Ne možete ih voljeti previše: kako povezanost pomaže djeci da se razvijaju

Postoji generalni strah i sveprisutan mit da ako se fokusiramo na izgradnju odnosa sa djecom možemo sputati razvoj njihove nezavisnosti i samostalnosti. Postoji paradoksalan odnos povezanosti i odvajanja, a često je pogrešno shvaćen.


Kratka verzija priče glasi: povezanost ne usporava razvoj. Podstiče ga.

Ako posmatrate krupnu sliku, ultimativni cilj odgajanja djeteta jeste da im pomognete da postanu samostalne ličnosti. Trebalo bi da želimo da razmišljaju za sebe, postavljaju sopstvene ciljeve, formiraju razloga, donose odluke, znaju svoje granice i kreiraju namjere. Ono što bi zapravo trebalo da se pitamo jeste: šta treba da uradimo da bi i naša djeca odrasla ovako?

Djeca mlađa od tri godine se rutinski drže roditelja. Mogu ih ganjati, plakati kada oni nisu tu i biti nesrećni kada moraju dijeliti pažnju roditelja sa još nekim.

Mala djeca su gladna pažnje jer im nedostaje samostalnosti i za sve što im je potrebno zavise od nas. U periodu između 5 i 7 godina bi trebalo da se mogu slobodnije igrati sami, preuzeti odgovornost za jednostavnije zadatke kao što je oblačenje i početi imati obaveze kao što je pospremanje svojih igračaka.

Djeca ne mogu biti suviše bliska sa roditeljima, mogu samo biti ne duboko povezana. Bliskost treba da učini djecu ovisnim o nama kako bismo ih mogli voditi. To je naš poziv za odnos koji ih oslobađa da prestanu tražiti ljubav i fokusiraju se na rast.

Kada djeca mogu uzeti zdravo za gotovo da će njihove potrebe za bliskošću biti ostvarene, slobodni su da se igraju, otkrivaju, zamišljaju, slobodno kreću i obraćaju pažnju. Možda se to čini paradoksalno, ali ako ispunimo njihove potrebe za ovisnošću guramo ih ka nezavisnošću. Kako dijete raste postaje sposobnije da preuzme volan sopstvenog života a mi se možemo povući u ulogu savjetnika.

Kada djeca mogu uzeti zdravo za gotovo da će njihove potrebe za bliskošću biti ostvarene, više se neće brinuti o tome da ganjaju nas. Drugim riječima, kada možete računati na osobu koja vodi računa o vama, više se ne morate držati njih. Djeca koja se drže nas u periodu kada već krenu u školu to možda rade uz nesigurnosti. Upravo sigurnost u odnose bliskosti oslobađa djecu i dopušta im da nas puste; bliskost nije neprijatelj zrelosti, ali nesiguran odnos jeste.

DRUGI NAČINI NA KOJI DJECA MOGU TRAŽITI BLISKOST
Preduslov za razvoj jeste vjera u brigu odrasle osobe. Drugim riječima, dijete ne bi trebalo da se trudi da zasluži ljubav. Postoje mnogi načini na koje se djeca mogu truditi da se ispune njihove potrebe za bliskošću, kao što su:

– Dijete ulaže mnogo ruda u to da se uklopi, da pripada, da bude dovoljno dobro i da bude jednako dobro kao i ostali.

– Kada je dijete skromno ili samokritično ili se trudi da bude naročito dobro prema drugima kako bi ga voljeli.

– Ako se dijete trudi da pridobije pažnju – recimo da bude dvorska luda razreda – i trudi se da bude važno, da bude voljeno, primjećen ili smatrano posebnim na neki način.

– Ponekad se dijete trudi da bude lijepo, pametno ili dobro kako bi se svidjelo drugima ili bilo voljeno.

– Hvalisanje, razmetljivost i prekomjerni takmičarski duh u svrhu postizanja superiornosti mogu biti pokazatelji urođene nesigurnosti djeteta.

Kako bi dijete moglo biti stabilno u nečijoj njezi ono mora biti u stanju da odnos te osobe prema njemu uzme zdravo za gotovo. Kada dijete osjeća da je važno takvo kakvo je ne mora da se mijenja kako bi zaslužilo bilo čiju ljubav.

KAKO ODRASLI MOGU PODSTAĆI BLISKOST?
Moramo preuzeti inicijativu u nastojanjima da održimo djecu blizu, da im iskazujemo ljubav, da obraćamo pažnju na njih i pružamo im poziv u odnos koji je bezuslovan. Kada im dajemo do znanja da njihovo ponašanje nije u redu, takođe se moramo pobrinuti da razumiju da je odnos i dalje tu.

Najvažnije što moramo da uradimo jeste da se postaramo da njihova glad za odnosom uvijek bude nadjačana njihovom vjerom u to da ćemo im to i dati. Moraju vjerovati u našu sposobnost kao osobe koja im to pruža i ne osjećati da moraju da se trude kako bi njihove potrebe bile ispunjene.

Cilj je istovremeno biti brižan i čvrst dok ih pozivamo da zavise od nas. Postoji nekoliko stvari koje možemo uraditi kako bismo učinili značajnu razliku:

– Učiniti bezbjednim po njih da zavise od nas tako što nećemo ono do čega im je stalo koristiti protiv njih (sankcije i zabrane) kao ni sprovoditi disciplinu zasnovanu na odvajaju.

– Moramo zaslužiti njihovo povjerenje tako što ćemo biti dosljedni u svojoj brizi, kao i biti velikodušni u pažnji i znacima toplote, užitka i zadovoljstva.

– Preuzeti vođstvo u pokazivanju da se možemo nositi sa njima i svime što ide uz njih, kao što su nagle promjene raspoloženja, otpor i odbijanja.

– Biti osoba koja ih tješi, vodi, štiti i tu je uz njih.

– Ne ispunjavati njihove zahtjeve već njihove potrebe.

– Stvorite situacije u kojima moraju zavisiti od bas, kao što su izlasci van kuće i učenje novog hobija ili vještine.

Na kraju svega, najvažnija lekcija je ova: djecu ne treba gurati da se odvoje ili odrastu. Ono što je djeci najpotrebnije jesu duboki odnosi i da ih se oslobodi od gladi za prisnošću.

Čime ‘dojimo’ našu divnu decu u haosu koji nam se dešava

U stanu pored grmi televizor, odzvanja statistika, broj umrlih prolazi kroz zidove.


U stanu s leve strane odzvanja Zadruga, neko se psuje, vrišti i jebe naizmenično.

Da li je Vesna Dedić ušla? Kažu da je žena imala 500 evra mesečnu platu na RTS-u, dala otkaz, korona zaustavila promociju romana, ona odlučila da uđe da zaradi 500 evra po nedelji. Tragedija ili komedija?

Čime “dojimo” našu divnu decu? Šta im ostavljamo u naslađe?

Hoće li im biti bolje od nas koji smo pretumbali građanski rat, inflacije, tuče za litar ulja, hvatanje vekne hleba iz kamiona, bombe nad glavom dok spakovani ko sardine sedimo u podrumima punim vlage, čekajući da stigne struja na sat vremena da se operemo i skuvamo tanki paprikaš?

Šta možemo da uradimo za njih?

Kako možemo ovu stvarnost koju sa svih strana polivaju crnom bojom da im učinimo svetlijom?

Gde da prokopamo rupu u tunelu da im pustimo svetlo da rastu, jer deca treba da rastu, da idu ka gore, a ne da ostaju uplašena gledajući u nas.

Jer na momente smo prilično sjebani i čini se da pojma nemamo kako da se iz sjebanosti izvučemo. Kao da decenijama, ne danima, žele da nas uvere da smo nebitni sa svojim znanjem trudom, optimizmom, ambicijom, poštenjem, zalaganjem.

Kao da decenijama žele da nas gurnu pod voz pun neškolovanih, zatucanih budala sa koščatijim laktovima i dužim jezicima. Kao da decenijama žele da nam pokažu da je strah ovde dominatna emocija, koja otvara prostor za manevar. Za jebanje sluđenih, preplašenih, zbunjenih.

O, mi se smejemo ljudima u rijalitiju, a i sami smo deo jednog ogromnog rijalitija, samo iz njega ne možemo tako lako van. Nemamo pojma ni gde je kapija.

Danima mi se komešaju osećanja, centrifuga u stomaku. Plašim se, pa sam gorda i hrabra, pa bih samo spavala, prespavala, pa bih jurcala ko pomahnitala ulicama, neka hapse, nek vode u Lazu Lazarević, srećna sam čak što više nemam strah ni da tamo završim.

Ljudi su ljudi, govna su govna, mesto boravka malo tu šta menja. Mir iovako nikad nećeš naći izvan sebe.

Igrala sam se sa detetom celo poslepodne, čajanka, pa slikovnice, pa pravljenje palačinaka i kolača od nekih kobajagi sastojaka. Osmeh je skakao na njenom licu ko ping pong loptica. Bila je toliko uzbuđena, toliko srećna, deci su potrebni roditelji da se igraju sa njima, pričaju sa njima, da ih slušaju.


Potrebni su im pribrani roditelji koji će ugasiti jebeni televizor i prestati da slušaju na 25 pojačanog Kona i Vučića.

Potrebni su im roditelji koji neće pred njima pričati o haosu, o umrlima, o tome kako će ekonomija otići dovraga i pitanje je kako će se uopšte živeti.

Mi smo ta svetla rupa u dugačkom mračnom tunelu.

Ne smemo im preneti svoje brige, preispitivanja, svoje zlosutne misli, svoj očaj, lako se poseje strah. Svet u kom rastu nije baš magično mesto, mnogo je budala potrpanih u brzi voz spreman da pogazi svakog ko misli svojom glavom.

Možda im nećemo moći uvek obojiti stvarnost,

Možda ih nećemo moći uvek nasmejati,

Možda nećemo biti uz njih svaki dan onoliko koliko su očekivali,

Možda nećemo uvek imati snage da ih penjemo na leđa i pričamo sa njima mirnim tonom,

Ali bismo zaista trebali da ih naučimo da misle svojom glavom, koliko god to zvučalo visokorizično, jer nema ničeg goreg, evo pokazuje trenutna situacija, od onoga kada na ramenima glavu nosaš samo radi reda, pa ti je puni ko kako hoće, sa čim hoće, uglavnom strahom i budalaštinama.

A kada imamo toliko puno glava u kojima žive strah i budalaštine, onda lako svi skupa možemo da skliznemo u provaliju i tada više nije važno da li se ta provalija zove korona ili politika ili kolektivni rijaliti.

Pali smo i nema nazad.

Kada imate snažnu majku, bićete svakim danom jači i srećniji!

Kada imate snažnu majku, odmah učite da cijenite svoju vrijednost i učite da vam ne treba druga osoba u životu da biste bili srećni i uspješni.
Shvatate da imate sve što vam je potrebno da ostvarite svoje snove i da možete da blistate zbog sopstvenih zasluga. Shvatate da vas ljubav ili prijateljstvo ne mogu usrećiti ako se prvo ne osjećate dobro sa samim sobom.

Kada imate snažnu majku, učite da bez straha i stida prenosite svoje istine svijetu, od rane dobi učite da budete nezavisni, jer svijet nam ne ide na ruku.

Učite se da se borite i pobijedite sami, da vodite računa o sebi i brinete za svoje potrebe, jer znate da niko nije ovdje da živi svoj život umjesto vas.
Kada imate snažnu majku, učite da nije korisno poštovati druge ako preziremo sebe. Učite da volite i cijenite sebe, prije svih stvari, prije prijateljstva i ljubavi.
Znate da ćete biti sami sebi jedino definitivno društvo do kraja života, tako da biste trebali činiti najbolje što možete za sebe.
Kada imate snažnu majku, učite šta je prava ljubav. Učite da se prema ljudima u vašem životu odnosite pažljivo i posvećeno. Naučite razlikovati autentične odnose od toksičnih i prije svega, učite biti bliski sa ljudima koji vas poštuju.

Kada imate snažnu majku, naučite da budete jaka osoba, pa čak i ako plačete, jaki ste. Shvatate da čak i najjači imaju slabosti i trenutke sumnje i da snaga i slabost idu ruku pod ruku.

Kada imate snažnu majku, imate najbolji model koji treba da slijedite. Primer koji će vas svaki dan činiti jačim i srećnijim!

Kako zainteresovati dijete za školu

Probajte se organizirati da učenje uvijek bude u isto vrijeme, a u odluku kada će to biti, svakako uključite dijete
Današnji nastavnici često ne znaju pokrenuti đake, a znaju ih zastrašiti i poručiti da nisu dovoljno dobri, zato je obaveza roditelja da pomognu djeci i motiviraju ih. Većina djece ne voli pisati domaću zadaću ni učiti. To je, zapravo, razumljivo jer su prije toga nekoliko sati isto to radili u školi pa su im sve druge stvari u kući zanimljivije. Stoga zadatak roditelja nije da djecu nauče kako zavoljeti raditi domaće zadaće, već ih trebaju naučiti kako da izvršavaju tu obavezu na vrijeme i samostalno.

Roditelji često zadaću vide kao svoj problem, a ne kao djetetov zadatak. Stoga daju ultimatume, ljute se i viču na dijete, što na kraju rezultira porazom. Obaveza roditelja jeste stvoriti sistem prema kojem će dijete raditi zadaću, a dijete obavezu da izvrši.

Riječ "zadaća" izbacite iz upotrebe i koristite riječ "učenje". Tada vrijeme za učenje postaje upravo to, čak i kada dijete nema zadaću, već će samo ponoviti gradivo ili se pripremati za ispit.

Rutina je važna za dijete od malih nogu pa je tako i s učenjem. Probajte se organizirati da to bude uvijek u isto vrijeme, a u odluku kada će to biti, svakako uključite dijete. Kad jednom to dogovorite, nema odustajanja niti promjena. Time ćete djetetu pokazati koliko je učenje i obrazovanje važno na ljestvici prioriteta.

Dogovorite se hoće li to biti odmah nakon škole i aktivnosti ili poslije, hoće li radije učiti u svojoj sobi ili uz vas u kuhinji. O svemu može odlučivati, osim o tome da ne želi učiti. Tu morate biti čvrsti i dati do znanja da je to jedina odluka koju donosite vi sami.

Rutina učenja neka bude jednostavna i predvidljiva. Započnite s pripremom svih potrebnih knjiga i bilježnica za taj dan, a završite slaganjem torbe i čišćenjem radnog stola.

Ako pokušavate dobiti bebu: Ovo su najčešći mitovi o plodnosti

Ako pokušavate dobiti bebu, trebate shvatiti kako će vam pravilno praćenje ovulacije dati najbolje šanse da zatrudnite.
Savjetodavni blog za buduće mame Emma's Diary razotkriva najčešće mitove o plodnosti i predstavlja neke činjenice vezane za ovulaciju.

Uvijek ovulirate 14. dan ciklusa

Trajanje vašeg menstrualnog ciklusa može varirati od 24 do 36 dana s periodom ovulacije koji se javlja 12.-14. dana prije narednog perioda. Ako imate ciklus od 28 dana, ovulacija bi se trebala desiti na polovini ciklusa, tj. oko 14. dana. Međutim, ako vaš ciklus traje redovno 30 dana, ovulacija će se obično javiti između 16. i 18. dana.

Možete zatrudnjeti samo ako imate seks na dan ovulacije

Tačno je da možete zatrudnjeti ako imate seks pet dana prije ovulacije i na dan ovulacije. To je zbog toga što sperma može preživjeti u vagini, maternici ili jajovodu čak do pet dana.

Da biste mogli zarudnjeti potrebno je da imate orgazam

Naravno, vaš partner mora imati orgazam kako bi se osigurao dotok sperme do jajovoda. Međutim, ženski orgazam nema nikakav utjecaj na proces oplodnje.

Morate imati seks svaki dan plodnog perioda kako biste zatrudnjeli

Vaše vrijeme tokom kojeg možete ostati trudni za vrijeme ciklusa iznosi oko šest dana, tako da seks u bilo kojem trenutku u tom vremenskom rasponu može dovesti do trudnoće. Neki stručnjaci sugeriraju da će seksualni odnos svaka dva dana tokom plodnog perioda povećati šanse za trudnoću.

Ako ste uzimali kontracepciju, trebat će vam više vremena da zatrudnite

Apsolutno je moguće da u roku od mjesec dana nakon što ste prestali uzimati kontraceptivne pilule ostanete trudni, ali također može potrajati nekoliko mjeseci da se vaši hormoni vrate u normalu.

Povećanje tjelesne temperature ukazuje na to da su nastupili plodni dani

Tačno je da povećanje tjelesne temperature tokom nekoliko ciklusa može biti dobar indikator u prepoznavanju vaših najplodnijih dana. Međutim, s obzirom na to da se temperatura povećava tek nakon ovulacije, dosta je preciznije koristiti komplet za ovulaciju koji se može kupiti u svakoj bolje opremljenoj apoteci, a koji ukazuje na vrijeme plodnih dana otkrivanjem porasta luteinizirajućeg hormona (LH) koji se javlja neposredno prije ovulacije.

Ovulacija je bolna

Za većinu žena ovulacija je iskustvo bez bolova. Međutim, blizu 20 posto žena osjeća neku vrstu neugodnosti, bilo s donje strane leđa ili u abdomenu neposredno prije ovulacije. Poznato kao "mittelschmerz", ovo stanje može trajati od sat vremena pa sve do nekoliko dana, ali se izuzetno rijetko javlja.

Nepravilan menstrualni ciklus ukazuje na to da ste neplodni

Ako imate nepravilan menstrualni ciklus otežano ćete utvrditi vrijeme vaših plodnih dana, ali to nikako ne znači da ste manje plodni. Imati seks svakih nekoliko dana tokom cijelog mjeseca može povećati vaše šanse da zatrudnite. Međutim, neregularni periodi mogu ponekad biti uzrokovani drugim zdravstvenim poteškoćama koje mogu utjecati na vašu plodnost pa je stoga vrlo bitno zatražiti savjet ljekara.

Određene poze mogu povećati šanse za trudnoću

Nema dokaza da ležanje s nogama u zraku ili prakticiranje drugih poza tokom seksa povećava šansu da ostanete trudni.

Tjelesna težina ne utječe na plodnost

Da biste sebi dali najbolje šanse da zatrudnite, morate imati optimalnu tjelesnu težinu. Gojaznost utječe na estrogen pohranjen u vašim tjelesnim masnim tkivima koji može biti glavni uzročnik neuravnoteženosti hormona koji mogu naštetiti ovulaciji. S druge strane, pothranjenost može dovesti do pojave neregularnih menstrualnih perioda.

Izvor:Klix.ba

OD MAJKE I DOMAĆICE, PREKO BORCA ZA JEDNAKA PRAVA, DO SAVREMENE ŽENE – ŠTA SMO PROŠLE?

Od majke i domaćice, preko borca za jednaka prava, do savremene žene, napravljen je veliki korak u evoluciji ženskih prava. U ne tako dalekoj prošlosti, žene u zapadnom društvu izborile su se protiv ograničenja koja se u današnje vreme smatraju besmislenim, a koja su tada osporavala pravo žena na jednakost u mnogim pitanjima.

U borbi za prava, žena je pretrpela istorijske preokrete, pobede i poraze. Ipak, današnja situacija je za mnoge još uvek daleko od savršene.

BBC je u čast svog izdanja „100 žena“ podsetio čitaoce na neke stvari koje ženama nisu bile dozvoljene u većini zapadnih zemalja pre sto godina, a koje se u današnje vreme, u većini tih zemalja, smatraju osnovnim pravom.

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top