Roditeljima koji se bore sa svojim razuzdanim tinejdžerima

Zanimljive činjenice o adolescenciji iz ugla psihologije.

Najdžel Lata, autor knjige ,,Tinejdžeri – Kako im postaviti granice i pri tom sačuvati živce, već dugo radi kao psihoterapeut sa ,,trudnim petnaestogodišnjakinjama koje se drogiraju i opijaju, kao i sa četrnaestogodišnjakinjama kojima je izgleda jedini cilj postao da agresivno reže na svaku moguću osobu na planeti“.

Ova knjiga namijenjena je roditeljima koji se bore sa svojim razuzdanim tinejdžerima. U narednom tekstu biće predstavljene neke korisne i zanimljive informacije koje se u njoj mogu pročitati.

Priča o ludom ujka Milovanu i ludoj Milici

U knjizi su to ujka Džek i Beti, ali mi ćemo to malo prilagoditi nama. Naime, jednom prilikom Lata je u svoju ordinaciju primio potpuno rastrojene roditelje zbog kćerke koja se od anđeoske djevojčice u trinaestoj pretvorila u neko vrlo čudno, prgavo i zlobno stvorenje – čudno do te mjere, da je majku nazivala glupom kučkom.

Lata, koji je tada bio u ulozi psihoterapeuta, rekao je: ,,Zamislite na trenutak da se cijela familija okupila i odlučila da se ludi ujka Milovan preseli kod vas. Niko drugi ne želi da ga primi, zato što nije normalan i smrdi na mokraću, te tako vama zapadne da se starate o njemu”.

Zatim, zamislite da jedne večeri sjedite i gledate televiziju. Kad krenu reklame, priđete ujka Milovanu i pitate ga hoće li šolju čaja. On vas gleda čitav minut, a zatim skoči na noge: ,,Ma nosi se!“, progunđa starina, ,,Nosi se, bestraga, kučko jedna, glupa kučko!“.

Potom pojuri u svoju sobu u podrumu, mrmljajući psovke i kletve. E sad, da li biste dopustili da vam to uništi veče, ili biste samo pomislili: ,,O, bože, ujka Milovan se ponovo razbjesnio – ništa novo“?… ljudi kažu da je adolescencija razvojna faza, ali to je samo legenda. Adolescencija je zapravo više poput neke mentalne bolesti.“

Prema riječima Najdžela Late, najveća greška koju roditelji čine je to što uzimaju te impulsivne ispade i dramatične scene previše ozbiljno. ,,Ako ne biste obraćali pažnju na ludog ujka Milovana, zašto biste onda slušali ludu Milicu?“.

Zašto ,,tinejdžerski mozak… nije čitav orah“?

,,Kako to da tinejdžeri gledaju niz liticu i vide priliku da naprave odličan snimak, dok se odraslima pri pogledu niz istu liticu zavrti u glavi?“

Naime, ispostavilo se da je tinejdžerski mozak značajno drugačiji i od dječijeg i od onog odraslog čovjeka. Promjene koje u tom periodu doživljava su drastične.

Centri za nagrađivanje u mozgu tinejdžera bivaju malo poremećeni, što izaziva to da su oni vrlo motivisani da traže kratkotrajna uzbuđenja, a zanemaruju važne dugoročne koristi.

Ti moždani centri im se još više razbuktaju u odnosu na odrasle kada su u društvu vršnjaka. Upravo zato su spremni da prave sve one silne gluposti kada su sa svojim drugovima i drugaricama. Dio mozga koji se smatra sjedištem razuma zaostaje u razvoju za centrom za nagrađivanje. 

Upravo zato, tinejdžeri su skloni pravljenju nestašluka jer ih nagrada koju mogu dobiti iz takvih postupka vuče snažnije nego što ih odbija zdrav razum koji ukazuje na moguće negativne posljedice. Okačiti sliku sa vrha litice na instagram je tako uzbudljivo zar ne?

To što možemo da se povrijedimo, budemo primjer drugima za takve potencijalne ishode i druge nevolje u tom slučaju se stavljaju na stranu.

Dijelovi mozga zaduženi za upravljanje i prepoznavanje emocija snažno se razvijaju u ovom periodu, te pokazuju povećanu aktivnost. Ako tome pridodamo zaostajanje u dijelovima zaduženim za zdravo rasuđivanje dobićemo jednu ludu Milicu koja prije plane i nazove majku kučkom, nego što uspije razmisliti kako bi bilo ispravnije postupiti.

Takođe, treba napomenuti i da ovi centri za emocije još uvijek nisu adekvatno razvijeni, te im ne omogućavaju da pravilno tumače kako se drugi ljudi osjećaju.

Svaka nervna ćelija obavijena je bijelom ovojnicom koja omogućava kvalitetan prenos impulsa kroz nervni sistem. Te ovojnice nisu do kraja formirane u adolescenciji. Taj se proces završava tek u dvadesetim. Takođe, ista bijela materija povezuje dvije hemisfere i kod tinejdžera ni ona nije do kraja razvijena.

Kada je tinejdžerima i odraslima postavljeno pitanje da li je dobro plivati sa ajkulama odrasli su mnogo brže odgovarali. Utješno je to što su tinejdžeri dolazili do pravog odgovora, ali je ovo istraživanje pokazalo da im je bilo potrebno značajno više vremena, piše Lata.

Dok su davali ove odgovore njihovi mozgovi posmatrani su pomoću MR uređaja. Naučnici su uočili da su tinejdžeri koristili potpuno druge dijelove mozga u odnosu na odrasle da bi došli do ovog zaključka.

Zato su odrasli odmah formirali mentalne slike mogućih posljedica (npr. oni kako na izdisaju krvavi leže u vodi), dok su tinejdžeri morali korak po korak dolaziti do rješenja. Da bi došao do mentalnih slika posljedica, prosječan adolescent potroši više vremena nego prosječna odrasla osoba.

A šta bi bilo kada biste sređivali i renovirali kuhinju, a majstor kojeg ste pozvali da to uradi došao napušen i pijan? Vjerovatno bi nastao popriličan haos i vaša kuhinja ne bi izgledala onako kako ste zamislili.

Upravo je to ono što se dešava u mozgu današnjih tinejdžera koji je u fazi intenzivnog reorganizovanja i sređivanja baš kada se oni najviše drogiraju i piju.  Zato su alkohol i droge jako štetni u periodu adolescencije kada ih zapravo mi najviše upotrebljavamo.

A da je tinejdžerima teško odbiti ove stvari, govori i činjenica da djeca tih godina daleko lakše postaju ovisna nego odrasli. Kada tome još dodamo njihovu slabiju moć odolijevanja pritisku društva dobijemo vjerovatno iza znaka jednakosti jednog napušenog i pijanog adolescenta s popriličnim haosom u glavi.

Još neke, što bi današnji tinejdžeri rekli, fun facts o pubertetu

Pređimo sad na jednu zanimljivu stvar o našim dječacima. Lata navodi kako većina dječaka u tinejdžerskom dobu postane izrazito homofobična, barem u javnosti. Međutim, kako kaže, mnogi od njih zapravo imaju pomiješana osjećanja i prema djevojčicama i prema dječacima.

Još jedna zanimljivost, koju u knjizi pominje, jeste da današnje djevojčice dobijaju prvu menstruaciju značajno ranije nego one u prošlosti. Prosječna djevojčica  u devetnaestom vijeku dobijala je menstruaciju sa otprilike sedamnaest godina, dok je danas ta granica spuštena na dvanaest, trinaest.

Međutim, neke tjelesne promjene svojstvene pubertetu javljaju se i prije ove pojave – kod djevojčica sa deset, a kod dječaka sa jedanaest i po godina. I tu nastaje veliki problem. On se sastoji u tome što fizički razvoj teče dosta brže od psihičkog.

Upravo zato, naša djeca bivaju suočena sa fizičkim promjenama koje u njima izazivaju značajne strahove i brige mnogo prije nego što su zapravo spremna da se kvalitetnim psihološkim mehanizmima suoče sa tim.

Bivaju suočena sa bolnom preokupacijom tjelesnim izgledom vrlo rano u svom životu. Brinući se da li su ,,previše debele ili mršave“ naše djevojčice sve ranije bivaju uhvaćene u vrtlog opasnih psiholoških poremećaja ishrane kakve su anoreksija i bulimija.

Takođe, primijećeno je da sve mlađa djeca pate od depresije, do te mjere da postoje zabilježeni pokušaji samoubistva djece od samo jedanaest ili dvanaest godina.

I na kraju bih izdvojila jednu važnu pouku koja je u knjizi opisana kroz vrlu interesantnu i živu priču koju ovdje zbog nedostatka prostora neću navoditi.

Ako ste saznali da vam je kćerka trudna, sjetite se da postoje roditelji koji umjesto ispred ginekološke ordinacije sjede na odjeljenju za onkologiju čekajući da ih primi specijalista za leukemiju.

Sjetite se ovoga i ako sjedite sa svojim sinom ispred suda jer se potukao ili napravio neku drugu glupost. Kako autor kaže, niko ne spori da je u redu da se u borbi sa svojim problemima nađete u situacijama kada osjećate krajnji očaj, bol i parališući strah, ali bitno je da osvijestite da dok ima života ima i nade. Dok god dišete, postoji nada da će se ono što vas sada muči ipak nekako pregurati.

izvor:lolamagazin

Efikasne metode u borbi protiv stresa

Pojam koji se najčešće koristi u savremenoj komunikciji je - stres. Iznjedrilo ga je vrijeme u kome živimo jer zahtjeva jake ličnosti, zdrave i sposobne, da izdrže tehnološki napredak i brzu svakodnevicu, a pritom ne izgube dušu.

Stres je, zapravo, akutna reakcija organizma na traumu koju tog momenta doživljavamo, a može da se javi i kao odložena reakcija na onu koja se ranije dogodila. Lične, gotovo svakodnevne drame u svim segmentima života dovode često i do ozbiljnih stresogenih stanja.


Nameće se pitanje šta pojedinac može da učini da makar malo smanji tenziju i živi opuštenije. Stručnjaci nude mnoštvo komplikovanih metoda, ali ima i onih koje na jednostavan način svako može da primijeni.

DISANJE

Ovo je sigurno najpristupačnija metoda jer se spontano odvija kao fiziološka potreba organizma. U borbi protiv akutnog i hroničnog stresa, pokazala se izuzetno djelotvornom ukoliko se primjenjuje na pravilan način. Uobičajeno, nesvjesno disanje je uglavnom plitko i kao takvo ne dozvoljava dovoljan unos kiseonika u pluća. Ali, laganim, svjesnim, produženim i dubokim disanjem, pogotovo u stresnim situacijama, dolazi do brzog i efektnog opuštanja organizma. Kada se tako diše nekoliko minuta, uz povremene pauze, nervni sistem se opušta i mozak postaje bistriji, što omogućava lakše suočavanje sa problemom i njegovo rješavanje.

TIŠINA

Buka je neizostavni dio života u gradu, a zvučno zagađenje ima loše posljedice po zdravlje kao i vazdušno, ali toga često nismo ni svjesni. Stručnjaci tvrde da je dovoljno samo deset minuta dnevno provesti u miru i tišini, da bi se resetovao stresom iscrpljeni organizam. To možda djeluje lako izvodljivo, ali čak i tokom sna žitelji metropole nesvjesno reaguju na zvuk i huk sa ulice i iz okruženja, pa se bude umorni ne sluteći da su ih razni zvuci trzali tokom noći. Istovremeno, previše informacija koje pristižu sa svih strana, organizam izbacuju iz ravnoteže, čine ga nemoćnim da se odupre i razluči važno od nevažnog, što u krajnjem slučaju ugrožava zdravlje. Svakodnevno desetominutno povlačenje u izolaciju i tišinu, u kojoj ne mora baš ništa da se radi, čak ni da se razmišlja, izuzetno je djelotvorno za um i tijelo, oslobađa od napetosti.

MOLITVA/MEDITACIJA

Dokazano je kao najefikasnije sredstvo u borbi protiv stresa. Početnici mogu da primene najjednostavnije tehnike. Na primjer, dok udobno sjede i duboko dišu, mogu da izgovaraju jednu riječ po svom izboru. To je riječ koja ih asocira na ljubav, sreću, smirenje. Ako se dogodi da tokom molitve ili meditacije misli "bježe", ne brinite, već spontano pustiti da prođu i nastavite sa disanjem i izgovaranjem izabrane riječi. Kada se redovno primjenjuje ova tehnika, brzo dolazi do smirenja i podizanja otpornosti na stres. Tako se jačaju volju i duh, uspostavlja bolja samokontrola na stresogene situacije u životu.

DOBRA ORGANIZACIJA

Ova stavka je izuzetno važna u odbrani od stresa, jer smo svi zatrpani obavezama. Ako ih poređamo po važnosti i hitnosti, rješavamo jednu po jednu, a ne sve istovremeno, tenzija će biti manja. Ponekad je neophodno da tražimo pomoć od kolege, razgovaramo sa prijateljima, članovima porodice ili stručnjacima za određenu oblast.

MENTALNA DETOKSIKACIJA

Iz minuta u minut nas svi "bombarduju" brojnim, uglavnom lošim informacijama. Iako toga nismo u potpunosti svjesni, loše vijesti, negativne priče i umu neprijatni sadržaji, unose dodatnu nervozu i postajemo razdražljivi čak i ako smo ustali lijepo raspoloženi. Nesvjesno upijanje svih informacija u kontinuitetu, posebno negativnih, neminovno uzrokuje stres.

Da bi "očistili" mozak, potrebno je najmanje sedam dana da se isključite od svega što vas opterećuje. Prije svega, odložite mobilni telefon i ne gledajte vijesti iz minuta u minut, ni novosti sa društvenih mreža jer svakodnevno "četovanje" umara čak i kada su prijatne teme.

KONCENTRACIJA I VIZUALIZACIJA

Ovo je vrlo bitno, s obzirom na to da većinu stresnih situacija uzrokujemo sami, ličnim doživljajem stvari i interpretacijom događaja. Ako uvijek kasnimo i često griješimo, bićemo pod stresom, kao i kada pretjerujemo u tome da sve bude savršeno i svaki detalj na svom mjestu. Kada hoćete da "iskočite iz kože", osamite se tri minuta i zamislite umirujuću sliku u glavi. Neki prizor koji vas opušta, asocira na ljubav i mir.

Za to vrijeme ne razmišljajte o problemu koji vas tišti, već sačekajte da se mozak i tijelo primire. A zatim se "hladne glave" uhvatite u koštac sa problemima.

SMIJEH

Šale, zabavne društvene igre, komični filmovi i dobro raspoloženje ljudi u vašem okruženju mogu da budu najprijatniji predah u stresnom danu. Nakon smijanja ćete opuštenije posmatrati sva dešavanja oko vas. Pozitivno utiču i prijatna muzika, dobra knjiga ili hobi koji vas opušta. To može biti slikanje, pisanje, kuvanje, vožnja bicikla, baštovanstvo... Kada radimo nešto što volimo, punimo baterije i podižemo dobru energiju, a loša odlazi i zato se osjećamo smireno.

SEKS

Ovo je još jedan od prijatnih načina za oslobađanje od stresa. U vođenju ljubavi treba uživati, jer samo tada dovodi do potpunog opuštanja tijela po završetku čina. Stručnjaci kažu da pozitivan efekat traje nekoliko časova nakon seksa i djeluje kao ljekoviti tonik na organizam. Sa partnerom bi trebalo biti otvoren i bez snebivanja reći šta volite i šta vas uzbuđuje. Potpuno uživanje donosi trenutno olakšanje, poboljšava seks i bliskost u partnerskim odnosima, daje snagu da se u budućnosti dotična osoba lakše nosi sa stresom.

FIZIČKA AKTIVNOST

Neophodna je za očuvanje zdravlja, ali i za oslobađanja od negativnih emocija i energije. Možete da probate sve od sportova, borilačke vještine, plivanje, trčanje, duge šetnje i druge vrste rekreacije. Važno je da otkrijete šta vam najviše prija. Angažovanjem tijela, ali i mozga, tokom treninga, zaboravljaju se problemi i kanališe nezadovoljstvo. Na kraju napora, ostaje slatki, iscrpljujući umor i ispunjenost koja doprinosi da se uveče lakše i brže zaspi.

PRIJATELjSTVO I LjUBAV

Prijateljstvo i ljubav su najbolji prirodni lijekovi protiv nervoze i loših stvari, jer uz podršku bližnjih svaki teret postane manji. Kvalitetni odnosi među ljudima jačaju i fizički i psihološki imunitet. Akcenat je na razumijevanju među ljudima, nikako na nasilju, a ljubav je jedina emocija koja je u stanju da pripitomi agresiju, tvrde psiholozi.

VJEŽBA PRED SPAVANjE

Opuštanje ne poništava posljedice stresa, ali ih u značajnoj mjeri ublažava. Prvo dolazi do relaksacije mišića, a onda organizma i psihe. Svrha i jeste da se opuste napeti mišići i ukloni grč koji blokira protok energije.

Kada uveče legnete u krevet, zatvorite oči, dlanove položite na trbuh, ali ne pritiskajte i polako udišite i izdišite. Vježbu ponovite nekoliko puta, jer opušta dijafragmu i pospješuje dotok kiseonika, a time donosi smirenje, uklanja toksične supstance iz tkiva i olakšava da utonete u san.

Ovaj čaj je siguran lijek protiv stresa

Zbog pozitivnog djelovanja na zdravlje, đumbir je čest sastojak raznih jela i napitaka. Stručnjaci preporučuju da se čaj od korjena đumbira, koji obiluje brojnim mineralima i vitaminima, konzumira svakodnevno i tako smanji nivo nakupljenog stresa u organizmu.

Ukoliko vas stomak “zavija od brige”, ključ vašeg problema može biti upravo đumbir. Stomačna kiselina je ključna kod varenja, a kada smo pod stresom ovaj proces može biti narušen.

Topla voda u kombinaciji sa limunom i sječenim đumbirom je odličan način da podstaknete varenje. Đumbir je prepun antioksidansom gingerolom koji pomaže u otklanjanju štetnih hemikalija koje proizvodi naše tijelo kada smo zabrinuti, pa đumbir pomaže i kod smanjenja psihološkog stresa.

Ovo piće takođe podstiče raspoloženje i poništava negativna osjećanja, te ublažuje ili skroz uklanja stres.

Koristi čaja od đumbira

1. Umanjuje bolest putovanja

2. Reguliše osjećaj nelagodnosti u stomaku

3. Smanjuje svaku vrstu upale, posebno zglobova

4. Smiruje kašalj i prehladu

5. Reguliše cirkulaciju

6. Stavljanjem obloga na stomak, olakšava menstrualne grčeve

7. Ojačava imunitet zato što sadrži antioksidanse

8. Umanjuje stres i poboljšava raspoloženje

Čaj od đumbira se priprema tako što se svježi korijen đumbira isječe na kriške i doda u ključalu vodu, oko 10 kriški đumbira na pola litre vode. Kuva se desetak minuta, a zatim se procijedi. Po želji se dodaju med i limun u čaj.

 nezavisne.com

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top