Marketing

Kad je naslijeđe toliko bogato kao što je to u slučaju Propetog konjića, izbori najboljih u istoriji su uvijek mač sa dvije oštrice.

Ali to vrijedi samo u slučaju da s druge strane nije kompetentan sagovornik, prenosi autopress.hr.

U današnjoj priči sagovornik ima gomilu kredibiliteta za komentarisanje dizajna modela Ferrarija. Naime, Frank Stephenson je potpisao Ferrari F430 i Ferrari FXX, a zamoljen je da izabere tri najbolje dizajnirana Ferrarija u istoriji.

Prvi kojeg je istaknuo je Ferrari 365 GT4 BB, koji će zauvijek ostati zapamćen kao odgovor na Lamborghini Miuru, odnosno kao jedan od prvih Ferrarija sa središnje smještenim motorom.

Drugi model kojeg je Frank Stephenson istaknuo je Ferrari 250 GT Lusso, legenda na koju se ugledao i novi Ferrari Roma.

Treći je Ferrari Dino 246 GT, sportaš male mase, koji je stvoren isključivo kao odgovor na tada sve popularniji Porsche 911.

 izvor: Nezavisne novine

Sasvim je logično da motor automobila sa godinama gubi snagu. Na to utiče mnogo faktora, od načina vožnje i pređene kilometraže, uslova u kojima je autombil vožen, zamora materijala, pa do (ne)redovnog (ne)održavanja.

Kada se sve to uzme u obzir, pitanje koliko "konja" motor može da izgubi poslije dužeg perioda eksploatacije se samo po sebi nameće.

Ovom interesantnom temom bavio se YouTube kanal Car Throttle, koji je to odlučio da provjeri na primeru kultnog "uličnog trkača" iz devedesetih. Preko 20 godina star BMW-a M3 (model E36) podvrgnut je testu kako bi se uporedila njegova nekadašnja deklarisana snaga, u trenutku kada je sišao sa proizvodnih traka minhenske fabrike, i dvije decenije kasnije.

Testirana "trojka" je veoma dobro očuvana i redovno održavana. Test je izveden mjerenjem "na valjcima", poslije čega je auto izvezen na ulicu kako bi se mjerenja provjerila u praksi.

Mjeranja su pokazala da je njegov motor od 3,2 litra, koji je kao nov na točkove isporučivao 316 "konja", i pored toga što je dobro održavan, "kalirao" za više od 10 odsto, pa je njegova snaga u trenutku mjerenja iznosila "samo" 279KS.

Test vožnja, koja je usljedila nakon mjerenja, pokazala je da automobil takođe ima i nešto slabije ubrzanje nego kada je bio "u cvijetu mladosti" kada je iz mjesta do "stotke" ubrzavao za 5,5 sekundi. Za to mu je 20-ak godina kasnije bilo potrebno 5,96 sekundi.

Gubitak snage može imati više uzroka, među kojima su paljenje, dovod vazduha i goriva u motor, kompresija, sagorijevanje, pa nam ovaj primjer pokazuje da godine čine svoje i da motori nisu imuni na gubitak snage i pored redovno i temeljnog održavanja.

izvor: Nezavisne novine

BMW je drugi nemački proizvođač automobila koji je u poslednjih šest meseci otkrio novi izgled. Nakon Volkswagena, koji je to učinio na salonu u Frankfurtu, BMW je svoju staru-novu ikonu stila prezentovao na vozilu Concept i4.
Ljudi pričaju o značenju loga BMW-a godinama. Zvaničnici su nepokolebljivi oko simbolike i nemaju nikakvu dilemu, ali uvek postoje oni koji ipak znaju najbolje. Ukoliko upitate obične ljude na ulici dobićete široku lepezu odgovora. Da bi odagnali sve sumnje, Nemci su objavili priču koja se krije iza značenja Roundela (kružnog medaljona).

Postoje dve glavne teorije oko plave i bele boje u samom krugu. Jedna govori da plava boja reprezentuje nebo koje se pomalja kroz propelere aviona. Zašto Zato što je na samom početku BMW pravio avionske motore, tačnije nije se ni zvao BMW već Rapp Motorwerken. To je bilo 1913. Ukoliko budete guglovali Rapp Motorwerken moći ćete da zapaziti da je kompanija imala potpuno drugačiji logo, sa konjem u sredini.

Logo i njegova simbolika nisu bili u centru pažnje u prvim godinama kompanije, objasnio jer Frd Jakobs, arhivski direktor BMW Group Classic. U tih prvih nekoliko godina, BMW uopšte nije bio u svesti javnosti. Biznis se svodio na licencirane proizvode i na održavanje avionskih motora za novoformiranu nemačku aviokompaniju Luftwaffe.

Reklame koju možete da vidite iznad ovih redova, a koja je promovisala brend datira iz iz 1929. godine, a isti motiv korišćen je i u reklami iz 1942, što je bilo dovoljno da se kreira mit. BMW se nije mnogo trudio da ovaj mit oponira.

Ali ipak, to nije značenje koji amblem reprezentuje, u stvari amblem se odnosi na Bavarsku zastavu, koja u sebi ima obe ove boje. Na zvaničnom sajtu automobilskog giganta stoji informacija da je 5. oktobra 1917, mlada kompanija dobila svoj logo, koji je zvanično registrovan i zaveden. Zadržan je stari oblik Rapp-a, ali su u njemu reprezentovane i boje Bavarske.

Raspored tih boja je doduše u inverziji, barem prema heraldičkom pravilu, po kome čitate u smeru kazaljke na satu, od vrha levo. Do ovoga je došlo zbog tadašnjeg lokalnog zakona po kome se zaštiti znak pokrajine nije smeo koristiti u komercijalne svrhe. Stoga je logo promenjan tačno onoliko koliko je bilo potrebno da bude spreman da se nalepi na automobil.

Posle nešto više od dvadeset godina (tačnije od 1997), BMW logo će ponovo biti redizajniran. Odbacuju crni prsten, te ostaje samo transaprentni krug. Ostatak loga dobio je glađi i moderniji izgled, koji je više usmeren na novije gneracije, koje su digitalno osvešćenije, što je odluka koju je podržao i Jans Timer, podpredsednik kompanije zadužen za klijente i brend. Plavo beli amblem ostao je netaknut.

Cilj promene je veća otvorenost i jasnoća kako se kaže u saopštenju kompanije. Svoj debi novi logo imao je na novom vozilu Concept i4. Za sada ipak, ne postoje planovi da se ovaj trend prenese na njihov celokupan i redovan proizvodni pogon, već će se logo koristiti za sada samo kroz socijalne mreže i komunikaciona sredstva.

Ovo je šesti logo u istoriji dugoj 103 godine, i nijedan od njih ne odudara preterano od onog prethodnog.

Videćemo šta će na ove promene reći oni od kojih BMW živi, a to svakako nisu milenijalci.

Evropska unija i Japan potpisali su trgovački sporazum koji ukida carinu od deset posto na uvoz japanskih vozila i tri posto na većinu automobilskih dijelova i komponenti

Nakon uvođenja ovih novih propisa japanski proizvođači sigurno će povećati prodaju u Evropi, gdje već godinama zaostaju za evropskim markama, što je bilo neminovno zbog osjetne razlike u cjeni uzrokovane dodatnim nametima. Tako bi na osnovi novog sporazuma trebali profitirati Toyota, Nissan, Suzuki, Mazda i Honda.

Zanimljivo je da je tržišni udio Toyote u EU, u prvome polugodištu ove godine iznosio 4,7 odsto, Nissana 3,3 odsto, a Honde 0,9 odsto, s tim da je bitno naglasiti da sve tri ove marke imaju svoje fabrike u Evropi. Ovaj trgovački sporazum je tako stvorio najveću svjetsku slobodnu ekonomsku regiju, a dolazi usred aktuelnih strepnji da će trgovački rat između Amerike i Kine smanjiti ulogu slobodne trgovine u globalnom ekonomskom poretku.

Japanski dobavljači komponenti i dijelova za automobile kao što su Denso, Aisin Seiki i JTEKT također imaju koristi od ovog sporazuma i pada troškova od 3 odsto na cijenu auto dijelova.

Ovaj sporazum između Japana i EU-a također je znak globalnih promjena jer je Trumpova administracija distancirala Ameriku od tradicionalnih saveznika, poput EU-a, NATO-a i Kanade.

(klix.ba)

SARAJEVO - Građani BiH su ljubitelji brzih četvorotočkaša, a vozači koji imaju novca sebi rado priušte neka od najboljih vozila na svijetu.

Dokaz tome su i zvanični podaci o top 10 najskupljih automobila za svaku godinu i to u periodu od 2014. do juna 2018. godine.

Prema podacima koje je portal "Faktor.ba" dobio iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u tom periodu je na 50 najskupljih automobila potrošeno nevjerovatnih 12,3 miliona KM a plaćeno je i dodatnih 2,17 miliona KM dažbina.

Od 50 automobila, čak 24 su marke Mercedes što svjedoči nevjerovatnoj popularnosti ikone luksuzne klase. Što se tiče ostalih marki, uvezene su sljedeće količine: Porsche (12), Land rover (4), Bently (2), Ferrari (2), Audi (1), Maserati (1), Leon (1), Lexus (1), Tesla (1) i BMW (1).

Iako je Mercedes najpopularnija marka skupocjenog vozila, ipak nije najskuplja uvezena u Bosnu i Hercegovinu.

Najskuplji automobil uvezen u BiH je Porsche 911 GT2/Kupe koji je zajedno sa dažbinama vlasnika koštao nevjerovatnih 518.538 KM.

Ono što je indikativan trend jeste i rast vrijednosti uvezenih automobila. Tako je 2014. godine top 10 najskupljih automobila vrijedilo 1,9 miliona KM a plaćeno je 323 hiljade KM dažbina.U prvih šest mjeseci 2018. top 10 automobila je vrijedilo 3,22 miliona KM a na njih je plaćeno 548 hiljada KM dažbina.

(Faktor.ba)