legendarni

Žene su oduvijek imale šta za reći, ali nisu uvijek imale pravo glasa. Iako smo i danas daleko od potpune ravnopravnosti polova, stanje se značajno popravilo, u odnosu na prošli vijek. A među prvim ženama koje su se izborile da mogu reći ono što žele, bile su pjesnikinje, književnice. One su kroz svoje pjesme, romane, priče i novele pisale istoriju ženske književnosti, a da toga nisu bile ni svjesne. Predstavljamo ti 5 književnica, koje su ostavile dubok trag u ženskoj književnosti i čija djela su uticala i dalje utiču na mnoge generacije.

Maya Angelou

Afroamerička pjesnikinja, glumica i aktivistkinja Maya Angelou, čija je karijera trajala 50 godina i čije citate svakodnevno viđamo na društvenim mrežama. Iza sebe je ostavila 36 knjiga, a najpoznatija je po svojoj prvoj autobiografiji „Znam zašto ptica u kavezu pjeva“. Tokom cijelog života je bila aktivistkinja za jednakost, toleranciju i mir, a njena djela i izreke i danas isnpirišu milione ljudi širom svijeta. Kao istaknuta aktivistkinja za građanska prava, družila se i sarađivala sa Martinom Lutherom Kingom, Nelsonom Mendelom i Malcolmom X.

Jane Austin

Jane Austin je poznata kao jedna od prvih ženskih autorki, koje je postigla značajan uspjeh i slavu. Jedna je od prvih, koja je žene učinila središnjom figurom u svojim romanima. U to je vrijeme mnogo uticala na englesku književnost, a danas njena djela značajno doprinose svjetskoj književnosti. Njeni radovi su i dalje predmet književnih studija – kako zbog svog istorijskog konteksta, tako i zbog njenih književnih tehnika. Njena najpoznatija djela su „Ponos i predrasude“, „Razum i osjećajnost“ i „Mansfild park“.

Agatha Christie

Književnica, čija su djela prevedena na 103 svjetska jezika i čije su knjige među najprodavanijim na svijetu. Upoznala nas je sa Hercuelom Poirotom, kojeg i danas milioni ljudi rado čitaju i gledaju kroz filmske interpretacije. Autorka je kriminalisitčkih romana i to ju je proslavilo, a manje je poznato da je bila uspješna i u pisanju drama i ljubavnih romana. Zanimljiva je činjenica da je prvu knjigu napisala zbog opklade – njena sestra je tvrdila da Agatha, nije u stanju stvoriti roman. Ova „kraljica krimića“ voljela je u svojim djelima pisati o uspješnim i emancipovanim ženama, dok je muško-ženske odnose bazirala na povjerenju i međusobnom uvažavanju.

Emily Dickinson

Autorka oko 1.800 pjesama, Emily Dickinson, smatra se jednom od najpoznatijih pjesnikinja, koja u velikoj mjeri utiče na pjesničku tradiciju i definiše smjer u kojem se ona razvijala nakon toga. Međutim, samo 10 njenih pjesama objavljeno je za njenog života, dijelom i zbog toga što je Dickinsonovo pisanje bilo vrlo nekonvencionalno za taj period. Tokom života, svega nekoliko njenih najbližih ljudi je bilo upoznato sa njenim talentom za pisanje, a tek nakon smrti, njena poezija joj je donijela svjetsku slavu. Ljubav sa kojom se susrela u ranim dvadesetim bila je zabranjena, jer je otac smatrao da mladić u kojeg se zaljubila nije bio dobar izbor, ali je ostavila dubok trag u njenim pjesmama i neki smatraju, da je zbog toga patila do kraja života.

Sylvia Plath

Književnica koja je bila velika feministkinja i umjetnica, ostala je zapamćena i po svojoj tragičnoj sudbini. Njen brak sa engleskim pjesnikom Tedom Hughesom, predstavlja jedan od najintrigantnijih odnosa 20. vijeka, koji psihoanalitičari i danas proučavaju i pokušavaju objasniti. Silvia Plath je pisala konfesionalnim stilom, odnosno iz duboko ličnog ugla, a djela je ispunjavala intimnim detaljima iz svog privatnog života. Oduvijek se zalagala za ženska prava kroz svoju književnost, a najpoznatija djela koja su ostala iza nje su „Stakleno zvono“, i „Arijel“.

izvor:ultra.ba

Danas je utorak, 2. februar, 33. dan 2021. Do kraja godine ima 332 dana.

1509. - Portugalci su pod komandom Fransiska de Almejde uništili muslimansku flotu tokom bitke u Indijskom okeanu, u blizini grada Diu na sjeverozapadu Indije, poslije čega su uspostavili kontrolu u vodama oko indijskog potkontinenta.

1536. - Španski istraživač Pedro de Mendosa na ušću rijeke La Plata u Atlantski okean osnovao grad Buenos Ajres, nakon 1880. glavni grad Argentine.

1556. - U jednoj od najvećih katastrofa u istoriji čovječanstva zemljotres je opustošio kineske provincije Šansi, Šaanhsi i Henan - poginulo je više od 850.000 ljudi i zbrisano je s lica zemlje nekoliko stotina naselja.

1594. - Umro italijanski kompozitor Đovani Pjerluiđi da Palestrina, jedan od najznačajnijih predstavnika polifone renesansne muzike. Živio je u periodu rimokatoličke protivreformacije, pa su njegova djela obilježena konzervativnim pristupom crkvenoj muzici. Komponovao je djela velike izražajnosti, dubokih osjećanja, klasične mirnoće, široke i dijatonske melodike - više od sto misa, oko 250 duhovnih i svjetovnih moteta, madrigale. Djela: "Misa pape Marcela", "Stabat Mater".

1709. - Škotski mornar Aleksander Selkrejg, poznat kao Aleksander Selkirk, izbavljen je s pustog pacifičkog ostrva, na koje je 1704. prispio poslije brodoloma. NJegova priča je inspirisala Danijela Defoa da napiše roman "Robinson Kruso".

1801. - Britanski parlament održao prvu sjednicu kojoj su prisustvovali i irski predstavnici.

1834. - Srpski knez Miloš Obrenović objavio Drugi hatišerif turskog sultana Mahmuda Drugog, kojim su - kako je knez naglasio u besjedi pred postrojenom gardom u Kragujevcu - precizirani odnosi Srbije i Otomanskog carstva. Poslije Prvog hatišerifa Porta je pokušavala da ustupke Srbiji svede na minimum, ali je knez bio uporan, pa je sultan Drugim hatišerifom priznao nove granice, uključujući sporne krajeve.

1848. - Meksiko i SAD u gradu Gvadelupe Idalgo sklopili mir poslije dvogodišnjeg rata. Poraženi Meksiko je morao, uz naknadu od 15 miliona dolara, da preda Teksas, Novi Meksiko, Arizonu i Kaliforniju, ukupno više od milion i po kvadratnih kilometara.

1879. - Umro bugarski pisac i revolucionar LJuben Stojčev Karavelov, koji je ostavio trag i u srpskoj literaturi. U Beograd je došao 1867, povezao se s Ujedinjenom omladinom srpskom i sa Svetozarom Markovićem se borio protiv sentimentalizma i romantizma i za realizam u književnosti. U tom duhu je na srpskom jeziku pisao kritičke članke i pripovijetke iz beogradskog života. Zalagao se za stvaranje južnoslovenske federacije, skupljao je dobrovoljce i borio se 1876. u srpsko-turskom ratu. Djela: "Je li kriva sudbina?", "Kaznio je Bog", "Gorka sudbina", "Iz mrtvog doma", "Soka", "Bugari starog kova".

1882. - Rođen irski pisac DŽejms DŽojs, jedan od najvećih u 20. vijeku, koji je eksperimentima u narativnoj tehnici i strukturi romana, primjeni toka svijesti i novatorskom odnosu prema jeziku dao nov pravac modernoj književnosti. Počeo je kao buntovnik protiv rimokatoličke vjerske zatucanosti i uskogrudosti irske sredine, ali je glavni grad Irske Dablin, njegovu istoriju, žitelje i topografiju učinio središnjom temom svog djela. U najpoznatijem djelu - romanu "Uliks", na 700 strana je opisao jedan dablinski dan svog junaka, prema jednom književnom kritičaru "na vješt i katkad neprimjetan način, lica i događaji paralelni su onima u Homerovoj 'Odiseji', čiji se gotovo svaki detalj može naći u 'Uliksu'". Taj humorni, vitalni i robustni roman označio je revoluciju epskog oblika i vjerovatno je uticao jače od bilo kojeg djela na razvoj književnosti 20. vijeka. Ostala djela: romani "Portret umjetnika u mladosti", "Fineganovo bdijenje", pjesme "Kamerna muzika", pripovijetke "Dablinci", drama "Izgnanici".

1895. - Umro srpski pisac LJubomir Nenadović, član Srpske kraljevske akademije, jedan od prvih srpskih književnika u 19. vijeku sa širokim evropskim obrazovanjem, čiji su putopisi znatno prevazišli literaturu tog vremena. Od Dositeja Obradovića je prihvatio kult nauke i razuma, a od romantičara vjeru u ljudski progres. Djela: putopisi "Pisma iz Italije", "Pisma iz Nemačke", "Pisma iz Švajcarske", "O Crnogorcima".

1898. - Rođen srpski vajar Sreten Stojanović, rektor Umetničke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. U mladosti je pripadao srpskoj revolucionarnoj omladini u BiH. Unio je svježinu i raznolikost u srpsku plastiku u prvoj polovini 20. vijeka, sigurno je vladao i kompozicijom i monumentalnom skulpturom. Djela: reljefi "Ogrlice", "Uteha", monumentalna skulpura "Rob", portreti "Moj otac", "Nikola Vujić", "Umetnikova kći", spomenici na Fruškoj gori, u Podgorici, Grahovu, rodnom Prijedoru. Knjige: "Biste", "O umetnosti i umetnicima".

1901. - Rođen američki violinista porijeklom ruski Jevrejin Jaša Hajfec, jedan od najvećih virtuoza na tom instrumentu. Priređivao je koncerte od djetinjstva, a internacionalnu karijeru je počeo 1912. Pisao je kadence za violinske koncerte i transkribovao kompozicije starih i savremenih majstora. Naročito je cijenjen zbog čistog i melodičnog tona i visoko razvijene tehnike sviranja.

1904. - Rođen ruski pilot Valerij Pavlovič Čkalov, koji se proslavio mnogim poduhvatima, uključujući prelijetanje Sjevernog pola. Ostvario je 1937. prvi let preko najsjevernije tačke Zemlje bez spuštanja, preletjevši avionom "An-25" za 64 časa i 25 minuta razdaljinu od 12.000 kilometara od Moskve do američkog grada Vankuver kod Portlanda, što je bio svjetski rekord. Amerikanci su mu u Vankuveru, u čast tog senzacionalnog leta, podigli spomenik i posvetili muzej. Isprobavajući novi tip lovačkog aviona, poginuo je u decembru 1938.

1907. - Umro ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije naučnike svih vremena uvrstio otkrićem opšteg zakona o periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su svojstva hemijskih elemenata periodično zavisna od njihove atomske težine. Na osnovu tog zakona formulisao je Periodični sistem elemenata, koji mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih elemenata. Periodični sistem elemenata postao je osnova moderne nauke o strukturi materije. NJegova knjiga "Osnovi hemije" prevedena je na mnoge jezike, a u oko 500 radova obrađivao je sva područja hemije, pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, čak i slikarstva. Proučavao je razvoj industrije u Rusiji, naročito uglja, nafte i metala, prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju uglja i hemijsku preradu nafte.

1908. - Umro srpski pisac Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Studirao je u Beogradu tehniku i filozofiju, zatim uređivao novine i bavio se pozorišnom dramaturgijom. Napisao je tridesetak pripovijedaka, dvije komedije i prevodio je s francuskog i ruskog jezika, uključujući "Rat i mir" Lava Tolstoja. Opisivao je život srbijanskog sela pritisnutog birokratijom i zelenašima. Djela: pripovijetke "Glava šećera, "Roga", "Redak zver", "Šilo za ognjilo", "Prva brazda", pozorišni komad "Dva cvancika", komedija "Podvala".

1921. - Rođen indijski filmski režiser Satjađit Raj, jedan od najvećih filmskih stvaralaca 20. vijeka, autor produhovljenih, duboko misaonih i poetično-realističnih djela. Filmovi: "Otac Pančali", "Nepobijeđeni", "Apuov svijet", "Kamen mudrosti", "Boginja", "Salon za muziku", "Rabindranat Tagore", "Tri djevojke", "Metropola".

1924. - Rođena Mira Alečković, pjesnikinja, romansijer i dječiji pisac. Djela: zbirke pjesama "Tri proleća", "Tragovi bez stopa", "Noć ova poslednja", pjesme za djecu "Podzemni heroji", "Dani razigrani", "Zvezdane balade", "Poljana", "LJubavi je malo", "Srebrni voz", "Sanjalica", "A ja rastem", romani "Zašto grdiš reku", "Zbogom, velika tajno", "Jutro", "Zatečena u ljubavi".

1924. - Umro srpski pisac Aleksa Šantić, autor antologijskih pjesama "Ostajte ovdje", "Emina", "Veče na školju". Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista "Zora", koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem. U Mostaru je osnovao Srpsko pjevačko društvo "Gusle". U vrijeme aneksione krize, izazvane 1908. austrougarskom okupacijom Bosne i Hercegovine, izbjegao je u Italiju, zatim je bio poslanik u Bosanskom saboru. U Prvom svjetskom ratu austrougarske vlasti su ga hapsile kao istaknutog srpskog nacionalistu. U početku je bio pod uticajem srpskih pjesnika Branka Radičevića, Jovana Jovanović - Zmaja i Vojislava Ilića, ali je potom izgradio vlastiti pjesnički izraz, karakterističan po elegičnim motivima i rodoljubivim temama. NJegovi stihovi su muzikalni, a pjesme osjećajne, pune ljubavi za nacionalno i socijalno potlačene, s jakim revoltom protiv tiranije. Prevodio je s njemačkog i češkog jezika. Ostala djela: drame "Hasanaginica", "U magli", prevod "Lirskog intermeca" Hajnriha Hajnea.

1943. - Potpunim slomom Nijemaca završena Staljingradska bitka, ključna za ishod Drugog svjetskog rata, kojom su konačno pokopani snovi nacističke NJemačke o munjevitom ratu. U bitki, koja je trajala od juna 1942, učestvovalo je više od dva miliona vojnika na obje strane, 20.000 topova, 2.000 tenkova i isto toliko aviona. Na njemačkoj strani borila se 81 divizija, u čijem su sastavu bili i saveznici Trećeg rajha - Italijani, Mađari, Rumuni i Hrvati. Nijemci su Staljingrad razarali artiljerijom, oklopne armije su neprestano jurišale pokušavajući da ostvare stratešku zamisao - odsijecanje Kavkaza od ostalog dijela SSSR, ali je grad odolio, a sredinom novembra 1942. Crvena armija je prešla u ofanzivu i okružila njemačke snage, zarobivši 91.000 vojnika, uglavnom iz sastava Četvrte i Šeste njemačke oklopne armije, uljučujući komandanta - feldmaršala Fridriha fon Paulusa, 24 generala i 2.500 oficira. U bitki kod Staljingrada poginulo je oko 200.000 njemačkih, italijanskih, mađarskih, rumunskih i hrvatskih vojnika.

1964. - Umro srpski pisac, kritičar i prevodilac Milan Bogdanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Uređivao je list "Republika" i časopise "Danas", "Srpski književni glasnik", "Književne novine". Bio je upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu i predavač na Filozofskom fakultetu i Fakultetu likovnih umjetnosti. Cjelokupna njegova djela su objavljena u pet knjiga, pod nazivom "Stari i novi".

1969. - Umro američki filmski glumac engleskog porijekla Boris Karlof, koji je igrao u prvim horor filmovima i četiri decenije bio neka vrsta zaštitnog znaka tog žanra. Filmovi: "Zakon podzemlja", "Ludi genije", "Frankeštajn", "Lice sa ožiljkom", "Izgubljena patrola", "Mumija", "Maska Fu Mančua", "Stara mračna kuća", "Čudotvorac", "Crna mačka", "Frankeštajnova nevjesta", "Hodajuća smrt", "Frankeštajnov sin", "Teror", "Mete".

1970. - Umro engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950, jedan od rodonačelnika analitičke filozofije. Ogledao se u raznovrsnim oblicima filozofskog istraživanja, matematike, publicistike, političkog i moralnog angažovanja. Posvetio se borbi za mir i u mnogim akcijama se iskazao kao protivnik intervencije SAD u Vijetnamu i nuklearnog naoružanja. Osnovao je međunarodnu porotu koja je dobila naziv "Raselov sud". Djela: "Kritičko izlaganje Lajbnicove filozofije", "Istorija zapadne filozofije", "Logički atomizam", "Analiza materije", "Skeptički eseji", "Naše saznanje spoljnog svijeta", "LJudsko znanje", "Principi socijalne rekonstrukcije", "Putevi ka slobodi", "Praksa i teorija boljševizma", "Sloboda i organizacija", "Osvajanje sreće", "LJudsko društvo u etici i politici", "Zašto nisam hrišćanin", "Principi matematike" - s Alfredom Nortom Vajthedom.

1978. - Dvojica sovjetskih kosmonauta sa svemirskog broda "Saljut" su u otvorenom svemiru, prvi put u istoriji kosmičkih letova, obavila operaciju dopune goriva.

1986. - U kneževini Lihtenštajn žene prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

1990. - Južnoafrički predsjednik Ferdinand de Klerk ukinuo zabranu Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mendele.

1995. - Lideri Izraela, Jordana, Egipta i PLO prvi put se okupili zajedno da bi na sastanku u Kairu iznašli mirovno rješenje i podržali izraelsko-palestinski sporazum.

1996. - Umro američki filmski glumac, režiser i baletski igrač DŽin Keli, jedna od najznačajnijih figura u istoriji mjuzikla. Briljantno je spojio klasični balet s modernim igračkim senzibilitetom. Filmovi: "Amerikanac u Parizu", "Ples na kiši", "Gusar", "U grad!", "Poziv na igru", "Helo, Doli!".

1998. - Pad filipinskog putničkog aviona "DC-9" na jugu Filipina nije preživio niko od 104 putnika i članova posade.

2002. - Holandski princ Viljem Aleksander oženio se Maksimom Zoreguietom, Argentinkom, čiji je otac bio pripadnik hunte, i time oživio tradiciju kontroverznih brakova holandske kraljevske porodice.

izvor: Nezavisne novine

Početak snimanja televizijske serije o dinastiji Nemanjića, pod nazivom “Nemanjići – rađanje kraljevine”, zakazan je za 15. mart, u okolini manastira Studenica.

Igrana serija o Nemanjićima je jedan od najvećih projekata Radio-televizije Srbije, koja se prvi put bavi srednjim vijekom u Srbiji.

---

Serija govori o istorijskim turbulencijama vezanim za srpsku državu krajem 12. i početkom 13. vijeka, u vrijeme koje je prethodilo ustoličenju dinastije Nemanjića, a važan aspekt priče o Nemanjićima je podizanje manastira Hilandar na Svetoj Gori.

U ulozi Stefana Prvovenčanog pojaviće se Vojin Ćetković, Stefana Nemanju će tumačiti Mladen Nelević, uloga Svetog Save povjerena je Draganu Mićanoviću, a Vukana Nemanjića će igrati Nebojša Glogovac.

U ostalim ulogama pojaviće se: Nada Šargin, Sloboda Mićalović, Miodrag Miki Krstović, Goran Sultanović.

Serija će biti snimljena u produkciji RTS-a, u režiji Marka Marinkovića prema scenariju Gordana Mihića.

Planirano je da snimanje traje četiri mjeseca na autentičnim lokacijama među kojima su Studenica i Crkva Svetog Petra i Pavla u Novom Pazaru.

Početak emitovanja prve epizode planiran je za kraj godine u kojoj se obilježava 800 godina od krunisanja Stefana Prvovjenčanog.

Serija će imati 12 epizoda.

 

nezavisne.com

Glumica Ema Votson, koja se proslavila u serijalu filmova o čarobnjaku Hariju Poteru, nedavno je izjavila da je odbila ulogu u filmu "La La Land", koji je dobio najznačajnije filmske nagrade i nekoliko nominacija za "Oscara".
Glumica je istakla da nije bila oduševljena scenarijem i da je insistirala da se snimanje održi isključivo u Londonu.
Njenom kolegi Majlsu Teleru je takođe ponuđena uloga u ovom filmu, koju je odbio jer nije bio zadovoljan honorarom od četiri miliona dolara. Uloge su dobili Rajan Gosling i Ema Stoun, a film "La La Land" obara sve rekorde kada su u pitanju filmske nagrade.
Ema Votson i Majls Teler nisu prvi glumci koji su odbili rad na filmu. "Nezavisne" vam donose listu glumaca koji su propustili uloge u filmovima koji su postali najbolja ostvarenja sedme umjetnosti.