Još jedan razlog za prelazak na OPEN TV

BANJALUKA - Kompanija "Ryanair" obustavlja od ljeta svoje redovne letove na avio liniji Banjaluka-Stokholm zbog problema u isporuci aviona Boing 737 max, potvrdio je za "Nezavisne" Milan Račić, v.d. direktora "Aerodroma RS".

Prema njegovim riječima, ukida se samo ova destinacija, dok ostale linije "Ryanaira" nastavljaju nesmetano prevoziti putnike.

"Iskreno, žao nam je što je kompanija 'Ryanair' bila primorana na ovaj potez, kao i zbog više od 33.000 putnika koji su do sad putovali na relaciji Banjaluka-Stokholm", kazao je Račić.

Dodao je da je već najavljeno da od ljeta nema više te destinacije, ali da to ne znači da se u međuvremenu situacija neće promijeniti.

"Putnicima koji su već kupili karte za ovu destinaciju troškove će refundirati kompanija 'Ryanair'", istakao je Račić.

Niskotarifni avio-prevoznik "Ryanair" obustaviće svoje redovne letove i sa aerodroma u Stokholmu do Niša i Podgorice zbog zatvaranja svoje baze. Avio-prevoznik je objasnio da do zatvaranja baze dolazi usljed kašnjenja isporuke Boingovih aviona 737 maks, koji su trenutno prizemljeni odlukama regulatornih organa širom svijeta.

"Takođe očekujemo da ćemo smanjiti kapacitet ka mnogim drugim odredištima, i trenutno razgovaramo sa našim ljudima, sindikatima, kao i sa aerodromima zahvaćenim ovim odlukama, kako bismo finalizovali te manje redukcije", saopšteno je iz te avio-kompanije.

Ovaj niskotarifni avio-prevoznik pored linije Stokholm-Banjaluka, ima još tri linije u ponudi sa banjalučkog aerodroma i to Berlin-Banjaluka, Memingen-Banjaluka i Brisel-Banjaluka.

Prvi avion na banjalučki aerodrom sa aerodroma u Stokholmu sletio je 30. oktobra prošle godine, i tada je je tradicionalno dočekan vodenim topovima i uz prisustvo mnogobrojnih zvanica.

Od februara naredne godine bi trebalo da bude uvedena još jedna redovna linija sa banjalučkog aerodroma, i to od Banjaluke do Frankfurt-Hahna, dva puta nedjeljno.

Kompanija "Ryanair" inače, 1. decembra proslavila je 100000. putnika u Banjaluci od početka poslovanja s ovim aerodromom, a on je putovao novom zimskom linijom "Ryanaira" iz Berlina u Banjaluku.

Prije odluke o ukidanju linije za Stokholm, ambiciozni planovi ove aviokompanije predviđali su da u 2020. godini sa banjalučkog aerodroma preveze 160.000 putnika.

Nezavisne

Nova istraživanja Ujedinjenih nacija pokazala su da svjetska populacija sve više migrira iz ruralnih u urbana područja. Podaci pokazuju da će do 2030. godine u urbanim svjetskim centrima živjeti blizu 5 biliona ljudi. Ali u procesu ekonomskog razvoja moderni gradovi se susreću sa nekoliko izazova. Urbanizacija 21. vijeka vodi do masovnog širenja infrastrukture i velike potrošnje energije. Trenutno veliki  gradovi konzumiraju dvije trećine svjetske energije i odgovorni su za 70 posto globalne emisije stakleničkih plinova. 

Velika zagušenost saobraćajem, povećanje emisije stakleničkih plinova ugrožavaju čist okoliš, ali i zdravlje građana. Upotreba privatnih motornih vozila konstantno raste, pogotovo u zemljama u razvoju. Povećanje broja polovnih automobila koji se mogu kupiti po jeftinim cijenama, povećanje razdaljine koju pojedinac mora preći da bi stigao na posao, kao i neadekvatan sistem javnog prevoza, su najveći faktori koji doprinose zagušenju gradskog saobraćaja. Nastojanja da se rješavaju problemi povećane potražnje za prevozom imaju tendenciju da se više fokusiraju na širenje kapaciteta puteva i javnog transporta, ali se u dugoročnom periodu ispostavlja da se samo povećava broj vozila na putevima, što u konačnici znači gušći saobraćaj i veću koncentraciju CO2 u zraku. 

Stručnjaci najvećeg projekta energijske efikasnosti u Bosni i Hercegovini BEEP (Bosnia Energy Efficient Project) upozoravaju na navedene probleme urbanih centara, ali i predlažu rješenja u obliku implementacije koraka koji bi omogućili zdraviji okoliš i energijski efikasan grad. Takvi gradovi zahtijevaju preokret u pravilnom korištenju svojih površina i kvalitetno planiranje transporta. Navedeni problemi mogu se riješiti implementacijom mjera poput poboljšanja javnog prevoza, promocijom korištenja bicikala ili hodanja, kao i razvijanjem infrastrukture grada u kojem bi se minimizirala upotreba automobila. 

Aktivnosti koje bi mogle primjenjivati gradske vlasti bi se primarno fokusirale na reduciranje upotrebe motornih vozila. Potrebno je odvratiti vlasnike automobila od njihovog korištenja mjerama poput: zabrane prilaza automobilom u određenim dijelovima grada, povećanje cijena parkiranja u centru, reduciranje mjesta za parkiranje, označavanje određenih dijelova grada kao «zona za pješake» itd. Također su neophodne investicije u regulisanje javnog prijevoza, kao i u kvalitetniju infrastrukturu pješačkih i biciklističkih zona. Dodatne aktivnosti bi se pokrenule s ciljem reduciranja negativnih efekata izduvnih gasova iz automobila, usmjeravanju na potenciranje korištenja električnih automobila ili korištenje kvalitetnijih goriva. U procesu primjene mjera energijske efikasnosti u razvoju gradova, također se uključuju mjere adekvatnog planiranja gradnje dijelova grada koji bi posjedovali sve potrebno za život u krugu jednog naselja, od objekata za stanovanje i kupovinu, preko obrazovnih i zdravstvenih ustanova. 

Kombinacija odlično razvijenog gradskog javnog prijevoza i niza efektiva za regulaciju saobraćaja pomogla je Singapuru da postane jedan od energijski najefikasnijih gradova na svijetu. Singapur ima odličan sveobuhvatni pristup planiranju urbanog transporta koji uključuje  jake restrikcije vezane za vlasništvo i upotrebu automobila.  U gradu je razvijen sistem stanica javnog transporta koje su dostupne na svakom koraku, kao i sistem taxi usluga koji nude prijevoz po izuzetno pristupačnim cijenama. 

Za energijski efikasnije i «zdravije» bh. gradove budućnosti, važno je kreirati sistematičan i kompletan pristup razvoju infrastrukture saobraćaja. Razvijanje grada u održivi energijski efikasni urbani centar je kompleksan zadatak, ali prema mišljenjima stručnjaka energijske efikasnosti  može se ostvariti kroz jasne vizije, čvrsto upravljanje  i jake državne institucije. Zbog toga je važno investirati u projekte energijske efikasnosti ne samo na državnoj razini, već i na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave.  Također je potrebno da predstavnici državnih institucija kreiraju i provode poticajne mjere za građane kako bi ostvarili mogućnost kupovine ekološki prihvatljivih vozila. Iz BEEP-a naglašavaju da bi cilj ovakvih mjera bio uvođenje “čistijeg, tj. okolišno prihvatljivijeg” transporta u BiH, što je saglasno  sa evropskim ciljevima o povećanju energijske efikasnosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova.