Šta čitati ovog proljeća? Predlažemo ovih 5 sjajnih književnica!
Proljeće je idealno vrijeme za uživanje na terasi ili balkonu, uz kafu ili čaj, i dobru knjigu. Ukoliko voliš da čitaš, ali nemaš vremena da pratiš književne tokove, mi smo tu da ti damo prijedloge. Ovog puta smo se bazirali na sjajne književnice koje su popularne posljednih godina.
Rumena Bužarovska „Moj muž“

Bužarovska je mlada makedonska književnica koja je posljednjih godina dobila značajne književne nagrade. Mnogo je čitana među ženama, a njena zbirka priča „Moj muž“ je njeno najpopularnije djelo. Riječ je o pričama iz svakodnevnog života, običnim ženama i njihovim muževima raznih profesija i karaktera, njihovim komplikovanim porodičnim odnosima i slično. Ukratko, u ovoj zbirci će se svaka žena pronaći.
Guzelj Jahina „Deca Volge“

Djela ove književnice su pobrala skoro sve važne književne nagrade u Rusiji. Kod nas su prevedena oba njena romana „Zulejha otvara oči“ (koji je i ekranizovan) i „Deca Volge“. „Deca Volge“ je drugi roman Guzelj Jahine koji govori o seoskom učitelju koji živi na obalama velike rijeke Volge u Rusiji i sam odgaja ćerku. Vrijeme radnje je Drugi svjetski rat. Priča je topla, emotivna, neobična i pritom začinjena neobično slikovitim jezikom ove mlade književnice.
Arundati Roj „Bog malih stvari“

„Bog malih stvari“ je priča o bogatoj indijskoj porodici iz 60-ih godina prošlog vijeka i njenoj teškoj sudbini. Priča prati dječaka i djevojčicu, blizance koji žive bezbrižnim životom ispunjenim običnim dječijim nestašlucima. Ali njihov život će se promjeniti kad im u goste dođe rođaka iz Engleske. Roman je bio bestseler i dobio Bukerovu nagradu.
Džesi Barton „Muza“
>Ovo je roman koji zahtjeva punu pažnju čitaoca. Vrlo zanimljivo štivo sa mnoštvo radnje, ali i misterije. Držaće te zainteresovanom sve do kraja. U pitanju je spoj dvije priče, iz dva različita vremenska perioda: Španija 1936. i Engleska 1967. Jedno zagonentno umjetničko djelo će pokrenuti tajne iz prošlosti i povezati ove dvije priče.
Maja Anđelou „Znam zašto ptica u kavezu peva“

Maja Anđelou je bila afroamerička pjesnikinja, scenaristkinja i glumica. Imala je teško djetinjstvo koje ju je oblikovalo za kasniji život. „Znam zašto ptica u kavezu peva“ je njena autobiografija u kojoj opisuje rane godine svog života koje su obilježene rasnom diskriminacijom i seksualnim nasiljem. Majin život je svojevrsni simbol odrastanja crne djevojčice u Americi.
izvor:ultra.ba
Njihova djela su oplemenila svijet – Upoznaj značajne žene književnice kroz istoriju
Žene su oduvijek imale šta za reći, ali nisu uvijek imale pravo glasa. Iako smo i danas daleko od potpune ravnopravnosti polova, stanje se značajno popravilo, u odnosu na prošli vijek. A među prvim ženama koje su se izborile da mogu reći ono što žele, bile su pjesnikinje, književnice. One su kroz svoje pjesme, romane, priče i novele pisale istoriju ženske književnosti, a da toga nisu bile ni svjesne. Predstavljamo ti 5 književnica, koje su ostavile dubok trag u ženskoj književnosti i čija djela su uticala i dalje utiču na mnoge generacije.

Maya Angelou
Afroamerička pjesnikinja, glumica i aktivistkinja Maya Angelou, čija je karijera trajala 50 godina i čije citate svakodnevno viđamo na društvenim mrežama. Iza sebe je ostavila 36 knjiga, a najpoznatija je po svojoj prvoj autobiografiji „Znam zašto ptica u kavezu pjeva“. Tokom cijelog života je bila aktivistkinja za jednakost, toleranciju i mir, a njena djela i izreke i danas isnpirišu milione ljudi širom svijeta. Kao istaknuta aktivistkinja za građanska prava, družila se i sarađivala sa Martinom Lutherom Kingom, Nelsonom Mendelom i Malcolmom X.

Jane Austin
Jane Austin je poznata kao jedna od prvih ženskih autorki, koje je postigla značajan uspjeh i slavu. Jedna je od prvih, koja je žene učinila središnjom figurom u svojim romanima. U to je vrijeme mnogo uticala na englesku književnost, a danas njena djela značajno doprinose svjetskoj književnosti. Njeni radovi su i dalje predmet književnih studija – kako zbog svog istorijskog konteksta, tako i zbog njenih književnih tehnika. Njena najpoznatija djela su „Ponos i predrasude“, „Razum i osjećajnost“ i „Mansfild park“.

Agatha Christie
Književnica, čija su djela prevedena na 103 svjetska jezika i čije su knjige među najprodavanijim na svijetu. Upoznala nas je sa Hercuelom Poirotom, kojeg i danas milioni ljudi rado čitaju i gledaju kroz filmske interpretacije. Autorka je kriminalisitčkih romana i to ju je proslavilo, a manje je poznato da je bila uspješna i u pisanju drama i ljubavnih romana. Zanimljiva je činjenica da je prvu knjigu napisala zbog opklade – njena sestra je tvrdila da Agatha, nije u stanju stvoriti roman. Ova „kraljica krimića“ voljela je u svojim djelima pisati o uspješnim i emancipovanim ženama, dok je muško-ženske odnose bazirala na povjerenju i međusobnom uvažavanju.

Emily Dickinson
Autorka oko 1.800 pjesama, Emily Dickinson, smatra se jednom od najpoznatijih pjesnikinja, koja u velikoj mjeri utiče na pjesničku tradiciju i definiše smjer u kojem se ona razvijala nakon toga. Međutim, samo 10 njenih pjesama objavljeno je za njenog života, dijelom i zbog toga što je Dickinsonovo pisanje bilo vrlo nekonvencionalno za taj period. Tokom života, svega nekoliko njenih najbližih ljudi je bilo upoznato sa njenim talentom za pisanje, a tek nakon smrti, njena poezija joj je donijela svjetsku slavu. Ljubav sa kojom se susrela u ranim dvadesetim bila je zabranjena, jer je otac smatrao da mladić u kojeg se zaljubila nije bio dobar izbor, ali je ostavila dubok trag u njenim pjesmama i neki smatraju, da je zbog toga patila do kraja života.

Sylvia Plath
Književnica koja je bila velika feministkinja i umjetnica, ostala je zapamćena i po svojoj tragičnoj sudbini. Njen brak sa engleskim pjesnikom Tedom Hughesom, predstavlja jedan od najintrigantnijih odnosa 20. vijeka, koji psihoanalitičari i danas proučavaju i pokušavaju objasniti. Silvia Plath je pisala konfesionalnim stilom, odnosno iz duboko ličnog ugla, a djela je ispunjavala intimnim detaljima iz svog privatnog života. Oduvijek se zalagala za ženska prava kroz svoju književnost, a najpoznatija djela koja su ostala iza nje su „Stakleno zvono“, i „Arijel“.
izvor:ultra.ba