Dijana maj 12, 2017 - 517 Views

Zašto ''pucamo po šavovima''? Featured

Često za nekoga ko previše radi kažemo “izgoriće”, “pregoriće”, “izgorio je” i slično. Fenomen pregorjevanja, u vidu psiho-fizičke iscrpljenosti, javlja se kada naš unutrašnji mehanizam protestuje protiv svakog zahtjeva spoljašnosti i unutrašnjosti. To je onaj dobro poznati momentalni otpor prema ideji kao što je najobičnije podizanje čaše sa stola.

Pregorjevanje je priznata dijagnoza od 1974. godine kada je njemačko-američki psiholoh Herbert Grojdenberger primjenio termin na sve veći broj slučajeva “fizičkog i mentalnog kolapsa izazvanog pretjeranim radom ili stresom”.

Odnos između stresa i anksioznosti je od ključnog značaja, jer upravo on diferencira pregorjevanje od uobičajene iscrpljenosti koja je s vremena na vrijeme neizbježna za svako živo biće na planeti.


Iscrpljenost koja se javlja pri pregorjevanju, s druge strane, spaja intenzivnu želju za ispunjenjem cilja sa mučnim osjećanjem da ga je nemoguće dostići i anksioznošću povodom zahtjeva koji stalno stižu i predstavljaju nepremostivu distrakciju.

U ozbiljnijim slučajevima pregorjelosti, osoba ispoljava pasivnu želju za nestankom svijeta, gašenjem osjećanja, pozitivnih i negativnih, jer upravo ona ometaju njegov mir podsjećanjem da zahtjevi svijeta čekaju.

Pregorjevanje je osjećaj istrošenosti svih unutrašnjih resursa i nemogućnost oslobađanja od podsvjesne ideje da je život u stvari nešto što vas muči. Ovo stanje razlikuje se od suicidalnog, prije svega u pasivnosti, a dalje i u pomirljivom stanju prema životu kao takvom.

Za pregorjelu osobu, čak i najprijatnije stvari – kao što je odlazak na plažu – mogu biti mučne jer otvaraju veliku dilemu između isključivanja (psihičkog i isključivanja telefona) i bivstvovanja s nervirajućim osećajem da je “posao proganjač” uvijek tu i da će svakog trenutka krenuti talasi mejlova, SMS, vajber, VacAp i ostalih poruka.

Iako pregorjelost napreduje kako se posao infiltrira u sve više sfera života, on nije nije jedino što dovodi do pregorjevanja. Elektronska komunikacija i društvene mreže sve više dominiraju našim životima, a pravi nivo psiholoških posljedica ove nevjerovatno brze tranzicije u načinu života, tek će biti shvaćen u budućnosti.

Osjećaj anksioznosti koji se javlja zbog gomile neodgovorenih poruka javlja se ne samo zbog posla, već i zbog elektronske reformulacije međuljudskih odnosa u kojima posvećenost određenoj osobi stalno traži “elektronsku potvrdu”. Jednostavno rečeno – ako ti značim, odgovaraćeš na moje poruke, djelićeš i lajkovaćeš moje statuse i tako dalje u nedogled na svim ravnima društvenih mreža.

Iako je stanje pregorjelosti bilo je poznato i drevnim ljekarima kao što su Hipokrat i Galen, usljed ovih novih okolnosti svakodnevnog života, pregorjevanje je sve rasprostranjeniji fenomen. Ono je bazirano na suštinskoj ljudskoj potrebi za vremenom i prostorom bez zahtjeva i očekivanja spoljašnjeg svijeta.

mojdoboj.info

Related items

Zašto ''pucamo po šavovima''?
Stres različito utiče na muškarce maj 12, 2017 - 517 Views
Zašto ''pucamo po šavovima''?
Hrana koja nas čini depresivnim maj 12, 2017 - 517 Views

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top