filmovi

Blizanci su vijekovima fascinirali naučnike i još uvijek su im velika nepoznanica.

Dosta tajni o blizancima je otkrivena, ali neke stvari su još uvijek misterija, kao npr. kako stvaraju svoj vlastiti jezik?

Mi vam donosimo deset činjenica o blizancima koje možda niste znali a svakako su zanimljive.

U svijetu se na 1.000 poroda rodi tri para blizanca.

Jednojajčani blizanci imaju sve identične karakteristike osim otiska prstiju.

U malom gradu Kandido Godoi, u Brazilu, čak deset posto rođene djece su blizanci. U Brazilu se tokom svakog stotog poroda rode blizanci.

Žene koje jedu više mliječnih proizvoda imaju pet puta veću šansu da ostanu trudne s blizancima od žena koje izbjegavaju mliječne proizvode, pokazala su istraživanja.

1-2 posto dvojajčanih blizanaca nemaju istog oca.

Jedan od prvih istraživača fenomena blizanaca je bio Sir Fransis Galton, rođak Čarlsa Darvina.

Skoro pa svaki četvrti jednojajčani blizanac je identična slika svog brata ili sestre. Ovakva sličnost se događa u situacijama kad se oplođena jajna stanica podijeli kasnije nego što je uobičajeno.

Prema američkom Institutu lingvistike, čak 40 posto blizanaca izmisli svoj jezik, prenosi CBC.

Veći je omjer razvoda kod roditelja blizanaca, nego kod roditelja koji nemaju blizance.

Inuiti su vjerovali da su blizanci zapravo prerušeni lososi.

nezavisne.com

Nakon prvog djeteta još uvijek imamo energije i nade te smo predani ideji da sve moramo napraviti savršeno. Međutim, onda dobijemo drugo dijete i shvatimo kako moramo revidirati našu viziju roditeljstva i u nekim stvarima popustiti, a neka pretjerana pravila i zaobići.

1. Hrana

Prvo dijete: Sve organsko, domaće i strogo provjereno. Hrana je uvijek svježe pripremljena, sokići iscijeđeni, a za brzu hranu na jelovniku nema mjesta. Barem dok mu baka ili djed ne daju prvi sok ili smoki.

Drugo dijete: Od malo smokija i štapića neće mu biti ništa. Sok je OK.

2. Odjeća

Prvo dijete: Odjeća provjerenog porijekla, stopostotni pamuk.

Drugo dijete: Dobra je i iznošena odjeća starijeg brata ili sestre.

3. Kupanje

Prvo dijete: Rituali kupanja svake večeri u isto vrijeme neizbježan su dio uspavljivanja. Beba se njeguje gelom za kupanje vrhunske marke.

Drugo dijete: Dvaput sedmično, ostale dane pere se guza. Može i šamponom starijeg brata ili seke.

4. Rutina uspavljivanja

Prvo dijete: Odlazak na spavanje svake večeri otprilike u isto vrijeme. Strogo poštivanje pravila rutine jer to djeci stvara sigurnost.

Drugo dijete: Zaspi u dnevnom boravku s prstićem ili bočicom u ustima negdje oko 22 časa.

5. Prijatelji

Prvo dijete: Organizovana druženja s prijateljima iz vrtića ili parkića.

Drugo dijete: Prijatelji starijeg brata ili sestre.

6. Igračke

Prvo dijete: Igračke vrhunskog kvaliteta.

Drugo dijete: Autić "Made in China", jer je bitno da je barem nešto novo i samo njegovo.

7. TV pravila

Prvo dijete: Samo crtani i to 23 minute na dan.

Drugo dijete: Već je s dvije godine pogledalo "Kralja lavova", s tri zna listati slike na mobilnom telefonu i igrati "Minions".

8. Fotografisanje

Prvo dijete: Fotografije mame u prvom, drugom i trećem tromjesečju. Fotografije prvog zuba, prve kašice, prvih koraka, prvog izlaska u parkić.

Drugo dijete: Nekoliko slika u zagrljaju starijeg brata ili sestre. I, naravno, slike s rođendana.

nezavisne.com

Većina djece progovori do druge godine. Normalno, svako dijete se razvija na svoj način i svojim tempom, pa je tako i broj riječi koje u određenom periodu znaju da kažu, različit. Međutim, prema sugestijama pedijatara i logopeda, do druge godine u svom vokabularu trebalo bi da imaju 50 riječi.

Evo koje riječi bi, prema sajtu Parenting.com, dvogodišnjaci trebalo da znaju:

– Mama
– Tata
– Beba
– Mlijeko
– Sok
– Zdravo
– Pa – pa
– Da
– Ne
– Kuća
– Maca
– Lopta
– Nos
– Oko
– Banana
– Keks
– Auto
– Pec
– Hvala
– Kupanje
– Cipela
– Kapa
– Knjiga
– Još
– Nema

U obrazloženju se navodi da su to najčešće riječi koje se upućuju djeci, pa bi trebalo da ih najbrže zapamte.

ljepotaizdravlje.ba

Ako vaše dijete želi psa i odlučili ste da mu ga najzad kupite, trebalo bi prvo da se raspitate koja rasa je najbolja za mališane, jer se ne ponašaju sve kuce isto prema klincima.

Ukoliko imate uslove za zlatnog retrivera, sa njim nećete pogriješiti. On voli malu djecu, vesele je prirode i prilično je privržen. Razigranim klincima bi dobro došlo društvo bišona, jer ga sve interesuje, radoznao je i zabavan.

S druge strane, nježnijim i mirnijim bićima više odgovara bernandinac, pošto je i sam takve prirode, a pritom je pravi čuvar i zaštitnik.

Pudla važi za veoma inteligentnog prijatelja djece, ali je važno da se vaspita i socijalizuje. Ako mu se nametne da je "mali", postaje nepovjerljiv prema djeci i nepoznatim ljudima.

Engleski buldog je prava maza, iako izgleda kao grubijan. Obožava mališane i stalno bi se sa njima mazio. Mops je idealan za djecu kojima je potreban neko da ih zasmijava, jer je vrlo zabavan i živahan.

nezavisne.com

Djeca čije su majke tokom trudnoće često jele bijeli luk, najčešće vole da konzumiraju ovo povrće.

Do takvog zaključka je došao profesor Piter Heper sa Univerziteta u Belfastu, želeći da otkrije da li čovjek može da zavoli neku namirnicu i prije rođenja. On je "eksperimentisao" sa narminicama koje djeca uglavnom ne vole.

Poslije istraživanja, zaključio je da su djecu koja vole bijeli luk rodile majke koje su ga često jele u trudnoći. Isti rezultati su se pokazali i u slučaju soka od šargarepe.

Ako su žene u trudnoći pile taj napitak, njihove bebe su ga u uzrastu od pet, šest mjeseci jako voljele, jer su, kako je zaključio Heper, okusile isti okus kao dok su bile u stomaku.

nezavisne.com

Veličina obroka značajno se promijenila u odnosu na prije pedesetak godina.

Ono što se nekad smatralo obilnim obrokom, danas je prosječan ili mali obrok. Isto je i s napicima. A veličina želuca je ostala ista, dok se potrošnja kalorija zbog sve više sjedenja i manje fizičkog rada smanjila.

S druge strane, iskrivljeno je poimanje zdrave prehrane. Većina ljudi misli da se zdravo hrani ako se prejeda zdravim namirnicama.

Ako gledamo prosječnu osobu, malo ko zna šta je zdravo, a šta nije, a isto je i sa količinom. Neki zbog dijeta ne jedu ništa, dok drugi nemaju granicu kada sjednu za sto. 

Čini se da je trenutno najveća umjetnost postala hraniti se u normalnim količinama.

Ne treba da osjećate potrebu da ispraznite tanjir. Takođe, nemojte tjerati djecu da isprazne tanjir.

Treba uzeti u obzir da je prosječan obrok u restoranima oko 1.000 kalorija, dok  ženama treba 2.000 - 2.500 kalorija na cijeli dan, pa samo jedan obrok zadovoljava polovinu dnevnih potreba za kalorijama. S druge strane, obroci i kod kuće su se drastično povećali.

Šezdesetih godina prošlog vijeka u tanjir bi stalo oko 800 kalorija zdravog obroka, a danas u tanjir stane oko 1.400 kalorija, što je neuporedivo više.

Savjeti:

- Kuvajte manje, nemojte se bojati da ćete ostati gladni ili da nećete imati dovoljno hrane.

- Jedite iz manjeg tanjira, a za napitke postavite manje čaše.

- Kad jedete u restoranu razmislite o dijeljenju jedne porcije između dvije osobe ili da ponesete pola kući.

Preporučena veličina porcije

Meso i riba - 1 komad debljine špila karata

Jaja - 2 jaja

Grah i leća - 4 kašike graha ili leće

Žitarice - 3 kašike žitarica

Hljeb - 1 velika kriška hljeba

Tjestenina - 4 kašike tjestenine

Krompir - 2 krompira veličine jajeta

Riža - 3 kašike riže

Voće - 1 voćka

Povrće - 2 velike kašike

Voćni sok - 1 dl voćnog soka

Mlijeko - 2 dl mlijeka

Jogurt - 1,5 dl jogurta

Sir - komad sira veličine kutije šibica

nezavisne.com

Mlađi i stariji tinejdžeri koriste razne izvore informacija ali još nisu u stanju da naprave razliku između neistinitih i istinitih vijesti.

Iako su djeca tehnički naprednija i obrazovanija od svojih roditelja, ipak ne mogu da razaznaju istinite od neistinitih informacija.

Čak 31 odsto djece između 10 i 18 godina je objavilo priču za koju se kasnije saznalo da je neistinita, dok 44 odsto kaže da umije da prepozna lažne vijesti.

Džim Stejer, osnivač neprofitne organizacije za promovisanje bezbjednih vijesti i tehnologije za djecu, smatra da lažne vijesti nisu bile problem do prije dvije godine i da ih je ubrzao "Trampov fenomen" optuživanja medija za namerno širenje lažnih informacija.

Istraživanje pod nazivom "Vijesti i djeca Amerike" sprovedeno je na 583 djece i tinejdžera uzrasta od 10 do 18 godina. Razmatralo se kako djeca vide nove vijesti i kako se mijenja konzumiranje medija kod djece između 10 i 12, i tinejdžera između 13 i 18 godina.

Jedino pozitivno saznanje je bilo to da djeca cijene vijesti i smatraju ih korisnim za čitanje. Sedamdeset odsto njih je izjavilo da se osjeća pametno i obrazovano ako pročita nove informacije u medijima.

Osim toga, četvrtina grupe je rekla da ima puno povjerenje u činjenice iz organizacija za novosti. Cijela grupa smatra da u vijestima ne postoji ravnoteža kada se iznose teme koje se tiču pola ili rase, kao i relevantnost samih tih vijesti. Samo jedna trećina tvrdi da su u medijima muškarci i žene jednako zastupljeni kao i ljudi različitih rasa i etničkog porijekla.

Većinu vijesti djeca ipak dobijaju preko roditelja, učitelja, porodice i prijatelja više nego iz bilo kog drugog izvora, a takvih je 63 odsto; 49 odsto dobija informacije putem interneta, a 46 odsto preko radija, novina ili televizije.

Mlađa djeca još zavise od roditelja i profesora, dok se tinejdžeri već okreću prema društvenim mrežama, portalima i aplikacijama. Samo 16 odsto mlađih (10-12 godina) čita vijesti preko društvenih mreža, a sa druge strane 49 odsto tinejdžera upravo na taj način skuplja informacije.

Što se tiče dobijanja vijesti preko porodice, obje starosne grupe su izjednačene; 42 odsto mlađih (10-12 godina) dobijaju vijesti na ovaj način, dok je kod tinejdžera (13-18 godina) taj procenat 47 odsto.

U poređenju sa njima, odrasli mnogo više konzumiraju televiziju, a daleko manje društvene mreže kao izvor informacija. Više od četvrtine odraslih kaže da vijesti čita na portalima i aplikacijama za mobilne telefone.

Mlađi tinejdžeri više konzumiraju vijesti sa YouTubea (41 odsto), dok stariji preferiraju Facebook (41 odsto). Djevojke su sklonije čitanju vijesti na Facebooku, dok su dječaci skloniji YouTubeu.

Kao zaključak istraživanja, vodeći naučnici zaključuju da bi djeca u školama trebalo da se posvete vijestima i da medijske grupe moraju da stvaraju više sadržaja koji mogu da konzumiraju i tinejdžeri.

Tinejdžeri smatraju da se od problema koji se tiču njih samih najbitniji: obrazovanje (76 odsto), tehnologija (72 odsto), novosti iz lokalne zajednice (67 odsto) i okolina (64 odsto).

nezavisne.com

BANJALUKA - U Bosni i Hercegovini od 2018. godine će se primjenjivati izmijenjeni Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti, kojim je predviđeno da majke sa troje i više djece dobiju doživotnu naknadu.

Premo ovom zakonu naknadu bi trebalo da dobiju i roditelji ili staratelji djece posebnim potrebama.

Predviđeno je da majke koje imaju troje i više djece i 20 godina radnog staža primaju po 600 KM, kao i majke sa četvoro i više djece koje imaju 15 godina radnog staža.

One majke koje imaju troje i više djece i 15 godina radnog staža a trenutno budu prijavljene na Zavodu za zapošljavanje primaće po 400 KM. Roditelji ili staratelji djece sa posebnim potrebama dobijaće mjesečnu naknadu takođe od 400 KM.

Žena koja ispunjava uslov za naknadu, moraće da se odluči između naknade i plate, odnosno naknade i penzije. To znači da se ne može primati i plata i naknada, odnosno penzija i naknada.

U cilju što bolje primjene zakona, Ministarstvo rada i socijalne zaštite je propisalo pravilnik, prema kojem će se rukovoditi centri za socijalni rad kada je u pitanju doživotna naknada za majke troje i više djece.

Prilikom dostavljanja dokumenata, majke su u obavezi da predaju izvode iz matične knjige rođenih djece, potvrdu o radnom stažu ili potvrdu o evidenciji na birou Zavoda za zapošljavanje, kao i dokaz da nisu ostvarile pravo na penziju.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, oko 10 hiljada žena u BIH može ostvariti pravo na doživotnu naknadu.

Žao nam je što moramo da vas razočaramo, ali ovo je samo prvoaprilska šala, koja možda nekada i postane stvarna.

nezavisne.com

Obavještavamo Vas da povodom otvaranja našeg prodajnog salona u Prijedoru, svakoj bebi koja se rodi u Srpskoj 08.04.2017. poklanjamo 1 dječiji Play tepih izrađen od 100% antialergijske i antibakterijske PP frize.

Da bi ostvarili pravo na poklon, neophodno je da nam najkasnije do 08.05.2017. dostave fotokopiju rodnog lista i otpusnog pisma, adresu za dostavu, kontakt telefon, te ime i prezime majke, na jedan od načina: - putem email-a: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. - putem fax-a: 051/509-842 - porukom na facebook stranici https://www.facebook.com/enteringfloors/ - putem pošte: Knežević Entering doo, Ul.Cara Dušana 137b, 78252 Trn – Laktaši.

Isporuka poklona bebama će se izvršiti najkasnije do 08.06.2017. godine, dostavom na adresu koja nam je dostavljena. Iskreno se nadamo da ćete nam pomoći da zajedno sprovedemo navedenu akciju, te da svi mališani uspješno ostvare svoje pravo. Na raspolaganju smo Vam za sve eventualno potrebne dodatne informacije.