U Srpskoj za godinu dana 10 novooboljelih od HIV/AIDS-a

BANJALUKA - U Republici Srpskoj registrovane su ukupno 132 osobe od HIV/AIDS-a, a od 1. decembra prošle godine prijavljeno je deset novooboljelih, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

 

Od deset novih slučajeva, kako navode iz Instituta, pet je HIV seropozitivnih osoba, a kod pet je dijagnostifikovan AIDS. Riječ je o osam muškaraca i dvije žene, a način prenosa infekcije kod pet novooboljelih je heteroseksualni, a kod preostalih pet homoseksualni/biseksualni.

"Posmatrajući uzrast, najveći broj je registrovan u dobi 30-39 godina, a prema polnoj strukturi 80 odsto HIV seropozitivnih osoba su muškog pola, 19 odsto ženskog, dok je jedan registrovani nepoznatog polnog statusa", objasnili su iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Na Klinici za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci antiretrovirusnom terapijom /ART/ liječi se 60 osoba koje žive sa HIV/AIDS-om.

Iz Instituta navode da su u toku prošle godine registrovana četiri smrtna slučaja od AIDS-a. Do sada su u Republici Srpskoj od posljedica AIDS-a umrle 24 oboljele osobe.

Specijalista socijalne medicine u ovom Institutu Stela Stojisavljević rekla je Srni da se HIV može smatrati hroničnom bolešću ako se pravovremeno uspostavi dijagnoza i pristupi liječenju.

"Nažalost, veliki broj pacijenata u Republici Srpskoj se veoma kasno javlja na testiranje, pa se samim tim dijagnoza postavlja u poodmakloj fazi bolesti", istakla je Stojisavljevićeva.

Ona je napomenula da još ne postoji lijek koji bi u potpunosti odstranio HIV iz organizma, ali da postoji antiretrovirusna terapija /ART/ kojom se on drži pod kontrolom, te se tako ljudima sa HIV-om produžava i poboljšava kvalitet življenja.

"Zbog stigme i deskriminacije prema oboljelim od HIV-a, veliki problem predstavlja izostanak podrške koju ugroženima i bolesnima pružaju rodbina, prijatelji i socijalna okolina, kao i gubitak radnog odnosa, što znatno može uticati na kvalitet zdravlja i života lica koja žive sa HIV-om", navela je Stojisavljevićeva.

Ona je pojasnila da okolina iskazuje empatiju i pruža podršku bolesniku koji oboli od bolesti koja nije stigmatizovana, kao što su dijabetes ili kancer, a da takav vid podrške potpuno izostaje u slučaju osoba koje žive sa HIV-om, što dodatno povećava strah od otkrivanja HIV statusa u socijalnom okruženju.

"LJudi se plaše otići na testiranje najviše zbog reakcije njihove okoline na mogući pozitivan rezultat", naglasila je Stojistavljevićeva.

Stojistavljevićeva je istakla da veliki problem koji dovodi do stigmatizacije osoba sa HIV-om je stav pojedinca da se to dešava onima koji su to zaslužili svojim rizičnim ponašanjem.

U Republici Srpskoj se u sklopu redovnih aktivnosti u kontinuitetu provodi epidemiloški nadzor, nadzor i liječenje visokoaktivnom antiretrovirusnom terapijom osoba sa HIV/AIDS-om, a da je posebna pažnja posvećena ranom otkrivanju inficiranih virusom HIV-a.

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske danas u Banjaluci organizuje besplatno savjetovanje i testiranje na HIV u Centru za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje, kao i u regionalnim centrima u Istočnom Sarajevu i Trebinju.

Testiranje je povjerljivo, anonimno i besplatno, i nije potreban nikakav dokument, niti uputnica od nadležnog ljekara. Savjetovanje i testiranje biće organizovano od 12.00 do 20.00 časova.

Stojisavljevićeva je navela da se aktivnosti prevencije HIV-a realizuju u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, zdravstvenim ustanovama i drugim vladinim institucijama, kao i nevladinim sektorom koji ima veoma značajnu ulogu u obezbjeđenju pristupa teško vidljivim populacijama koje su pod povećanim rizikom.

Ona je naglasila da je obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, koji se održava 1. decembra, važna prilika da se prepozna uloga koju su zajednice imale i nastavljaju da imaju u odgovoru na AIDS na međunarodnom nivou.

Smanjenje broja osoba oboljelih od AIDS-a je i dalje visoko na listi ciljeva održivog razvoja i globalnih prioriteta za djelovanje.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a je "Zajednice prave razliku". Krajem 2018. godine u svijetu je bilo 37,9 miliona osoba inficiranih HIV-om, dok je u toku 2018. godine HIV dijagnostifikovan kod 1.7 miliona osoba.

Pod povećanim rizikom za HIV su i dalje korisnici droga, muškarci koji imaju seks sa drugim muškarcima, migranti, seksualni radnici i njihovi klijenti.

Nezavisne

Brza hrana povećava rizik od fatalnih bolesti

LONDON - Konzumiranje brze hrane kao što su burgeri, zašećerene cerealije i pice povećaju rizik od obolijevanja od fatalnih bolesti, piše "Dejli mejl".

U najnovijem istraživanju pariskog Univerziteta Sorbona, koje je obuhvatilo 45.000 sredovječnih osoba, utvrđeno je da konzumiranje previše burgera, pica, biskvita i kolača može da vam skrati život.

Smrtni ishodi od srčanih oboljenja, raka i drugih bolesti povezani su sa konzumiranjem "ultra-obrađene hrane".

Ta problematična hrana uključuje čips, bijeli hljeb, gotova jela, kobasice, zašećerene cerealije i gazirana pića, u suštini svi proizvodi koji uključuju industrijski postupak.

List piše da ova vrsta hrane čini polovinu ishrane prosječnog Britanca, i to u mnogo većem obimu nego u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji, i ta hrana ubija prerano.

Brza hrana sadrži veliku količinu masnoće, zasićene masti i šećera, kao i kontroverzne aditive kao što su natrijum nitrat i titanijum oksid.

Prethodna istraživanja su utvrdila da je ova hrana bogata masnoćama, a siromašna vlaknima i da izaziva visok pritisak i rak.

Takođe, vještački zaslađivači, koji su prisutni u brzoj hrani, povećavaju rizik od dijabetesa tipa 2 i drugih metaboličkih poremećaja koji su glavni uzroci preuranjene smrti.

Izvor:Nezavisne

Naučnici: Sljedeće godine stiže lijek za rak

Tim izraelskih naučnika tvrdi da će vjerovatno u sljedećoj godini razviti lijek za rak, saopštio je "Jerusalem Post".

Novi lijek za rak razvijaju u kompaniji "Accelerated Evolution Biotechnologies" pod vođstvom direktora Ilana Morada.

"Vjerujemo da ćemo za godinu dana moći ponuditi kompletan lijek za rak", rekao je Dan Aridor, rukovodilac kompanije.

"Naš lijek za rak će biti efektivan od prvog dana, trajaće nekoliko sedmica i neće imati nuspojave, ili će biti minimalne, te će manje koštati od ostalih lijekova koji su na tržištu", dodao je.

Lijek nazvan MuTaTo, koristiće kombinaciju peptida koji ciljaju na rak i toksina koji će posebno ubiti stanice raka. Liječenje će biti personalizovano i specifični koktel lijekova će se davati pacijentima na osnovu njihovog tipa raka.

(N1)

Kako se razvija grip i kada se hitno javiti ljekaru?

Gripu bolesnik mora preležati barem osam dana jer se, u protivnom, stanje bolesnika može ozbiljno zakomplikovati. Može oboljeti od upale pluća, a ako izlazi iz kuće, može doći i u kontakt s drugim infekcijama.

Radno je nesposoban zbog visoke temperature, a tako gripu može proširiti i na ostale, objašnjava Branislava Čilić, specijalistkinja porodične medicine iz Zagreba. Dodala je da gripu od viroze razlikuje visoka temperatura od 38 do 41°C, a virozu prati temperatura od 37,5 do 38,5°C te šmrcanje i kašljanje koje je kod gripe rijedak simptom. Osim toga, kod viroze nema jakih bolova u mišićima i kostima te malaksalosti.

“Obole li od gripe djeca do dvije godine starosti, temperaturu treba skidati paracetamolom. Ona moraju unositi i puno tekućine jer uz temperaturu voda brzo nestaje iz tijela”, savjetuje dr Čilić. Kod male djece disajni putevi su puno uži pa uz gripu najčešće dobiju i grlobolju, upravo zbog nedostatka tekućine. Nešto starija djeca liječe se na isti način, ali gripu lakše prebrode. Kako bi zaštitili djecu, tokom sezone gripe ne treba ih voditi na mjesta s puno ljudi.

Gripa predstavlja najveću opasnost hroničnim bolesnicima starijima od 65 godina. To se odnosi na dijabetičare, astmatičare te srčane i plućne bolesnike. Kod njih virus gripe može zakomplikovati opšte zdravstveno stanje i izazvati teže posljedice. Dr Čilić kaže da njima jedino može pomoći cijepljenje, koje će im stvoriti imunitet vještačkim putem. Cijepiti se trebaju prije početka sezone gripe. Obole li, trebaju izbjegavati mjesta s puno ljudi, javni prevoz i odmarati.

Razvoj gripe u osam dana:
Simptomi gripe nastupaju odmah – visoka temperatura, bol u mišićima i zglobovima te slabost. Temperatura raste u fazi razmnožavanja virusa. Bolesnik osjeća jaku i tešku glavobolju. Temperatura traje najčešće do petog dana, nakon čega opada, ali pacijent osjeća jaku slabost. Nakon petog dana temperature najčešće nema, ali pacijentu treba barem dva do tri dana da se oporavi.

Šta kada dobijete gripu?
Pijte dovoljno tekućine Zbog visoke temperature tijelo troši više tekućine nego što je to uobičajeno. Spriječite dehidraciju uzimanjem najmanje od šest do osam čaša vode, sokova i drugih pića bez kofeina.

Olakšajte simptome poput temperature, glavobolje i bolova u mišićima lijekovima paracetamolom (NE s acetilsalicilnom kiselinom!). Drugi lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta (poput pastila za grlo i kapi za nos) mogu pomoći. Prije kupovine savjetujte se sa svojim ljekarom ili farmaceutom. Liječenje antibioticima nije efikasno jer je gripa virusna bolest.

Okrijepite tijelo supom i krekerima, izbjegavaj težu hranu.

Kontaktirajte svog ljekara ako se temperatura ne spušta ili se razviju drugi zabrinjavajući simptomi (otežano disanje, poremećaj svijesti, osip, natečeni limfni čvorovi).

Obvezno kontaktirajte ljekara, ako se ovi simptomi pojave za vrijeme gripe:
temperatura iznad 40 stepeni koja traje duže od tri dana

bolno grlo s natečenim limfnim čvorovima na vratu

bol i iscjedak u sinusima ili uhu

promjene svijesti konvulzije

grčevi kašalj s iskašljajem

skraćivanje daha

bol u grudima

poremećaji mokrenja

stalno povraćanje

dijareja

neidentifikovani osip

(Ljepota&Zdravlje)

Zbog rijetke bolesti ne može da čuje muškarce

Jedna Kineskinja je nedavno dospjela na naslovne stranice jer je dobila rijedak sindrom gubitka sluha zbog kojeg nije u mogućnosti da čuje niske frekvencije kao što su glasovi muškaraca.

Žena iz Ksiamena, na istočnoj obali Kine, znala je da nešto nije u redu kada se probudila ujutro i shvatila da čuje sve zvukove, osim govora njenog momka. Dan prije nego što je primijetila problem, ova Kineskinja je imala zujanje u ušima koje nije shvatala previše ozbiljno, te se nadala da će dobar san otkloniti ovaj problem. Kada se probudila naredni dan, bila je u šoku jer nije mogla da čuje ništa od onoga što je izgovarao muškarac pored nje.

Nakon ovoga, Kineskinja je otišla u lokalnu bolnicu, gdje su joj specijalisti dijagnostikovali rijedak sindrom gubitka sluha zbog kojeg nije u mogućnosti da čuje zvukove niže frekvencije.

"Ona je mogla i da čuje i da razumije mene kada sam joj se obraćala, međutim kada je mladi pacijent ušao u ordinaciju, njega nije mogla ništa da čuje”, rekla je dr Lin Ksiaoning, specijalista u bolnici.

Istraživanja su pokazala da ovaj rijedak gubitak sluha pogađa jedno od 13.000 ljudi koji imaju problem sa sluhom i obično je teško dijagnostikovati ovaj oblik bolesti. Zasad nisu poznati uzroci ovog oboljenja i niko od doktora ne zna zašto ovo oboljenje nastaje.

Postoje različiti tipovi ove bolesti. Pojedini pacijenti ne mogu da čuju niske tonove, kao što je npr. zujanje frižidera. Ipak, u slučaju ove Kineskinje bolest je došla u mnogo ekstremnijem nivou zbog kojeg ne može da čuje muškarce i sve ostale niže tonove.

Doktorka koja liječi ovu Kineskinju smatra da je gubitak sluha prouzrokovan stresom, jer se pacijentkinja suočavala sa stresnim poslom, nedostatkom sna i veoma napornim periodom godine.

S obzirom na to da je to prvi put da se ova pacijentkinja suočila sa gubitkom sluha, doktori smatraju da bi ona trebalo brzo da se oporavi. Sve do tog trenutka, jedini način da komunicira sa svojim momkom je putem tekstualnih poruka ili znakovnog jezika.

(ODDYCENTRAL.COM)

Kasni ulazak u pubertet "okidač" za mnoge bolesti

Doba u kojem dječaci ulaze u pubertet vezano je za to kada su njihove majke dobile ciklus prvi put, pokazuje studija.

Sinovi majki, koje su menstruaciju dobile ranije od svojih vršnjakinja, ući će u pubertet oko dva mjeseca ranije.

Studija je u časopisu Human Reproduction analizirala je podatke od skoro 16.000 danskih majki i djece.

Jedan od autora, doktor Nis Brik, sa Univerziteta Arhus iz Danske, pojasnio je da kad god kod doktora dođe pacijent sa odloženim ili ranim početkom puberteta, doktor ga ispituje za porodičnu istoriju.

"Znali smo da postoji odnos između pubertetske dobi majke i sina, ali sada naši podaci iz studije to i potvrđuju."

Godine starosti kada djevojčice i dječaci ulaze u pubertet se postepeno smanjuju širom svijeta.

U Velikoj Britaniji, doba kada deca ulaze u pubertet se smanjuje za jedan mesec na svakih 10 godina. Prosečno doba za ulazak u pubertet sada je 11 godina za devojčice i 12 godina za dečake.

Stručnjaci su dodali da je došlo do poboljšanja opšteg zdravlja i ishrane u industrijalizovanom svetu, ali studije su takođe pokazale vezu između gojaznosti i ranog početka puberteta.

U 2015. godini, studija je pokazala da rani ili kasni početak pubertet ima veze sa povećanim rizikom od dijabetesa, gojaznosti, rane menopauze i kardiovaskularnih bolesti.

Smatra se da je djevojčica rano ušla u pubertet ako je imala od osam do 11 godina, dok je kasni pubertet između 15 i 19. Kod dečaka, normalan pubertet počinje između devet i 14 godina.

Američka studija u januaru je otkrila da je rani pubertet kod devojčica takođe povezan sa povećanom verovatnoćom mentalnih zdravstvenih problema tokom adolescencije i odraslog doba.

"I genetski faktori i faktori zaštite životne sredine nedvosmisleno utiču na vreme kada se ulazi u pubertet", rekla je doktorka Kristin Volfart-Veje, istraživačica na Univerzitetu u Kopenhagenu i autorka jedne od vodećih studija koja se bavi pubertetom i vremenom.

"Dječaci i djevojčice nasleđuju sklonost ka ulasku u pubertet u određeno doba - od svojih majki i očeva. Ali rani pubertet, početak rasta grudi i stidnih dlaka kod devojčica manje su zavisni od genetskih faktora, a više od zaštite životne sredine."

(B92)

Osam načina da spriječite pojavu bolesti kod novorođenčeta

Briga svakog novopečenog roditelja jeste da spriječi pojavu oboljenja kod svoje tek rođene bebe. Portal Health24 donosi vam osam korisnih savjeta kojih biste se trebali pridržavati ako želite da vaše dijete odrasta bez zdravstvenih tegoba.
Kada buduće roditelje pitaju da li bi voljeli dobiti djevojčicu ili dječaka, odgovor često glasi kako ih ne zanima spol i kako im je jedina briga da je beba zdrava. Neke bebe su rođene sa zdravstvenim poteškoćama, a druge će se vremenom s njima susretati.

U nastavku donosimo nekoliko savjeta kako možete prevenirati oboljenja svog djeteta.

Prekinite poroke

Ako ste uzimali određene lijekove ili ako pijete alkohol prekomjerno, to trebate hitno prestati raditi za vrijeme trudnoće. Ako ste u iskušenju da ponovo počnete te navike, nemojte! Vaša beba će imati koristi od vašeg zdravlja i energije koju ulažete u njeno pravilno podizanje. Ako sumnjate da će vam trebati pomoć pri odvikavanju od alkohola i cigareta, razgovarajte sa svojim ljekarom kako biste pronašli adekvatne opcije.

Pušenje izuzetno štetno za bebu

Izlaganje vaše bebe duhanskom dimu može povećati rizik od astme, bolesti pluća i srca te u krajnjem slučaju raka. Mnogi pušači puše kako bi ublažili stres, a odustajanje od duhana može dovesti do pojave još više stresa. Opet porazgovarajte sa svojim ljekarom ili farmaceutom o opcijama prekida pušenja, a posebno se raspitajte o negativnim utjecajima izloženosti bebe duhanskom dimu.

Dojenje

Ako ste u mogućnosti, najbolje je da dojite vašu bebu. Stručnjaci savjetuju da oko šestog mjeseca počnete bebi davati čvrstu hranu. Majčino mlijeko sadrži (zdrave) masnoće, vitamine, proteine i još mnogo toga. Mnoge su imunološke prednosti dojenja.

Čvrsta hrana

Kada vaša beba počne jesti čvrstu hranu, prvo unesite voće (ne citruse) i žuto povrće, a zatim i drugu hranu. Pokušajte da držite do zdrave hrane, izbjegavajte višak masti i proteina i izbjegavajte štetne aditive. Namirnice poznate kao dobre za borbu protiv raznih vrsta bolesti su kokosovo ulje, hurme, čisti med i orasi.

Svjež zrak

Vježbanje je odlično za vaše tijelo, kao i za vaš um, a dokazano je i to da smanjuje stres. Probajte i zakazivati dnevne šetnje i razvijte dnevne rutine kao što su joga ili kućni trening. Mnogi programi vježbi za majke kreirani su na taj način da uključuju i bebe.

Oprez, ne paranoja

Iako ponekad može biti neugodno, zamolite goste da operu ruke prije nego što se odluče na držanje bebe, a ako su očigledno bolesni (kašlju ili im curi iz nosa) pokušajte odgoditi dan posjete. Radite na podizanju svjesnosti o važnosti pranja ruku i opće higijene u domaćinstvu, naročito ako vaša beba ima malog brata ili sestru.

Previše antibiotika

Umjesto da zamolite svog ljekara ili pedijatra da vašoj bebi propiše antibiotike, pitajte da li je neophodno njihovo korištenje. Uznemireni roditelji najčešće traže od ljekara da propše uglavnom nepotrebne antibiotike njihovoj djeci, a to može dovesti do pojave bakterija u organizmu koje su stvorile otpornost na antibiotike.

San je bitan

Spavanje je esencijalno kada se radi o jačanju imuniteta i borbi protiv infekcija. Bebi treba dosta sna, a tako i njenim roditeljima pa se pobrinite da svi imate optimalnu količinu sna. Neki roditelji ne spavaju dovoljno neposredno nakon rađanja djeteta, ali u svakom slučaju izbjegavajte do kasnih noćnih sati ostajati budni.

Izvor:Nezavisne

Kasni obroci su okidač za bolesti

Medicinska škola "Perelman" pri Univerzitetu u Pensilvaniji, nedavno je sprovela istraživanje koje je dokazalo štetnost "noćnih obroka" po naš organizam.

U poređenju sa obrocima koje konzumiramo u toku dana, namirnice koje unosimo noću su okidači za mnoge bolesti, naročito kardiovaskularne, rekao je jedan od autora istraživanja dr Namni Gole.

Osim što će hrana koju unesemo u kasnim noćnim satima garantovano doprinijeti tome da dobijemo na tjelesnoj težini, takođe će povećati i nivo insulina i holesterola u krvi.

Na taj način, ovakva navika negativno utiče kako na metabolizam, tako i na hormonalne markere - piše u zaključku istraživanja.

Izvor:Nezavisne

Način na koji hodate otkriva zdravstvene probleme

Ako se gegate, to sigurno ukazuje da ste popili koju više. Ali, šta nam otrkiva brz hod?

Brz tempo- duži život

Studije koje su sprovedene na osobama starijim od 65 godina pokazuju da prirodna potreba za brzinom prilikom hodanja znači da ćete živjeti duže, ali svakako ne možete da očekujete da ćete da produžite svoj život ako svjesno ubrzavate tempo. Ako inače imate isuviše lagan ritam kretanja, to je odraz nekih opštih zdravstvenih problema.

Hodanje na vrhovima prstiju- poteškoće

Potpuno je normalno i prirodno da mala djeca hodaju na nožnim prstima, sve dok ne nauče da hodaju ispravno. Ali ako odrastao čovjek tako hoda, to može da ukaže na problem sa Ahilovom tetivom i na niz mišićnih problema.

Neuravnotežen hod- alkoholisano stanje

Pretjerano konzumiranje alkohola može da dovede do slabosti mišića i gubitka orijentacije, a s vremenom uzrokuje neujednačen hod, čak i onda kada čovjek nije pijan.

Klatite se naprijed-nazad- povrede mozga

Ako se klatite naprijed-nazad dok hodate, a problem nije izazvan recimo alkoholom, i to se kontinuirano ponavlja, možda bi trebalo da odete na pregled glave.

Neusaglašeni pokreti- problemi sa leđima

Ako imate diskus herniju u donjem dijelu kičme, vjerovatno ćete pri hodanju, da biste izbjegli uvijanje donjeg dijela leđa, okretati grudi i ramena kako bi pratili kretanje kukova. Ruke će se sudarati s nogama dok hodate brzo, umjesto da istovremeno pomjerate suprotnu ruku i suprotnu nogu.

Povlačenje stopala- Parkinsonova bolest

Ako ste stariji od 60 godina i hodate presporo to može da bude signal da do mozga teško stiže poruka da treba da pokrenete mišiće nogu. Ako se noge vuku, hod je spor i nesiguran, koraci sitni, praćeni s malo ili nimalo pokreta ruku, držanje ukočeno i pognuto, sve to ukazuje na Parkinsonov hod.

Ukočen i nestabilan hod- Multipla skleroza

Stanje kao što je Multipla skleroza može se otkriti nespecifičnim načinima hoda. Možete da se krećete čvrstim, ukočenim i zakrivljenim koracima s prstima usmjerenim prema unutra ili češće da gubite ravnotežu. Kojlena mogu da se sudaraju dok hodate, a moguć je i gubitak osjećaja u nogama.

(žena.rs)

Pojačano znojenje, znak skrivenih bolesti

Svi se znojimo, ali pretjerano znojenje moglo bi biti znak da nešto nije u redu s našim tijelom

Jako znojenje se još naziva i hiperhidroza i može biti toliko izraženo da ometa svakodnevni život i stvara neugodnosti. A pretjerano znojenje može biti simptom srčanih tegoba, anksioznosti, dijabetesa i mnogih drugih bolesti.

Povišen nivo šećera

Jedan od simptoma dijabetesa, povišenog šećera u krvi, može biti ekstremno znojenje i ljepljiva koža na vratu. Znojenje se pojavljuje osobito u noćnim satima. Osim toga, neki od simptoma dijabetesa su i drhtanje, glad i ubrzani otkucaji srca.

Problemi sa štitnjačom

Stalno znojenje može biti znak pretjerane aktivnosti štitnjače ili hipertireoze. Kada štitnjača proizvodi previše hormona, može prouzrokovati neprestano znojenje, jer potiče žlijezde znojnice. Drugi simptomi su gubitak težine i lupanje srca.

Srčani udar

Znojenje i vrtoglavica mogu biti znak upozorenja srčanog udara. Ostali simptomi uključuju pritisak, tešku bol u prsima koja se širi od grudi prema ostatku tijela.

Anksioznost

Ljudi se pretjerano znoje i kad su pod stresom, tjeskobni ili preplašeni.

Karcinom

Pretjerano znojenje može biti nuspojava mnogih zdravstvenih stanja poput gihta, Parkinsonove bolesti ili upotrebe nekih lijekova. Simptomi znojenja mogu biti znak limfoma ili karcinoma limfnih stanica.

Menopauza

Talasi vrućine pogađaju 85 odsto žena koje ulaze u menopauzu, piše Healthline. Slični talasi događaju se i u trudnoći.

(Zdravlje u kući)

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top