beba

Poslednjih godina sve se više govori da trebamo izbjegavati kozmetičke proizvode i proizvode za zašitiu od sunca koji sadrže PEG emulgatore i konzervanse.

Ipak, realnost je da o sastavu uglavnom vode računa osobe sa osjetljivom kožom, dok većina i ne razmišlja o emulgatorima i konzervansima, kao ni o posljedicama koje mogu ostaviti na koži. Međutim, ovi sastojci su vrlo važni za samu stabilnost i rok trajanja kozmetike i donedavno je bilo teško proizvesti proizvod bez njih. Zahvaljujući savremenoj tehnologiji i novim saznanjima, danas je to moguće.

Odgovori na često se postavljena pitanja, poput: Zašto mi je koža suha i pored krema koje koristim?, Zašto moram nanositi kremu više puta u toku dana? Zašto se javlja svrab, peckanje i osip kad se namažem kremom? Zašto...?,  mogu da leže upravo u ovim sastojcima, jer oni mogu da iritiraju kožu, da naruše njen prirodni zaštitni sloj i smanje otpornost kože. To su i razlozi zašto ove proizvode posebno ne tolerišu osobe sa osjetljivom kožom, atopijskim dermatitisom ili nekim drugim kožnim oboljenima, kod kojih je već prirodna barijera kože oslabljena. Njihova primjena u kremama za sunčanje, takođe, može dodatno da ošteti kožu koja je već iziritirana sunčevim zračenjem, a krajnja posljedica su alergijske reakcije, isušivanje, perutanje  i crvenilo kože.

Poznato je da sunčevi UV-A i UV-B zraci direktno oštećuju kožu, te da mogu dovesti do ozbiljnih oboljenja kože, poput raka kože. Tako da možemo slobodno reći da, koliko je sunčeva svjetlost esencijalna za život, toliko je zaštita od sunca esencijalna za zdravlje kože. Iako je manje poznato da je i djelovanje infracrvenih (IR-A) zraka, koji čine čak 30 % sunčevog spektra, štetno za kožu, oni su poslednjih godina postali tema brojnih naučnih istraživanja. IR-A zraci prodiru u najdublje slojeve kože, uzrokujući njeno oštećenje i prijevremeno starenje kože. I zato je koži potrebno pružiti što kompletniju zaštitu, i to ne samo od UVA i UVB zraka, nego i od IR-A zraka.

Svakodnevni su dokazi štetnih efekata sunčevog zračenja, a ponekad je dovoljna i samo jedna jača opekotina od sunca da se ošteti koža, naročito kod najmlađih.

Prekomjerno izlaganje suncu, bez odgovarajuće zaštite, može da dovede, ne samo do crvenila i opekotina, starenja kože, alergija i akni, nego i  do ozbiljnijih oštećenja poput promjena na DNK u ćelijama kože i  nastanka karcinoma.

Izbjegavanje izlaganja suncu najbolja je zaštita od sunčevog zračenja, ali život tako nešto prosto ne dozvoljava. Svakodnevna upotreba krema za sunčanje može se smatrati kompromisnim rješenjem između kože i štetnog sunčevog zračenja, ali potrebno je poštovati pravilo da naše tijelo zahtjeva posebne mjere opreza prilikom izlaganja suncu.

Preduzimanje posebnih mjera opreza pri izlaganju suncu i štetnom sunčevom zračenju  postao je imperativ, a najbolja prevencija, posebno kod djece i osoba sa osjetljivom kožom, jeste upravo izbjegavanje sunca u vrijeme kad je indeks sunčevog zračenja najveći, kao i zaštita odovarajućom odjećom i kvalitetnim proizvodom za zaštitu od sunca.

Pet savjeta za zdravu ljetnu kožu

• Izbjegavati izlaganje suncu u periodu od 10h do 16h
• Nositi naočale za sunce, šešir, laganu  i svijetle odjeću
• Odabrati zaštitnu kremu koja, osim od UV-A i UV-B zračenja, štiti i od infracrvenog (IR-A) zračenja i koja djeluje preventivno na pojavu alergija na sunce
• Odabrati zaštitnu kremu koja ne sadrži PEG emulgatore, boje, mirise i konzervanse, jer bi mogli da mogli da iritiraju i štete koži
• Voditi računa o ishrani i piti dosta tečnosti

Ladival je kvalitetna, medicinska kozmetika, za zaštitu kože od sunca njemačke kuće STADA.  Ladival proizvodi su dermatološki ispitani i prilagođeni svim tipovima kože, a posebno osobama sa osjetljivom kožom sklonoj alergijama, kao  i osobama sa masnom kožom i aknama, te nježnoj dječijoj koži. Sadrži visokoefikasne i fotostabilne UVA/UVB filtere, kao i ćelijski aktivan kompleks antioksidanasa koji štiti kožu od IR-A zraka, sprečava njeno oštećenje, razgradnju kolagena i stvaranje bora.  Na koži ne ostavlja ljepljivi film i ne masti je, a sadrži pantenol i vitamin E.

Piše: mr ph. Davorka Kopanja

TREBINJE - Trebinjac Dušan Prcović posjeduje najotmjeniji oldtajmer u istočnoj Hercegovini - mercedes klasik 560 V8 kabriolet, proizveden 1986. godine za američko tržište.

Mercedesi iz klase 560 SL su i prodavani samo na američkom tržištu, ali i u Kanadi, Australiji i Japanu, kako bi se iznašla kompenzacija zbog njihovih strožih zakona o emisijama gasova na ovim tržištima.

Prcović je, kaže, tražio baš ovaj model, a u potragu je, osim interneta, uključio i prijatelje, što se pokazalo boljom varijantom.

"Uporno sam tražio ovaj model 560 SL V8 upravo zato što je kod nas rijedak i prodavao se uglavnom na američkom tržištu, ali ne i na evropskom, gdje je i tada kada je proizveden bio vrlo rijedak, sa drugačijim i jačim motorom, za razliku od evropskih modela od 450 do 500, tako da me je ovaj američki model uvijek fascinirao svojim karakteristikama", kaže Prcović za "Nezavisne".

Zbog toga je svoje prijatelje u Americi i Kanadi, koji i sami rade s automobilima, angažovao da dođu do ovog modela i nakon potrage i svih poslova u vezi s papirologojom trud mu se konačno isplatio - došao je do svog mercedesa.

"Velika je procedura bila uvesti ga, trebaš dobiti dozvole od resornog ministarstva i potrošiti dosta vremena, ali me ništa nije spriječilo, ni čekanje, ni papirologija, jer kad nešto istinski voliš - ne može te ništa spriječiti da dođeš do toga", priča Prcović.

Njegov je mercedes, kaže, u odličnom stanju, pokreće ga benzinski motor, a dosad je prešao 172.000 kilometara.

Svi dijelovi na Prcovićevom mercedesu su originalni, oni koji su proizvedeni u fabrici prije više od trideset godina, ali i svaki drugi detalj, jer kada ga je kupio tražio je, kaže, baš takav, sve kao iz 1986. godine.

Dodaje da ni za održavanje nije previše zahtjevan, samo mijenjanje ulja, filtera i slično redovno servisiranje, što vlasniku uopšte ne pada teško, jer jednostavno voli svoj auto i stalo mu je da funkcioniše kao nov.

Mercedes je i danas vrlo luksuzan, sa sjedištima presvučenim kožom i kožnim tapacirungom, kao i krovom koji se podiže, što Prcović, kako kaže uz osmijeh, ove godine još nije mogao uraditi, ali se uskoro nada ljepšem vremenu, koje će doprinijeti da i njegov kabrio bude još ljepši, da otkrije luksuzni enterijer i komfor koji samo u "Mercedesu" znaju napraviti.

Prcović kao pasionirni ljubitelj automobila, ali i motocikala, kaže da vlasnici oldtajmera u Republici Srpskoj ili u samom Trebinju, gdje ima nekoliko vlasnika različitih vrsta oldtajmera, treba da osnuju svoje udruženje, preko kojeg bi se družili, razmjenjivali iskustva i znanja sa drugim vlasnicima starih četvorotočkaša. Dok se to ne desi, on redovno svojim mercedesom odlazi u Ljubuški, u zapadnu Hercegovinu, gdje uveliko djeluje jedan ovakav klub.

Izvor:Nezavisne

Izv

"Alfavil" je francuski naučnofantastični noar triler Žan-Luka Godara. Prateći konvencije datog žanra film, vrlo interesantno, od istog simultano pravi i neobičan otklon koristeći savremeni Pariz (u to vrijeme) kao svoju primarnu scenografiju, imena iz stvarnog života (Von Braun) i reference na istoriju filma i književnosti (Nosferatu).

Kombinacijom ovih referenci stvara se određena projekcija postmodernog pastiša na tradicionalno modernističko urbano okruženje, što za posljedicu ima stvaranje određenog disbalansa između grada i narativa priče, čiji su dijelovi zapravo paradigmatski elementi izvučeni iz žanrova o naučnoj fantastici i privatnim detektivima.

Alfavil je grad/planeta konstantne noći, osvijetljen vještačkim svjetlom, ispresijecan beskrajnim koridorima i staklenim laboratorijama kojima upravlja kompjuter Alfa 60, totalitarni sistem racionalnosti, nastao vjerovatno pod uticajem Brehtove tehnike udaljavanja.

Činjenici da se radi o totalitarnom sistemu koji za cilj ima podsticanje mehanizacije društva i odumiranje emocija kroz njihovu dehumanizaciju, što je i jedna od glavnih tema ovog filma, doprinosi i to da je film snimljen na ulicama Pariza šezdesetih bez ikakvih specijalnih efekata ili futurističkih građevina, iako se odigrava u budućnosti.

Ovu Godarovu neobičnu odluku, pored izvjesnog izjednačavanja ljudske prošlosti i budućnosti, možemo interpretirati i kao njegovu potrebu da stvori svijet u kojem se stvara antiiluzionistički pristup, koji za cilj ima u gledaocima izazvati racionalni izbor, a ne emotivnu pročišćenost, čemu na kraju krajeva i sam film teži kroz uvođenje konflikta između emotivnih ljudi i racionalne memorije kompjutera, što za posljedicu ima podsticanje publike na razmišljanje i kritičku angažovanost sa datim djelom.

Ocjena: 5/5

Izvor:Nezavisne

Ishrana bazirana na lisnatom zelenom povrću, mahunarkama i voću za 30 odsto smanjuje mogućnost stvaranja spermatozoida s pogrešnim brojem hromozoma.

Zapravo, namirnice koje obiluju visokim nivoom folata utiču na stvaranje zdravih spermatozoida, važnih za začeće djece bez genetskih poremećaja, tvrde naučnici sa Kalifornijskog univerziteta.

Ovo je važno otkriće, ističu poslije sprovedenog istraživanja, upravo zbog toga što veći ili manji broj hromozoma nego što je to normalno dovodi do genetskih poremećaja. Zdravi spermatozoidi sa idealnim brojem hromozoma čine da otežano začeće bude svedeno na minimum, a to važi i za spontane pobačaje, rađanje dece sa Daunovim sindromom ili druge genetski uslovljene poremećaje.

(Večernje novosti)

Ubacivanje elektronskih zdravstvenih podataka u modele mašinskog učenja može značajno da poboljša preciznost predviđanja ishoda, navodi se u novoj studiji objavljenoj u časopisu "Nature".

Na osnovu eksperimenta u kome su korišćeni podaci iz dvije bolnica u Sjedinjenim Američkim Državama, istraživači su uspjeli da pokažu kako se pomoću algoritama mogu predvidjeti dužina ostanka pacijenta u bolnici, vrijeme kada će biti otpušten, ali i vrijeme kada će pacijent umrijeti. 

Neuronska mreža, opisana u studiji, za predviđanje koristi ogromne količine podataka koje potiču iz medicinske istorije pacijenta, kao i ključnih parametara vezanih za njegovo zdravstveno stanje. 

Sistem, pritom, može da obradi čak i rukom pisane tekstove, komentare i belješke sa starih kartona... 

Algoritam slaže važne prethodne događaje iz medicinske istorije u vremenski slijed događaja, što omogućava modelu mašinskog učenja da predviđa buduće ishode, među kojima je i vrijeme smrti, piše "Futurism". 

Postavlja se pitanje, kakva bi korist mogla da bude od ovoga? 

Bolnice bi mogle da pronađu nove načine određivanja prioriteta kod nege pacijenata, bolje prilagođavaju terapije i otkrju hitne slučajeve ranije nego dosad. Računar bi tako mogao da rastereti zdravstvene radnike u preuzme veliki dio obrade podataka na sebe. 

Vještačka inteligencija je već našla više načina primjene u zdravstvu. 

Nekoliko nedavno razvijenih algoritama moglo je da dijagnostifikuje rak pluća i bolest srca preciznije od ljudi ljekara. Korišćena je i kod određivanja rizika od razvoja jedne od najčešćih bolesti oka, prenosi "Tportal".

S druge strane, preusmjeravanje ogromne količine osjetljivih ličnih podataka u jedan prediktivni model u vlasništvu jedne od najvećih privatnih korporacija na svijetu ne zvuči baš kao najprivlačnije rješenje.

(Tportal.hr)