OK fest

Palmer je američki dramski film koji je premijerno prikazan na striming platformi Apple TV+ pre nekoliko dana. Film potpisuju režiser Fišer Stivens (dobitnik Oskara za dokumentarac The Cove) po scenariju Šeril Gerero, dok se u glavnoj ulozi nalazi Džastin Timberlejk čiji lik se vraća u svoj rodni grad nakon služenja dvanaestogodišnje zatvorske kazne. Palmer stiže u dom bake Vivijen koja ga je odgojila, suočen sa uspomenama na slavne dane i sumnjičave članove lokalne zajednice.

Kako saznajemo, Palmer je bio odličan sportista u srednjoj školi i dobio je sportsku stipendiju za prestižan univerzitet. Prošao je put od heroja rodnog grada do osuđenog kriminalca. Stvari se komplikuju kada njegova problematična komšinica Šeli nestane iz kuće, ostavljajući svog sedmogodišnjeg sina Sema samog i na meti nasilnika. Ono što je zajedničko za Palmera i Sema je da se osećaju drugačije u odnosu na ljude oko sebe, a Palmer će od početne odbojnosti prema Semu postati brižan i zaštitnički nastrojen.

Iako je prošlo dvanaest godina Palmerov rodni grad, kao ni građani koji žive u njemu, se nisu puno promenili – ljudima je i dalje omiljena aktivnost ogovaranje i osuđivanje. Prijatelji se prema Palmeru ponašaju kao u stara dobra vremena, dok ga svi ostali gledaju ispod oka sa prigušenim pozdravom i klimanjem glavom. Mi u početku ne znamo zbog čega je Palmer završio u zatvoru, ali kada bi ga neko to pitao on bi verovatno direktno odgovorio.

Kao što se i očekuje, centralni lik i priča koja se odvija oko njega nisu nešto posebni ili jedinstveni. Palmer nije ni žrtva, niti čovek sa nekom neviđenom plemenitošću, već pojedinac koji je načinio veliku grešku, odslužio svoju kaznu i ne pokušava da sakrije svoju prošlost ili da se pravda za svoje postupke. Možda nam to iz naše perspektive ne deluje kao nešto veliko, ali je u datim okolnostima veoma značajno. Mnogo toga visi nad glavom ovog mladog čoveka dok se trudi vrati život u normalu.

Najveći kvalitet ovog filma se ogleda u tome što mu je srce na pravom mestu. Priča nije složena, a  Palmerove planove da nađe posao i gleda svoja posla remeti činjenica da je dolaskom Sema u njegov život preuzeo mnogo više odgovornosti nego što je planirao ili očekivao. Sem mu pomaže da otkrije koliko toga je propustio u sopstvenom životu i postaje objekat kanalisanja njegove pristojnosti i dobrote. Palmer postaje nezvanični staratelj deteta i uspostavljaju odnos pun malih trenutaka međusobnog saosećanja i iskrenosti.

Vidimo kako ljubav i pažnja zaista mogu promeniti nečiji život, kao i posredne poruke o važnosti strpljenja i tolerancije. Sem voli stvari koje društvo smatra da su namenjene devojčicama zbog čega postaje predmet redovnog maltretiranja i jedan je od retkih koji ne sudi Palmeru. Odlaskom majke se oseća izgubljeno i u Palmeru vidi oca koga nikada nije imao. Timberlejk u glavnoj ulozi pruža sasvim pristojan nastup u kome ne vidimo neku evoluciju njegovog lika, nego isticanje njegove ranjene, ali žilave spoljašnjosti, dok je klinac zaista beskrajno simpatičan.

Palmer je sentimentalna i iskrena drama koja uspeva da premaši moja skromna očekivanja iako luta dobro poznatom teritorijom – film sa iskrenom pričom, nekoliko dirljivih momenata i srcem na pravom mestu.

moja konačna ocena: 7/10

BANJALUKA - Meteoalarm izdao je upozorenje za većinu krajeva Republike Srpske i Federacije BiH zbog obilne kiše i jakog vjetra.

Žuto upozorenje izdato je regije Banjaluka, Sarajevo, Tuzla, Višegrad, Foča, Trebinje, Mostar, Livno i Bihać, objavljeno je na sajtu Meteoalarma /meteoalarm.eu/.

Obilne padavine uz jači vjetar prognozirane su Foču, Mostar, Trebinje i Livno. Očekivana količina padavina je između 20 i 40 litara po metru kvadratnom. Duvaće vjetar sa udarima između 40 i 60 kilometara na čas.

Jači udari vjetra očekuju se i na tuzlanskom, sarajevskom, višegradskom, banjalučkom i bihaćkom području.

Žuti meteoalarm ukazuje na potencijalno opasno vrijeme.

izvor:Nezavisne novine

Krvavi snijeg ili crveni snijeg moguć je za vikend u Njemačkoj, upozorili su meteorolozi.

Ekstremne vremenske prilike izazvaće ovaj neobičan meteorološki fenomen, prenosi SNA njuz.

Susrešće se hladan vazduh koji dolazi iz Skandinavije na sjever Njemačke i donosi snijeg i oluje, a meteorolozi predviđaju i do 40 centimetara snijega, kao i topao vazduh iz Sahare na jugu te zemlje koji donosi temperature od 16 stepeni.

Vazduh iz Sahare sa sobom nosi čestice pijeska koje će obojiti snijeg u crveno.

Andreas Fridrih iz Njemačkog meteorološkog servisa, objasnio je da nije lako predvidjeti da li će biti krvavog snijega.

"To se događa kada se čestice pijeska i višim slojevima atmosfere pomiješaju s kristalima snijega koji padaju na zemlju. Potom se zajedno talože i tako oboje snijeg u crveno", kazao je on za njemačke medije.

Međutim, nije samo pijesak iz Sahare krivac za ovu pojavu, već i mikroorganizmi, poznati kao snježne alge, koji tokom topljenja mogu da promijene boju snijega, navode stručnjaci.

​Kako na svom sajtu objašnjava Nejmački meteorološki servis, krvavi snijeg ili krvava kiša nekada su smatrani predznakom apokalipse. Međutim, oni objašnjavaju da krvavi snijeg najčešće nastaje zbog čestica pustinjskog pijeska, koji u crveno može obojiti i kišu, dok su alge kao uzrok češće u barama koje ostaju poslije topljenja snijega ili kiše.

(Sputniknews.com)

Objavljen je trejler za novi SF film u kome glumi Brus Vilis, a snimljen je u produkciji "Saban" pod nazivom "Cosmic Sin".

Radnja filma dešava se 2524. godine, odnosno 400 godina nakon što su Zemljani kolonizovali ostale planete, prenosi b92.

Penzionisani general Džejms Ford (Vilis) vratio se u službu nakon što je stanovništvo na jednoj udaljenoj planeti napala neprijateljska vanzemaljska flota.

Njegov direktni pomoćnik jeste general Eron Rajl (Frenk Grilo).

Sedam vojnika otpadnika kreću u preventivni napad protiv novootkrivene vanzemaljske civilizacije, u nadi da će spriječiti veliki međuzvjezdani rat prije nego što bude kasno.

Reditelj ovog filma je Edvard Drejk.

izvor: Nezavisne novine

Danas je nedjelja, 7. februar, 38. dan 2021. Do kraja godine ima 327 dana.

1478 - Rođen engleski humanista i državnik Tomas Mor, rodonačelnik utopijskog socijalizma, pisac socijalnih, istorijskih i teoloških spisa. Od 1529. do 1532. bio je lord-kancelar kralja Henrija Osmog, ali je 1535. zbog odbacivanja crkvene reformacije i odbijanja da prizna kralja crkvenim poglavarom, osuđen na smrt i pogubljen. U političko-filozofskom romanu "Utopija", objavljenom na latinskom jeziku 1516, opisao je ekonomsku bijedu Engleske, podvrgavši oštroj kritici privatnu svojinu, posebno veleposjedničko zahvatanje zemlje seljaka i eksploataciju u kapitalističkim manufakturama. Nasuprot tome, naslikao je zamišljeno ostrvo "Utopiju", idealnu komunističku državu sa savršenim društvenim i političkim sistemom.

1792 - Austrija i Pruska sklopile savez protiv revolucionarne Francuske zbog straha od širenja ideja revolucije.

1812 - Rođen engleski pisac Čarls DŽon Hafem Dikens, osnivač socijalnog romana, tipičan predstavnik realizma. U djelima je iznio na vidjelo strahovitu nepravednost u viktorijanskom engleskom društvu, čime je uzburkao javno mnjenje, a parlament nagnao da provede izvjesne socijalne reforme. Tegobno lično iskustvo stekao je kad je, zbog porodičnih dugova, kao dječak bio prinuđen da radi u jednoj fabrici za proizvodnju paste za obuću. Djela: romani "Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Pikvikov klub", "Mala Dorit", "Nikolas Niklbi", "Velika očekivanja", "Stara prodavnica rijetkosti", "Sumorna kuća", "Martin Čazlvit", pripovijetke "Tri duha", "Cvrčak na ognjištu", "Bitka života".

1863 - Na britanskom vojnom brodu "Orfej", koji je potonuo pored obala Novog Zelanda, poginulo 190 ljudi.

1864 - Umro reformator srpskog jezika i pravopisa Vuk Stefanović Karadžić, jedna od najznamenitijih ličnosti srpske kulture, tvorac novog pravopisa i književnog jezika, genijalni samouk koji je napravio odlučan preokret u srpskoj literaturi - ona je od njegovog vremena dobila izrazito narodno i nacionalno obilježje. Na "Književnom dogovoru" srpskih i hrvatskih kulturnih radnika u Beču 1850. dopustio je da štokavski dijalekt srpskog narodnog jezika postane jedinstven književni jezik oba naroda. Osnovnu pismenost je učio u selu kod rođaka trgovca, potom u školi u Loznici i u manastiru Tronoša. U Prvom srpskom ustanku bio je pisar vojvode Ćurčije, zatim učitelj u Beogradu i carinik na Dunavu kod Kladova. Poslije propasti Prvog srpskog ustanka 1813. i odlaska u Beč počeo je da sakuplja narodne pjesme i umotvorine i da radi na srpskom jeziku i pravopisu. Ubrzo je izdao prvu zbirku narodnih pjesama i "Pismenicu" , a 1818. "Rječnik". Pisao je i istorijska svjedočanstva, bavio se etnografijom, organizovao istraživanja u svim jugoslovenskim zemljama i vodio ogromnu prepisku. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Uređivao je almanah "Danicu" i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom i prošlošću. Gigantskim radom, za koji bi timovima naučnika i kulturnih radnika bile potrebne decenije, stekao je mnoge pristalice, ali i ogorčene protivnike. Prijatelje je našao u najistaknutijim umovima Evrope, učinio je da srpske narodne pjesme, kultura i istorija ostanu poznate širom Evrope, a ugledni univerzitet u Jeni ga je proglasio počasnim doktorom. NJegove reformatorske ideje odnijele su odlučujuću prevagu 1847, kada su objavljene "Pesme" Branka Radičevića, dokaz da se "Vukovim jezikom" mogu pisati i umjetnička djela, a Đuro Daničić je studijom "Rat za srpski jezik i pravopis" dokazao da su opravdane Vukove jezičke postavke. Cijela epoha - razvijeni srpski romantizam - bila je pod njegovim uticajem. NJegovi posmrtni ostaci su 1897. preneseni iz Beča u otadžbinu i uz mošti Dositeja Obradovića počivaju ispred Saborne crkve u Beogradu.

1870 - Rođen austrijski psihijatar Alfred Adler, jedan od pionira psihoanalize, osnivač pravca takozvane individualne psihologije, kojom se odvojio od tvorca psihoanalize Zigmunda Frojda. Smatrao je da je težnja ka moći pokretačka snaga psihičkog života svakog pojedinca, što može da izazove pretjeranu težnju ka afirmaciji ili unutrašnji otpor osjećanju manje vrijednosti i time neurotična oboljenja. Djela: "Praksa i teorija individualne psihologije", "Poznavanje čovjeka", "O nervoznom karakteru".

1878 - Umro papa italijanskog porijekla Pije Deveti, čiji je pontifikat trajao 31 godinu i 236 dana, najduže u istoriji rimokatoličke crkve. Na Vatikanskom saboru 1870. proglasio je dogmu o papskoj nepogrešivosti.

1885 - Rođen američki pisac Sinkler Luis, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1930, koji je ismijavao zablude i samoobmane američkog društva i pisao protiv rasne diskriminacije. U realističko-satiričnim romanima podvrgao je podsmijehu ljekare, sveštenike, sudije, malograđane, "poslovne ljude", industrijalce. Djela: romani "Dr Erousmit", "En Vikers", "Elmer Gantri", "Glavna ulica", "Bebit", "Dodsvort", "Mentrep", "Kraljevska krv", "To je ovdje nemoguće".

1894 - Umro belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks, koji je 1840. izumio muzički instrument, nazvan - njemu u čast - saksofon.

1899 - Rođen Radomir - Raša Plaović, jedan od najznačajnijih karakternih glumaca srpskog pozorišta 20. vijeka, koji je između dva svjetska rata uticao na razvitak pozorišta u pravcu modernijeg izraza. Bio je reditelj i prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Radio je s dubokim emocionalnim, psihološkim i intelektualnim poniranjem u likove. Prvi adaptirao i režirao na profesionalnoj sceni "Gorski vijenac" Petra Drugog Petrovića NJegoša. Bavio se i pedagoškim radom i napisao nekoliko udžbenika za glumu i režiju, te pozorišne komade "Car David", a s Milanom DŽokovićem "Voda sa planine", "Rastanak na mostu" i "Kad je srijeda - petak je".

1913 - Crnogorska vojska i srpski Primorski odred počeli u Prvom balkanskom ratu napad na Skadar koji su držali Turci. Poslije skoro tromjesečnih borbi velike sile su odlučile da grad pripadne Albaniji, pa je srpski Primorski odred obustavio operacije, ali su Crnogorci, uprkos blokadi obale koju je sprovela međunarodna flota, produžili opsadu i 23. aprila 1913. prinudili Turke na kapitulaciju. Crnogorci su potom, pod pritiskom velikih sila, ipak morali da napuste Skadar u koji su sredinom maja 1913. ušle britanske, francuske, italijanske, austrijske i njemačke snage.

1947 - Velika Britanija izložila plan podjele Palestine na jevrejski i arapski dio.

1962 - Od eksplozije u zapadnonjemačkom rudniku uglja kod Sarbrikena poginulo 298 rudara.

1968 - Premijeri svih deset kanadskih provincija odobrili nacrt ustava, prema kojem je status francuskog jezika u cijeloj Kanadi izjednačen s engleskim.

1971 - Žene u Švajcarskoj referendumom dobile pravo glasa.

1984 - Američki kosmonaut Brus Mekendls napustio svemirski brod "Čelendžer" i "prošetao" svemirom kao prvi čovjek koji se kretao bez fizičke veze s letjelicom, pokretan motorom na leđima.

1986 - Doživotni predsjednik Haitija Žan Klod Divalije pobjegao iz zemlje, okončavši 29-godišnju diktaturu porodice Divalije u toj karipskoj zemlji.

1990 - Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR odlučio da se iz Ustava izbriše odredba kojom joj je garantovana "rukovodeća i usmjeravajuća" uloga u društvu, omogućivši time višepartijsku demokratiju.

1991 - Sveštenik Žan Bertran Aristid proglašen predsjednikom Haitija, kao prvi demokratski izabran šef te karipske države.

1996 - U "boingu 757", koji se srušio nekoliko minuta poslije polijetanja iz Dominikanske Republike ka NJemačkoj, poginulo svih 189 putnika, mahom njemačkih turista i članova posade.

1999 - Umro kralj Husein, koji je vladao Jordanom od 1952. Na prijestolu te bliskoistočne zemlje naslijedio ga je sin Abdulah.

2006 - Austrijske vlasti razbile međunarodni lanac dječije pornografije koji je činilo više od 2.360 osumnjičenih osoba iz 77 zemalja.

2008 - Grčki mitropolit tebski i livadijski Jeronimos (70) izabran za novog arhiepiskopa Atine i cijele Grčke.

izvor: Nezavisne novine

Bivša srpska teniserka Ana Ivanović često je proglašavana najljepšom svjetskom sportistkinjom, a često na Instagramu objavljuje fotorafije kojima oduševi brojne pratioce.

Tako je bilo i ovog puta pa su usljedili pozitivni komentari njenih pratilaca.

Ana Ivanović je u braku sa bivšim njemačkim fudbalerom Bastijanom Švajnštajgerom.

Ana i Švajni imaju dvoje djece Luku i Leona.

Nedavno su se preselili u kuću u austrijskom grada Vestendorf.

(b92)

Jedan pedesetogodišnjak osuđen je u Švajcarskoj nakon što je potrošio 10.000 funti na prostitutke, ali koristeći lažni novac koji je sam štampao.

Novac je tako loše napravljen da bi i "slijepac mogao da vidi da nije pravi", smatra predsjednik suda okruga Bazel.

Prevara je otkrivena kada je jedna od prostitutki, dan nakon što je od klijenta primila falsifikovan novac, htjela da ga uplati na svoj račun.

Kada je bankomat odbio da prihvati gotovinu, žena (39) je policiji prijavila da joj je novac sumnjiv.

Utvrđeno je da su falsifikati dva puta korišćeni - u junu i oktobru 2019. godine u isplatama dvema ženama kojima je 50-godišnjak platio za seksualne usluge.

Muškarac je nakon prvog susreta, platio 1.800 lažnih funti, a drugom prilikom više od 8.000 lažnih funti drugoj ženi.

Jedna od njih, rekla je pred krivičnim sudom u Bazelu da je te noći prihvatila falsifikovane novčanice jer joj nisu izgledale sumnjivo, a i, kako je rekla, osvjetljenje je bilo slabo u kući muškarca gdje se odigrao susret.

I druga žena je primijetila da su funte (8.000) koje je dobila od čovjeka u gotovini - lažne.

Međutim, sada već osuđeni muškarac, s druge strane je tvrdio da mu je upravo ona ukrala veliku sumu novca iz kuće.

Policajci su pretragom kuće čovjeka, koga su prostitutke optužile za korišćenje lažnih novčanica, otkrili još falsifikovanog novca, koji je pravio pomoću štampača u boji.

Novčanice nisu imale bezbjednosne karakteristike i, u nekim slučajevima su štampane toliko loše, da je policiji nejasno kako je uopšte osuđeni smatrao da će proći nezapaženo koristeći ih.

Ipak, osuđen je na trogodišnju uslovnu zatvorsku kaznu zbog prevare, falsifikovanja i korišćenja lažnog novca.

Prostitucija u Švajcarskoj je legalna. Postoji nekoliko javnih kuća sa licencom širom zemlje, i nalaze se uglavnom u Cirihu.

(RTS)

Radi se o podsvjesnom evolucijski uslovljenom doživljaju ženskog tijela. Studija objavljena u naučnom dnevniku Peerj baca novo svjetlo na tvrdnje da su žene sa oblinama muškarcima univerzalno privlačnije od mršavica.

Naime, istraživanje sprovedeno na više od 1.300 ispitanika iz 10 zemalja ustanovilo je da mnogi pripadnici muškog pola na prvu loptu, ipa, padaju na mršaviji tip tijela.

Radi se o tome što jači pol ovakvu građu doživljava kao zdraviju, a mršavost generalno povezuju i sa većom plodnošću.

Radi se o podsvjesnom evolucijski uslovljenom doživljaju ženskog tijela, a kao primjer žene sa tom figurom naučnici su izdvojili Kate Moss, odnosno njenu figuru tokom 90-ih godina.

U pitanju je mala predrasuda, jer višak kilograma nužno ne znači da je osoba nezdrava, a isto tako mršavost ne garantuje zdravlje, pogotovo ako je izazvana izrazito lošom ishranom. Ako ste nakon ovog pomislili da je mit o muškarcima i njihovoj opčinjenosti oblinama zaista samo mit, prevarili ste se.

Drugo istraživanje pokazalo je da mnogi muškarci ne mogu da odole figuri peščanog sata i da će prije primijetiti nju nego na primjer crte lica ili veličinu grudi.

(Ljepota&Zdravlje)

Veliki broj ljudi voli biljke u kojem god obliku dolazile. Bilo da ih uzgajamo u vrtu ili u unutrašnjosti doma, velike i zelene ili minijaturne i minimalističke - sastavni su dio eksterijera i enterijera. Ali, osim onih uobičajenih koje često viđamo, nerijetko se iznenadimo kada otkrijemo neke koje su rijetke i neobične.

Svi koji vole zelenilo stalno su u potrazi za neobičnim vrstama koje oduševljavaju izgledom - takav primjerak su vodene biljke, marimo loptice, koje oduševljavu istovremeno jednostavnim i neobičnim izgledom.

Da bi uspijevale, marimo loptice moraju biti potpuno uronjene u vodu. Na prvi pogled izgledaju kao mahovina, ali u stvari su alge. Ili preciznije - morske alge čvrsto zapetljane u loptice. Ali to je, pored oblika, samo jedna od posebnosti ove predivne biljne vrste.

Prema japanskoj legendi, loptice su nastale kada su dvoje zaljubljenih, kojima je ljubav bila zabranjena, skočili u vodu i utopili se. Tada su njihova srca postala prve marimo loptice. Zbog ove lijepe priče marimo se često poklanja drugima kao znak ljubavi i predanosti. Takođe, prema japanskom predanju ovo je jedna od onih biljaka koje unose mir i blagostanje u dom.

Marimo loptice ili jezerske loptice, takođe poznate po imenima Cladophora lopte i loptice od mahovine, vrsta su vlaknastih zeleni algi Aegagropila linnaei koje kada narastu poprime oblik loptice veličine 12 do 30 cm, a podnose temperature od pet do 28 stepeni Celzijusa.

Prirodna staništa marimo loptica su jezera u Škotskoj i na Islandu, a u Japanu su zaštićene i cijenjene, te su službeno prirodno bogatstvo od 1920. godine. Na jezeru Akan se ulažu veliki napori za očuvanje ovog blaga, uključujući i godišnji trodnevni marimo festival.

U islandskim jezerima marimo loptice polako nestaju, a njihov nestanak se pripisuje zagađenju uzrokovanom rudarskim poduhvatima koji su započeli šezdesetih godina. Dobile su status zaštićene vrste 2006. godine, ali tada su njihova prirodna staništa bila ozbiljno narušena.

Marimo loptice rastu polako, dugovječne su i nisu zahtjevne za uzgoj, a lijepe su i dekorativne u kombinaciji s drugim biljem, kamenčićima, pijeskom, školjkama u vazama, teglama ili akvarijumima.

TAJNE UZGOJA

* Držite ih dalje od direktnog sunca, ali na osvijetljenom mjestu. Na primjer, na sjevernoj strani doma gdje će dobiti puno svjetla, a zapravo neće biti izložene jakom suncu. Ako dobiju previše svjetla, razviće smeđe mrlje, a da biste ih oporavili od mrlja, dodajte prstohvat morske soli u vodu.

* Moraju biti potopljene u vodu koju ćete mijenjati svakih sedam do 10 dana.

* Kada mijenjate vodu, nježno loptice vadite rukom iz posude u kojoj se nalaze. Zatim ih blago stiskajte dok se ukloni vlaga te lagano kolutajte po dlanu kako bi se preoblikovale u lijepe pune kuglice. Posudu isperite toplom pa hladnom vodom, ali bez dodavanja deterdženta. Ako je iznutra sloj koji treba skinuti, poslužite se četkom ili krpom. Zatim napunite posudu hladnom vodom i dodajte nekoliko kockica leda. Stavite marimo loptice u novu vodu i vratite ih na mjesto.

* Posudu takođe možete kružno okretati na svakih nekoliko dana da biste lopticama  pružili priliku da se okreću i zadrže lijep okuglasti oblik.

izvor: Nezavisne novine