Dijana apr 04, 2017 - 416 Views

Ni digitalna generacija ne zna šta je lažna vijest Featured

Mlađi i stariji tinejdžeri koriste razne izvore informacija ali još nisu u stanju da naprave razliku između neistinitih i istinitih vijesti.

Iako su djeca tehnički naprednija i obrazovanija od svojih roditelja, ipak ne mogu da razaznaju istinite od neistinitih informacija.


Čak 31 odsto djece između 10 i 18 godina je objavilo priču za koju se kasnije saznalo da je neistinita, dok 44 odsto kaže da umije da prepozna lažne vijesti.

Džim Stejer, osnivač neprofitne organizacije za promovisanje bezbjednih vijesti i tehnologije za djecu, smatra da lažne vijesti nisu bile problem do prije dvije godine i da ih je ubrzao "Trampov fenomen" optuživanja medija za namerno širenje lažnih informacija.

Istraživanje pod nazivom "Vijesti i djeca Amerike" sprovedeno je na 583 djece i tinejdžera uzrasta od 10 do 18 godina. Razmatralo se kako djeca vide nove vijesti i kako se mijenja konzumiranje medija kod djece između 10 i 12, i tinejdžera između 13 i 18 godina.

Jedino pozitivno saznanje je bilo to da djeca cijene vijesti i smatraju ih korisnim za čitanje. Sedamdeset odsto njih je izjavilo da se osjeća pametno i obrazovano ako pročita nove informacije u medijima.

Osim toga, četvrtina grupe je rekla da ima puno povjerenje u činjenice iz organizacija za novosti. Cijela grupa smatra da u vijestima ne postoji ravnoteža kada se iznose teme koje se tiču pola ili rase, kao i relevantnost samih tih vijesti. Samo jedna trećina tvrdi da su u medijima muškarci i žene jednako zastupljeni kao i ljudi različitih rasa i etničkog porijekla.

Većinu vijesti djeca ipak dobijaju preko roditelja, učitelja, porodice i prijatelja više nego iz bilo kog drugog izvora, a takvih je 63 odsto; 49 odsto dobija informacije putem interneta, a 46 odsto preko radija, novina ili televizije.

Mlađa djeca još zavise od roditelja i profesora, dok se tinejdžeri već okreću prema društvenim mrežama, portalima i aplikacijama. Samo 16 odsto mlađih (10-12 godina) čita vijesti preko društvenih mreža, a sa druge strane 49 odsto tinejdžera upravo na taj način skuplja informacije.

Što se tiče dobijanja vijesti preko porodice, obje starosne grupe su izjednačene; 42 odsto mlađih (10-12 godina) dobijaju vijesti na ovaj način, dok je kod tinejdžera (13-18 godina) taj procenat 47 odsto.

U poređenju sa njima, odrasli mnogo više konzumiraju televiziju, a daleko manje društvene mreže kao izvor informacija. Više od četvrtine odraslih kaže da vijesti čita na portalima i aplikacijama za mobilne telefone.

Mlađi tinejdžeri više konzumiraju vijesti sa YouTubea (41 odsto), dok stariji preferiraju Facebook (41 odsto). Djevojke su sklonije čitanju vijesti na Facebooku, dok su dječaci skloniji YouTubeu.

Kao zaključak istraživanja, vodeći naučnici zaključuju da bi djeca u školama trebalo da se posvete vijestima i da medijske grupe moraju da stvaraju više sadržaja koji mogu da konzumiraju i tinejdžeri.

Tinejdžeri smatraju da se od problema koji se tiču njih samih najbitniji: obrazovanje (76 odsto), tehnologija (72 odsto), novosti iz lokalne zajednice (67 odsto) i okolina (64 odsto).

nezavisne.com

 

Tagged under

Related items

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top