Kineska vlada tvrdi da u Vuhanu ne postoji ni jedan jedini zabilježeni slučaj virusa korona, ali razne organizacije i eksperti smatraju da ova izjava mora da se uzme s određenom rezervom.

"Preporod" Vuhana

U sklopu proslave Nacionalne Zlatne nedelje, vlasti su organizovale "fleš mob" na vuhanskoj željezničkoj stanici.

Na snimku događaja objavljenom na društvenim mrežama, vide se okupljene hiljade ljudi, kako pjevaju i mašu crvenom kineskom zastavom.

"Posle Kovida-19, Vuhan je preporođen snažniji i vitalniji", tvitovala je Hua Čunjing, zamjenica direktora Informativnog odjeljenja pri Ministarstvu spoljnih poslova nakon što je postavila promotivni video.

"Kako bi proslavili predstojeći Dan državnosti, ljudi su se u gradu okupili za fleš mob pjevajući 'Moja zemlja i ja'", napisala je ona.

Vivijen Vu, urednica hongkonške redakcije VVC-jevog servisa na kineskom, kaže da vlasti, uz pomoć državnih medija, pokušavaju da izgrade imidž da je u Vuhanu sve u redu.

"I do određene mjere, to je i istina: ljudi putuju po čitavoj Kini, a posebno u Vuhan", objašnjava ona.

"Jeste, djeluje kao da se grad vratio u normalu, ali za mnoge ljude i mnoge vlasnike firmi, stvari nisu kao prije, a među njima još uvijek vlada velika zabrinutost."

"Ali poruka koju dobijamo od kineske propagande je da je vlada uspješno uspostavila kontrolu nad pandemijom", dodaje ona.

Zaključno sa 26. oktobrom, Kina je zabilježila 91.151 slučajeva Kovida-19 i manje od 5.000 smrti.

SAD, čiji je broj stanovnika četiri puta manji, zabeležile su više od 8,5 miliona slučajeva zaraze i oko 225.000 smrti.

Vlasti provincije Hubei odlučile su da omoguće besplatan ulaz u više od 400 atrakcija do kraja godine.

"Ima novih slučajeva u Kini, ali izgleda da ih nema u Vuhanu. A ako ih i ima, vlada jasno stavlja do znanja da daje sve od sebe da efikasno i brzo spreči novu epidemiju", kaže Vu.

Državni podsticaj

Do vaskrsenja Vuhana kao omiljenog kineskog turističkog odredišta nije došlo pukim slučajem - to je posljedica podsticaja nacionalnih i regionalnih vlasti.

U avgustu su vlasti Hubeija saopštile da će oko 400 turističkih lokacija u pokrajini biti besplatne za posjetioce iz čitave zemlje od tog mjeseca pa do kraja godine.

I iako je broj posjetilaca na ovim lokacijama ograničen na 50 odsto maksimalnog kapaciteta a posjetioci moraju da budu podvrgnuti kontroli telesne temperature, reakcija je bila neočekivana.

Mnogi turisti koji su odabrali Vuhan tokom Nacionalne Zlatne nedjelje posjetili su istorijsku Kulu žutog ždrala u centru grada.

Turisti su se sjatili u atrakcije Vuhana, poput gradskog akvarijuma.

Aktuelna građevina, podignuta 1981. godine, jedna je od tih besplatnih lokacija.

Prema novinskoj agenciji Sinhua, najmanje 1.000 putničkih agencija i više od 350 hotela pridružilo se vladinoj kampanji nuđenja popusta posetiocima.

Pretvaranje Vuhana u turističko odredište može da se doživi kao demonstracija vjere kineskih vlasti u vlastite sposobnosti da izađu na kraj sa pandemijom.

To predstavlja i zlatnu priliku za davanje podsticaja poharanoj turističkoj industriji.

I pored brojnih nepoznanica u vezi sa virusom korona, znamo kako se prenosi i šta su simptomi.

Vladina "pobjeda"

Ali simboliše i pobjedu kineske vlade.

Vinsent Ni, ekspert za Kinu BBC-jevog Svetskog servisa, kaže da vlada možda zaista koristi Vuhan u propagandne svrhe, ali ističe da je kampanja "zasnovana na činjenicama" koje "pokazuju da se situacija popravila".

"Ljudi znaju da se Vuhan oporavio; niko ne bi posjetio grad da još uvijek ima korona virusa", kaže Ni.

Vuhan je postao međunarodno poznat po tome što je bio epicentar pandemije korona virusa.

"Kinezi su spremni da putuju u Vuhan, koji je bio epicentar Kovida-19 i to je, sa vladine tačke gledišta, pobjeda", dodaje on.

Uprkos znacima oporavka, Kineska turistička akademija predviđa da će 2020. godine prihodi od turizma opasti za 52 odsto, u poređenju sa 2019. godinom. Očekuje se da će broj domaćih putovanja opasti za 43 odsto.

A Vinsent Ni smatra da se stvari postepeno vraćaju u normalu, ali veliko je pitanje da li će taj oporavak potrajati.

"Kako se približava zima, javljaju se sumnje u to da li ćemo imati drugi talas u Kini ili ne", kaže on.

"Mislim da je ova neizvjesnost prisutna u glavama svih Kineza. Ali za sada ljudi uživaju u ukidanju mjera izolacije i u povratku 'normalnosti'."

Mač sa dvije oštrice

Ni kaže da se osjećanje normalnosti širi kroz čitavu zemlju i da se na ulicama viđa sve manje i manje ljudi sa maskama.

Za više od 20 miliona stanovnika Pekinga, glavnog grada zemlje, maske više nisu obavezne, na primjer.

Nošenje zaštitnih maski više nije obavezno u Pekingu.

"Ovo pokazuje da se situacija dramatično popravila, ali to može da bude i mač sa dve oštrice, zato što virus nije nestao", objašnjava on.

"Trenutno nemamo efikasnu vakcinu i ako ljudi spuste gard, drugi talas će biti katastrofalan."

Prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), Kina će biti jedina svjetska ekonomija koja će imati pozitivan rast ove godine, sa porastom BDP-a od svega 1,9 odsto - Kina je u prosjeku imala više od šest odsto rasta svake od prethodnih šest godina.

I iako se čini da njena turistička industrija počinje da nazire malo svjetla na kraju tunela, drugi sektori ekonomije i, iznad svega, prihodi najugroženije populacije, pretrpeli su težak udarac prethodnih mjeseci.

"Centralna vlada pokušava da vrati ekonomiju na noge, ali mladi ljudi u velikim gradovima ne mogu da nađu posao i nemaju novca ni da plaćaju stanarinu, tako da mnogi odlaze iz gradova", objašnjava Vivijen Hu.

"Možda mnogi ljudi putuju po čitavoj Kini, ali je neporecivo da se sjenka korona virusa i dalje nadvija nad njih", kaže Vu.

"Ljudi pokušavaju da vrate svakodnevni život u normalu, ali za to su potrebni vrijeme i istina. Prosto je teško steći objektivnu sliku onoga što se stvarno dešava."

(BBC na srpskom)

Ako pažljivo pogledate svoju savremenu šminku, zanimljivo je da i pored tehnološkog napretka njeni temelji su i dalje isti.

Tokom ljudske istorije, žene su koristile šminku kako bi istakle svoje ljepše strane lica, u različite svrhe. Ovo se posebno odnosi na karmin za usne, čija istorija je nevjerovatno dugačka. Od bobočastog voća koje se koristilo za dodavanje boje usnama do današnjih formula prestižnih brendova, metamorfoza ruževa tokom vremena je priča koju svaka dama treba da zna.

Među drevnim civilizacijama šminka je bila statusni simbol, a žene i muškarci su jednako uživali u šminkanju. Pored estetske, šminka je imala i ljekovitu privlačnost. Boja za usne se pravila od voća, kane, glinene rđe i naravno – od insekata. Žene Mesopotamije bile su za nijansu modernije jer su koristile mljevene dragulje kako bi svojom usnama poklonile boju i sjaj.

Egipćani su bili istinski ljubitelji karmina. Upečatljve nijanse poput ljubičaste i crne za njih su bile uobičajene. Boje su se dobijale od vrlo zanimljivih izvora, poput karminske boje izvedene od štitastih vaši (scale insect). Zapravo karminska boja se i dalje koristi za pravljenje karmina i brojnih drugih kozmetičkih proizvoda.

U Japanu su žene takođe nosile intenzivnu šminku i tamne ruževe za usne od katrana i pčelinjeg voska. Dok se tek tokom postojanja Grčkog Carstva, nošenje ruževa povezalo sa prostitucijom, pri čemu su pristitutke da bi se razlikovale od drugih žena po zakonu bile obavezne da nose tamne karmine za usne. U 9. vijeku arapski naučnik Abulcasis je izumio karmin za usne u čvrstom stanju. Ne znajući kuda će ga eksperiment sa parfemom koji je sprovodio odvesti, isprobavajući njegovo pravljenje u većim količinama i odlažući ga u kalupe, došao je do ideje da isto primeni uzimajući boju za karmin kao materijal za rad.

Srednji vijek

Sa pojavom hrišćanstva, crkva oštro osuđuje upotrebu karmina i bilo koje druge vrste šminke. Crvene usne bile su povezane sa obožavanjem Sotone, a žene koje su nosile ovakve karmine smatrale su se vješticama. Ni jedna žena koja je u to doba držala do svog ugleda nije mogla biti viđena sa karminom na usnama. Melen za usne međutim, bio je popularan i prihvatljiv. Žene su u to vrijeme potajno dodavale malo boje melemima ili se služile trikovima u vidu štipkanja usana, griženja ili trljanja različitim materijalima kako bi bile crvenije.

Međutim tokom vladavine kraljice Elizabete u Engleskoj u 16. vijeku karmin za usne se ponovo pojavljuje, ali ovog puta biva ograničen da dame plemenite krvi, kao i na glumice na javnoj sceni. Blijeda koža i crveni karmin bilo su veoma popularni.

Francuska parfemska kompanija po imenu Guerlain je bila prva koja je proizvodila karmin za usne u komercijalne svrhe tokom 1884. godine. Karmin je bio napravljen od jelenskog loja, pčelinjeg voska kao i ricinusovog ulja, da bi potom bio uvijem u svileni papir.

Prvi komercijalni karmini kreću 1884. godine.

Do 1920. godine karmin je zadobio trajnu ulogu u životu žena širom svijeta. James Bruce Mason Jr je napravio prvi kalup u kom se karmin mogao pomerati na gore i zatvarati nakon upotrebe, kakav i danas poznajemo. Modne ikone tog doba, u najvećem broju filmske zvijezde imale su veliki uticaj na žene ohrabrijući ih da nose karmine najrazličitijih boja. Do dana današnjeg ženske samouvjerenost i karmin za usne (naročito crveni) idu ruku pod ruku.

(Novosti.rs)

Za hladnije dane kada treba malo više povesti računa o imunitetu idealan topli napitak je topla voda s limunom koja će učiniti čuda za vaš organizam, ali i ubrzati metabolizam što će dugoročno rezultirati i vitkom linijom, bez viška masti.

Ukoliko svako jutro prije doručka iscijedite u čašu jedan limun, pomiješate s toplom vodom i popijete, ne samo da ćete podstaknuti vaše tijelo na mršavljenje, već ćete i očistiti jetru i organizam od nagomilanih toksina. Topla voda i limun su dobitna kombinacija za ubrzavanje metabolizma i sistema za varenje što utiče na zdravo mršavljenje od kojeg vam se neće vraćati neželjeni kilogrami.

Ovaj prirodni napitak možete piti i tokom dana, ali se najviše preporučuje ujutro, na prazan želudac. Napitak treba da pijete gutljaj po gutljaj, a pola sata nakon toga možete doručkovati. Limun sadrži visoke količine vitamina C zbog čega ima nevjerovatno pozitivan uticaj na poboljšanje imunog sistema. Limun takođe pospešuje pročišćavanje krvi, a smatra se kako pomaže i kod različitih oboljenja kardio-vaskularnog sistema.

(Novosti.rs)

Svaki android telefon danas mjeri broj koraka koje napravimo u toku 24 časa. Kao univerzalan cilj postavlja se 10.000 koraka dnevno. Medicinsko istraživanje na osnovu kog je dobijen ovaj broj ne postoji, mada se rade mnoge studije u kojima naučnici pokušavaju da utvrde kakvi su benefiti od 10.000 pređenih koraka.

Inače, ovaj broj koraka odgovara šetnji dugoj oko osam kilometara.

Zašto se, iz ugla ljekara, preporučuje 10.000 koraka, u kom ritmu treba da ih napravimo i kako hodanje zaista utiče na naš organizam? Da li je 10.000 koraka zlatni standard ili je za zdravlje dovoljno i manje?

Koliko koraka je dovoljno za dobro zdravlje?

Deset hiljada koraka u jednom danu decenijama je bio zlatni standard, ali već i 4.400 pređenih koraka ima veliki uticaj na opšte stanje organizma, i na psihu i na fizičko zdravlje, kažu najnovija istraživanja.

Istraživanje sprovedeno na "Brigham and Women’s Hospital" pratilo je 16.741 ženu sedam dana tokom četiri godine i bilježilo koliko koraka naprave u danu. Istraživanje je uključilo žene prosječne dobi 72 godine.

Žene koje su u danu napravile oko 4.400 koraka tokom četiri godine smanjile su rizik od preuranjene smrtnosti za 41 odsto. Žene koje su napravile prosječno 5.900 koraka smanjile su rizik od smrti za 46 odsto. Najniži rizik od smrti imale su žene koje su napravile oko 7.500 koraka u danu. Zaključak istraživanja je da hodanje samo po sebi veoma utiče na naše zdravlje i dugovječnost.

Pravilo da u danu treba da napravimo 10.000 koraka pojavilo se uoči Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine. Tada je dr Joširo Hatano osmislio pedometar u cilju podsticanja ljudi na više kretanja jer je uvidio da je zapadnjački stil života loš po zdravlje Japanaca.

Dr Dragan Milović, fizijatar, za portal "E-klinika" objašnjava šta 10.000 koraka može da znači za naše mišiće i kosti.

"Koračanje je dobro za kosti jer sprečava razređivanja koštanog tkiva. Kada pređemo 10.000 koraka, podstičemo organizam da stvara novo koštano tkivo, a sama struktura kostiju postaje gušća. Zbog toga je hodanje odlična prevencija osteoporoze. Kod osobe koje već imaju ovu bolest hodanje može da uspori napredovanje. Osim na kosti, ovaj vid fizičke aktivnosti pozitivno utiče na tonus mišića i održavanje optimalnog odnosa između mišića i masnog tkiva", objašnjava on.

Dr Milović savjetuje i kako rasporediti ovih zdravih 10.000 koraka.

"Savetujem da koračate u dve etape, a ne odjednom – dva puta po pet hiljada koraka. Pet hiljada koraka treba preći za dvadeset minuta jer je brzo koračanje bolje i od trčanja. Hodanje manje napreže zglobove i ne oštćcuje hrskavicu. Dobro je za čitav organizam jer pokrećemo i ruke, angažovani su i mišići vrata, leđa i celog tela. Posle koračanja važno je da se urade vežbe istezanja kako bi se mišići oporavili", kaže doktor između ostalog za portal "E-klinika".

U ovom videu su objašnjeni receptori, koža kao čulni organ, čulo mirisa i čulo ukusa kod čovjeka.

Posjetite youtube kanal koji je kreirao najpoznatiji profesor Biologije iz regiona Miroslav Vulić i podržite njegov rad. LINK BIOS LOGOS

Radijatore je nezgodno čistiti i to je razlog zašto većina taj posao uvijek odgađa.

Međutim, jedna žena je na TikToku otkrila svoj trik kako dubinski očistiti unutrašnjost plinskih radijatora.

Ona za čišćenje koristi prašak za pranje veša. U mjericu je dodala prašak i ključajuću vodu, a prije nego što je tečnost nasula u radijator, na pod, ispod radijatora, je postavila ručnik i plastičnu zdjelu kako ne bi nastala lokva vode.

I dok je voda bila sapunasto bijela kad se sipala, kad je izašla sa druge strane, postala je mračne smeđe boje.

Međutim, ako razmišljate ovaj trik probati i na svojim radijatorima, trebate imate radijatore na plin jer bi se električni mogli oštetiti.

Ne samo da će vam ovaj trik temeljno očistiti unutrašnjost radijatora nego će i cijeli dom lijepo mirisati.

Video je prikupio nevjerovatnih 580.000 'lajkova' na TikToku, a mnogi su bili oduševljeni, piše The Sun.

"Ovo je tako sjajna ideja! Svaki drugi vikend ovo radim od sada", bio je jedan od komentara, prenosi "24sata.hr".

//www.tiktok.com/@clever.clean/video/6869035159438560513" class="tiktok-embed" data-video-id="6869035159438560513" id="v45581156563058720" style="box-sizing: border-box; padding: 10px 20px; margin: 18px auto; font-size: 17.5px; border-left: 5px solid rgb(238, 238, 238); position: relative; width: 605px; line-height: 1.15; overflow: hidden; text-size-adjust: 100%; font-family: proxima-regular, PingFangSC, sans-serif; color: rgb(51, 51, 51); max-width: 605px; min-width: 325px;">

David Geta, jedan od najvećih muzičara i producenata u istoriji elektronske muzike, proglašen je ovog vikenda za najboljeg di-džeja na svijetu.

Najuticajniju globalnu listu glavnih aktera elektronske scene formiralo je gotovo 1.3 miliona glasova čitalaca časopisa DJ Mag, a Geta je osvojio prvo mjesto posljednji put 2011. godine, saopštio je tim Exit festivala.

"To je stvarno nevjerovatno, mislim da se osjećam srećnije nego prvi put", izjavio je Geta.

Istog vikenda objavljena je i DJ Mag-ova alternativna lista Top 100 di-džejeva na čijem 6. i 7. mjestu su se našli Boris Brejča i Nina Kravic.

Glavna top lista ovog časopisa donosi 100 najvažnijih i najuticajnijih di-džejeva i producenata elektronske muzike, a drugo i treće mjesto osvojili su Dimitri Vegas & Like Mike i Martin Garrix.

BANJALUKA - Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je Srni da je za ovu godinu izdvojeno više od 100 miliona KM za podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju, kao i da su zabilježeni rekordni prinosi u ratarskoj, povrtlarskoj i animalnoj proizvodnji.

Pašalić je naveo da je za redovni budžet za poljoprivredu za 2020. godinu izdvojeno 75 miliona KM, te obezbijeđeno dodatnih 10 miliona iz Kompenzacionog fonda, kao i 30 miliona iz raznih projekata.

"Iz redovnog agrarnog budžeta već je plasirano oko 45 miliona KM, sa tim što su izmirene sve obaveze iz prethodnih godina, te Ministarstvo ne duguje poljoprivrednicima ništa", rekao je Pašalić.

On je napomenuo da je dodatnih 10 miliona KM iz Kompenzacionog fonda obezbijeđeno za podršku poljoprivrednoj proizvodnji, kako bi se sanirale posljedice epidemije virusa korona.

"Od toga je pet miliona KM usmjereno na kapitalne investicije i to je isplaćeno svima koji su do kraja septembra nabavili mehanizaciju ili neku opremu, te je Ministarstvo uplatilo povrat od 30 odsto od ukupne investicije", rekao je Pašalić.

On je naveo da slijedi da se plati preostalih pet miliona KM, od čega se tri miliona KM odnosi na otkup mesa i dva miliona KM na otkup povrća.

"Biće otkupljeno oko 5.000 tovne junadi i oko 10.000 svinja. Rok dostavljanja dokumentacije je 15. novembar, nakon čega će sredstva biti isplaćena našim mesoprerađivačima", rekao je Pašalić.

On je dodao da je riječ o 15 mesoprerađivača, koji su junadi i svinje otkupili od 230 domaćih proizvođača.

"U toku je otkup i povrća, te je do sada otkupljeno oko 12.000 tona, a cilj nam je 20.000 tona povrća, za šta smo izdvojili oko dva miliona KM", rekao je Pašalić.

On je podsjetio da su već realizovane mjere kao što je podjela sjemenskih paketa za podršku povrtlarskoj proizvodnji, zatim distribucija regresiranog dizel goriva, za šta je obezbjeđeno dodatnih dva miliona KM.

"Cilj nam je bio da ove godine proizvedemo što više hrane i u tome smo uspjeli, te smo zabilježili rekordne prinose i u ratarskoj i u povrtlarskoj i animalnoj proizvodnji", rekao je Pašalić.