Nevjerojatne dobrobiti predenja mačke na ljudski organizam

Istraživanja pokazuju slijedeće dobrobiti predenja mačke na ljudski organizam:

Smanjuje stres

Vibracije koje se stvaraju tijekom mačkinog predenja djeluju sedativno na živčani sustav ljudi i tako nas umiruju. Na ovaj način smanjuju stres i napetost koje redovito osjećamo po povratku s posla.

Dijagnostika predenjem

U svijetu su liječnici postali sve svjesniji “moći” koju posjeduju mačke. Naime, nakon niza istraživanja liječnici su došli do zaključka da se predenje mačaka razlikuje u trenutku uživanja i u trenutku upozorenja čovjeka na određenu bolest.

Također, postoji studija o vrsti predenja koja je drugačija ovisno o bolesti.

Snižava krvni tlak

Krvni tlak također je stvar koju predenje mačaka može regulirati.

Ne kažemo da nju možete koristiti umjesto lijekova, ali sigurni smo da će dobro utjecati na vas.

Jača kosti

Prema riječima svjetskih ortopeda, frekvencija od 25 – 200 Hz, koju proizvodi mačka tijekom predenja, najbolja je za ojačavanje kostiju.

Smanjuje rizik od srčanog udara

Prema posljednjim istraživanjima kardiologa, vlasnici mačaka imaju 40 od manje rizika da dožive infarkt.

Uklanja otok i infekcije

Stručnjaci također tvrde da silina vibracija koju mačke proizvode utječe na ubrzavanje cirkulacije.To doprinosi bržem smanjenju otoka i eliminiranju infekcije iz organizma.  (atma.hr)

Osećate BOL I TEŽINU U STOMAKU nakon jela: OVO JE MOŽDA RAZLOG ovog nelagodnog stanja!

Bolovi u stomaku, odnosno želucu, nakon jela mogu biti jači i prilično iritantni. Ako bol nestane nakon određenog vremena, razlog je verovatno hrana. S druge strane, ukoliko se ovakvi bolovi javljaju često i traju dugo i osećate druge simptome, možda se iza svega krije neko medicinsko stanje:Stres zateže mišiće i stvara bolove ili neugodnost u stomaku. Kako biste ovo izbegli, jedite polako i pokušajte ispravno da žvaćete hranu.

Alergije na hranu mogu iritirati želudac i uzrokovati bolove. Razlog može biti različita hrana, ali obično su to gluten, pšenica i laktoza.

Stomačni gasovi koji se zadržavaju u probavnom traktu takođe mogu uzrokovati neugodnost nakon jela. Želudac može biti raširen zbog hrane, što izaziva nelagodu i ponekad oštar bol.

Lekovi za krvni pritisak ponekad mogu uzrokovati bolove u stomaku i zatvor. Ukoliko imate ovakvih problema, konsultujte se sa lekarom.

Gastritis može dovesti do upale sluznice želuca. Osim bolova, osoba može osećati mučninu, povraćati i imati problema sa probavom.

Bolovi u želucu praćeni povraćanjem, dijarejom, umorom i povišenom telesnom temperaturom mogu biti rezutat trovanja hranom. Simptomi se mogu javiti nekoliko sati nakon jela, ali mogu trajati i nekoliko dana.(stil.kurir)

12 razloga zašto su svakodnevni odnosi zdravi

Pod stresom ste? Teško zaspite? Postoji mnoštvo tegoba koje možete da rešite vrlo jednostavno - redovnim seksom. Sledi 12 razloga, uz, naravno, telesni užitak i osećaj povezanosti, zbog kojih bi trebalo da vodite ljubav svaki dan, a vi ćete ih sigurno pronaći još...

1. Smanjuje stres

Ako ste imali dugačak dan na poslu ili se jednostavno osećate malo uznemireno, seks će vam pomoći da se opustite i snizite količinu stresa.Tokom seksa naše telo proizvodi dopamin, endorfine i oksitocin, hormone koji nam zajedničkim snagama pomažu da se oslobodimo osećaja pritiska, povećamo svoju prirodnu količinu sreće i pojačamo seksualnu želju.

2. Najprijatniji trening

Kad čuju reč "trening", mnogi od nas ustuknu sa strahom, osim ako vežba ne uključuje seksualnu aktivnost. Dok vodimo ljubav, naše telo kontinuirano prolazi kroz fiziološke promene poput onih tokom vežbanja.Disanje se ubrzava i tako trošimo više kalorija, pa ako vodite ljubav tri puta nedeljno, možete da sagorite oko 7.500 kalorija godišnje. Puno? Malo? To je kao da ste pretrčali 120 kilometara! Pretrčite li toliko tokom jedne godine?Stručnjaci kažu: kod seksa, kao i kod ostalih oblika telesne aktivnosti, redovnost povećava dobrobit.

3. Povećava otpornost

Studenti koji su tvrdili da vode ljubav dva puta nedeljno imali su veću količinu određenih antitela u organizmu, nego oni koji nikad nisu vodili ljubav, pokazalo je istraživanje sprovedeno na Univerzitetu Vilks u Pensilvaniji.Tokom seksa, naime, oslobađa se, na primer, imunoglobulin A, za koji je dokazano da učestvuje u borbi protiv prehlade, pa čak i gripa. I još bolja vest: što češće imate seksualni odnos, oslobađaćete više antitela i postajati sve zdravij.

4. Snižava krvni pritisak

Čak i ako je vaš seks uglavnom brzinski, može znatno da poboljša nivo krvnog pritiska. Studija koju je vodio Univerzitet Pejsli u Škotskoj otkrila je da intimni telesni kontakt snižava dijastolički (donji) pritisak tlak i tako nas čini zdravijim.

5. Dobar i za srce

Dok naše telo sagoreva kalorije, istovremeno se poboljšava stanje srca. Naučnici s "New England Research Institutea" izračunali su da će muškarci koji redovno imaju seksualne odnose za 45 posto smanjiti verovatnoću za razvoj srčanih bolesti.

6. Ublažava bolove

Ako vas muče glavobolja ili neki drugi bolovi, seks može bolje da ih ublaži nego tableta protiv bolova. Specijalista za artritis dr Džordž Erlih vodio je studiju na svojim pacijentima i zaključio da oni koji češće vode ljubav manje pate od bolova nego pacijenti koji su bili bez seksa.

7. Za redovne menstruacije

Uzrok blažih poremećaja menstrualnog ciklusa može biti i stresan način života. Kao što smo već spomenuli, seks smanjuje stres, pa će tako uticati i na uravnoteženost menstrualnog ciklusa.

8. Jači mišići i jači orgazam

Kao i vežbe snage, i seks pomaže jačanju mišića karlice. Ima li prijatnijeg načina razvijanja mišića? A što snažnije mišiće karlice imate, i orgazam bi mogao da bude bolji.

9. Seks podmlađuje

Vodite li ljubav tri puta nedeljno, možete da izgledate 10 godina mlađe od svoje stvarne starosne dobi.

10. Seks podmlađuje

Vodite li ljubav tri puta nedeljno, možete da izgledate 10 godina mlađe od svoje stvarne starosne dobi.  (republika.rs)

Psiholog Nela Marinković: Realnost nam pokazuje koliko zapravo možemo

Mi smo vrlo adaptibilni, a to smo i iskustveno mogli vidjeti od početka pandemije do danas. Mnoge stvari koje su za nas nezamislive kada o njima pokušamo razmišljati, ispostavi se da su zapravo savladive, rekla je u intervjuu za "Nezavisne" psiholog Nela Marinković.

 

Istakla je da mentalno zdravlje štitimo, najopštije govoreći, prevencijom i intervencijom.

NN: Pandemija virusa korona traje već 10 mjeseci. Jesu li ljudi na ivici snage?

MARINKOVIĆ: Ne. Da preciziram svoj odgovor: možda jesmo umorni i možda nam je teško živjeti u ovim okolnostima, ali nismo na ivici snage. To što nismo na ivici snage ne znači da nam je lijepo i da uživamo, već da živimo i prilagođavamo se u skladu s cjelokupnom situacijom. Mi smo daleko rezilijentniji, otporniji,  nego što to svakodnevno komuniciramo. Nerijetko možemo čuti "ne mogu više" ili "neću izdržati", a onda vidimo da najčešće izdržimo i da možemo da podnesemo mnogo toga. Kada procjenjujemo svoje kapacitete u pogledu neke situacije koja za nas može biti izazovna, imamo tendenciju da precjenjujemo ozbiljnost, izazovnost i težinu date situacije, a da potcjenjujemo vlastite kapacitete nošenja tom situacijom. Naposlijetku nam realnost pokaže koliko mi zapravo možemo.

NN: Brinući o fizičkom, zaboravili smo donekle na mentalno zdavlje. Kako da ga zaštitimo?

MARINKOVIĆ: Iako intuitivno lakše i više brinemo o fizičkom zdravlju (tako smo naučili), ipak brinemo i o mentalnom zdravlju. Za mentalno zdravlje se vezuju predrasude i negativne konotacije, pa često ne pričamo o mentalnom zdravlju s prijateljima, komšijama i teže se odlučujemo za traženje pomoći, za razliku od fizičkog zdravlja. Mnogi će se usaglasiti da je zaštita mentalnog zdravlja i normalizacija priče o njemu jedna od najboljih stvari koje je pandemija donijela, jer uviđamo svakodnevno koliko su mentalno i fizičko zdravlje podjednako važni. Mentalno zdravlje štitimo, najopštije govoreći, prevencijom i intervencijom. Prevencija znači edukaciju o tome šta se sve podrazumijeva pod prirodnim i tipičnim reakcijama svojstvenim čovjeku u određenim situacijama, ali i kada je vrijeme za traženje pomoći. Intervencija se odnosi na prepoznavanje kada nam je pomoć potrebna i odlučivanje da se javimo stručnjacima s kojima ćemo raditi na unapređenju vlastitog mentalnog zdravlja, prevazilaženju prepreka i građenju života za nas vrijednog življenja. Zapravo, kada govorim o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja, mislim na sve uzrasne grupe.

NN: Emocije su dio ljudi, da li maske otežavaju njihovo pokazivanje drugima?

MARINKOVIĆ: Samo jedan segment ispoljavanja emocija uključuje facijalne ekspresije. Zapravo, u ispoljavanju emocija učestvuje cijelo naše lice i tijelo. Možda su naše usne pod maskom, ali oči i obrve nisu. Pored facijalne eksperesije, ispoljavanje emocija podrazumijeva i naše ponašanje. Uzevši sve ovo u obzir, možda ne možemo da vidimo jedan dio lica našeg sagovornika, ali možemo i dalje da ga čujemo, kao što i on može da čuje nas, da se međusobno razumijemo i ponašamo u skladu s emocijama.

NN: S kojim se sve specifičnim problemima javljaju ljudi psiholozima u doba korone?

MARINKOVIĆ: Ljudi se javljaju za pomoć s problemima koji jesu i nisu direktno povezani s korona virusom. Nekako nam se čini kada slušamo i čitamo o tome kako se cjelokupna situacija odražava na naše funkcionisanje, da se ljudi za pomoć javljaju samo zbog situacija i problema koji su u direktnoj vezi s pandemijom. Ali ako se fokusiram na pandemiju, iz mog iskustva, ljudi se javljaju najčešće zbog simptoma anksioznosti, brige za zdravlje, posao i svoje bližnje, depresivnosti, ali i zbog posljedica koje je korona donijela: nemogućnost putovanja, preseljenja, studiranja ili smrti članova porodice, kao i usljed mnogobrojnih drugih faktora koji utiču na čovjeka svakodnevno.

NN: Praznici su iza nas. Kako se na ljude odrazilo obilježavanje pod ovim mjerama?

MARINKOVIĆ: Mnoge stvari su prije pandemije bile jednostavnije, o tome nismo ni mislili jer je to za nas bila realnost koju poznajemo. Usljed vrlo restriktivnih mjera u svijetu, ali i kod nas, ove godine su okupljanje i dolazak članova porodice koji žive, rade ili studiraju u inostranstvu bili otežani ili čak i nemogući. Mnoge porodice su bile odvojene od drugih članova svoje porodice. Kod onih koji su u istom domaćinstvu, ukoliko poštuju preproučene mjere, praznici su bili rezervisani za druženje unutar najužeg kruga porodice. Dakle, preporučene mjere i ograničenja u kretanju su nas doveli i do toga da su mnogobrojna putovanja i zimovanja otkazana, te smo izabrali ili smo bili prinuđeni ostati u svojim domovima i svojoj zemlji. Praznici su nam omogućili i kratak predah od užurbanog tempa, posla, od škole i studija, vjerujem da je za pojedine ovo dobar aspekt proteklog perioda.

NN: Šta možemo očekivati u pogledu mentalnog zdravlja nakon pandemije?

MARINKOVIĆ: Mi smo vrlo adaptibilni, a to smo i iskustveno mogli vidjeti od početka pandemije do danas. Mnoge stvari koje su za nas nezamislive kada o njima pokušamo razmišljati, ispostavi se da su zapravo savladive. Kontekst oko nas i u nama se neprestano mijenja. Istina, te promjene nisu često velike poput ovih koje proživljavamo usljed pandemije, ali ih imamo u iskustvu, jer život svakom od nas donese i stresne događaje, neizvjesne, tužne i one lijepe. Ono čemu se lično nadam jeste da ćemo nastaviti da govorimo o zdravlju: mentalnom, ali i fizičkom, bez obzira na okolnosti u kojima se nalazimo u datom trenutku.

Stres ne utiče podjednako na sve

NN: Prijeti li nam globalni PTSP?

MARINKOVIĆ: Nezahvalno je o tome govoriti u ovoj situaciji, jer bi procjena struke mogla izgledati kao neka vrsta nagađanja, ali rekla bih da ne. Svoju pretpostavku temeljim na nalazima istraživanja, u kojima je ispitivano kako se visokostresna i traumatska iskustva odražavaju na mentalno zdravlje pojedinaca te je ustanovljeno da se stresna i traumatska iskustva ne odražavaju podjednako na sve ljude. Kod nekih se razviju simptomi PTSP-a, dok kod drugih ne. Dakle, ne treba da potcjenjujemo naš kapacitet za adaptaciju i našu rezilijentnost, kao i kapacitet za učenje i prilagođavanje novonastalim situacijama.

izvor: Nezavisne novine

Kako da prepoznate kada vašem psu nije dobro?

Stres se može definisati i kao gubitak dnevne rutine, koja je u suštini veoma važna za uravnoteženo ponašanje naših pasa. Jedan od prvih znakova stresa je učestalo tresenje, kada se pas ponaša kao da je mokar i pokušava da vodu otrese sa sebe.Signali da je pas pod stresom mogu biti neprimetni na prvi pogled. Proces oporavka takođe može biti skriven ili teško vidljiv, a može dosta uticati na ponašanje vašeg ljubimca.

Jedan od prvih znakova stresa kod pasa jeste učestalo tresenje, kada se pas ponaša kao da je mokar i pokušava da vodu otrese sa sebe. Ovaj tremor tela ili pokašaj da se otrese (strese) neprijatnost je potpuno isti način ponašanja kao i kod ljudi, kada se stresu, pokušavajući na taj način da skinu psihološki teret sa sebe. Kod pasa se može primetiti i nervozno šetkanje i stalno menjanje položaja tela pri odmoru, čak i u snu.

Zavijanje ili lajanje za koje ne postoji vidljivi razlog takođe je signal neprijatnosti, ali služi i za oslobođanje stresa putem vokalizacije. Zato i jeste potpuno pogrešno sprečavati psa da laje u određenim situacijama jer je to njegov način izražavanja emocija i pražnjenja, koje doprinosi smanjenju stresa.Stres možemo primetiti i u izrazu lica, a najpre po očima, koje se u stresnim situacijama ubrzano kreću iz ugla u ugao, dok se usne podižu i spuštaju u seriji laganih trzaja. Ovi simptomi nam pokazuju da je pas izrazito nervozan, ali i da je, možda, spreman da ujede. Ova vrsta nervoze se najčešće može primetiti kod veterinara, kada se psi osećaju veoma ugroženim u iščekivanju neprijatne situacije. U takvim stanjima možemo primeti i takozvani kruti stav tela, kada su svi mišići napeti. Pas se nervozno pomere s noge na nogu i drži rep podvijen pod telom, a uši spuštene. U ovom stanju, kod psa se može uočiti i ubrzano disanje ili duvanje kroz nos. Ovo je signal velikog straha, koji se skoro neizbežno izražava u agresiji ka okolini ili ka nekom ko je u blizini psa.  (ljubimci.org)

Pjevanje nam donosi radost, samopouzdanje i sposobnost da izdržimo stres

Neuronauka pjevanja pokazuje da kada pjevamo naši neurotransmiteri se sjedinjuju na novi način.


To pokreće desni temporalni režanj u mozgu, oslobađajući endorfine koji nas čine pametnijim, zdravijim, srećnijim i kreativnijim. Kada pjevamo sa drugim ljudima ovaj efekat se pojačava.

Dobra osjećanja koja dobijamo od pevanja u grupi su neka vrsta nagrade za timski rad.
Istraživanja govore da stvaranje muzike u grupi se koristilo kao instrument društvenog života. Grupe i plemena pjevali su i plesali zajedno da bi izgradili lojalnost, prenijeli važne informacije i otjerali neprijatelje.

Nauka podržava pjevanje

Ono što do nedavno nije bilo jasno, je da pjevanje u grupama izaziva oslobađanje serotonina i oksitocina - hormona, i čak sinhronizuje naš srčani ritam.

Grupno pjevanje bukvalno je stimulisalo zajednicu na "ujedinjenje svakog stanovnika pećine". Oni koji su pjevali zajedno bili su snažno povezani i preživljavali su.

U svojoj knjizi "Nesavršena harmonija: traženje sreće, pjevanje s drugima" (Imperfect Harmony: Finding Happiness Singing With Others) Stacy Horn kaže da je pjevanje:

"Infuzija idealnog smirujućeg sredstva koje umiruje vaše nerve i podstiče vaš duh."

Pjevanje usrećuje

Već deset godina, nauka naporno radi pokušavajući da objasni zašto pjevanje ne samo da ima tako umirujuće dejstvo, već i energetsko dejstvo na ljude. Brojne studije su pokazale da pjevanje oslobađa endorfin i oksitocin, koji oslobađaju od napetosti i stresa i koji su povezani sa osjećajem povjerenja i vezivanja.

Pjevanje pomaže ljudima sa depresijom i smanjuje osjećaj usamljenosti, čini ljude mirnijim, srećnijim i povezanijim.

Britanska pjevačica i direktor hora Sofija Eftimiu opisuje pjevanje kao proces svjesne kontrole našeg disanja i grla, kada sjedinjujemo to sa ritmom i stihovima za stvaranje pjesama.

U grupnoj postavci, svaki član grupe osjeća muzičke vibracije koje istovremeno prolaze kroz njihovo tijelo. Naši srčani ritmovi postaju sinhronizovani. Sofija objašnjava:

"Mi bukvalno formiramo ujedinjen srčani ritam."

Svako može pjevati

Jedna od velikih stvari pjevanja je u tome, da možete dobiti dobro stanje, čak i ako nijeste dobri u tome. Jedna studija pokazala je da:

"Grupno pjevanje može donijeti zadovoljavajuće i terapeutske senzacije, čak i kada zvuk koji se stvara vokalom ima osrednji kvalitet."

​Tania de Jong, - pjevačica i osnivač "Creative Australia", efikasno koristiti sposobnost grupnog pjevanja da digne svakog člana grupe, nezavisno od njihove sposobnosti da pjevaju.


Projekat organizacije "One Voice" ujedinjuje mnogo različitih ljudi da pevaju. Tania kaže:

"Jedna od sjajnih stvari u pjevanju je što vas povezuje sa desnom stranom mozga. To je strana odgovorna za intuiciju, imaginaciju i sve naše kreativne funkcije. To nas povezuje sa svijetom mogućnosti. U savremenom životu, stalno nas bombarduju sa toliko mnogo informacija koje obrađujemo i analiziramo. Uglavnom smo zaglavljeni u lijevom dijelu našeg mozga. Zato je od suštinskog značaja da se obrazuju atributi koji nas razlikuju od mašina. Najbolji način za to je pjevanje."

Pjevajte bilo gdje i u bilo koje vrijeme

Ove pogodnosti su besplatne i dostupne svima. Svi imamo glas. Svi možemo pjevati, čak i ako ne mislimo da možemo.

Bilo je vrijeme kada smo svi pjevali. Pjevali smo u crkvi, oko logorske vatre, u školi. Od tada kada je grupno pjevanje stvaralo preporod, mnogi od nas ne pevaju. U nekom trenutku, neko nam je rekao da budemo smireni ili da razmislimo o našem nesavršenom pjevačkom glasu.

​Dignite svoj glas

Američka operska pevačica Keti Ket želi sve nas da podstakne da pjevamo češće, bez obzira na naše umjeće.

"Pjevanje povećava samosvijest, samopouzdanje i sposobnost komuniciranja sa drugima. Smanjuje stres, umiruje nas i pomaže nam da jačamo naš identitet i utiče na naš svijet.

Kada pjevate, muzička vibracija se kreće kroz vas, mijenjajući vaše fizičko i emocionalno stanje. Pjevanje je staro koliko i brda. Ovo je zaista jedna od najaktivnijih stvari koje možemo učiniti." Keti nastavlja:

"Međutim, društvo je iskrivilo stavove o vrijednosti pevanja. Pjevanje je postalo nešto što je rezervisano za elitne talente, ili zvijezde sa visokim performansama, menadžmentom, datumima koncerata, ostavljajući sve nas sa destruktivnom kritikom naših sopstvenih glasova."

Ona tvrdi da je pjevanje instinktivno i neophodno za naše postojanje. Nije obavezno da ste izuzetan pjevač koji će imati koristi od osnovnih bioloških prednosti pjevanja.

Smanjuje stres i produžava život: Da li znate šta je muzeoterapija?

Pročitajte šta je pokazalo istraživanje - na koji način umjetnost može da vam produži život...

Istraživanje je rađeno na Univerzitetskom koledžu u Londonu, a naučnici su analizirali podatke dobijene od 6.710 odraslih Britanaca starijih od 50 godina, koji su ranije već učestvovali u jednom programu o starosti pod nazivom ELSA.

Ispitanici su tada odgovarali na pitanje koliko često posećuju umjetničke izložbe, muzeje, operu, pozorišta ili koncerte. Mogli su da biraju između 3 opcije: nikada, rijetko (manje od jednom godišnje ili do dva puta godišnje) i često (svakih nekoliko mjeseci ili više).

Cilj ELSA studije bio je da se utvrdi vezu između neaktivnog umetničkog angažmana i stope smrtnosti.

Tokom sljedećih 14 godina, preminulo je oko 2.000 učesnika ELSA studije. Najčešći razlozi smrti među njima su rak, srčane bolesti, problemi sa plućima i drugi prirodni uzroci.

Rizik smanjen za trećinu

Istraživači su u decembru analizirali sve prikupljene podatke i došli do sljedećeg zaključka - što se češće ljudi izlažu različitim vrstama umjetnosti, imaju niži rizik od prerane smrti.

Konkretno, ljudi koji se često bave umjetničkim aktivnostima, imaju 31% manji rizik od smrti, dok je 14% rizika za one koji odlaze u muzej ili na koncerte samo jednom ili dva puta godišnje.

U obzir su uzeti i neki drugi faktori poput demografije, socijalnog i ekonomskog statusa, zdravlja i bračnog statusa, ali naučnici nisu pronašli nikakvu vezu između njih i rezultata.

Umetnost smanjuje stres

Iako je ovo samo opservaciona studija i ne može nam pokazati zašto upravo kulturno obogaćeni život može pomoći ljudima da žive duže, mnogi naučnici veruju da umjetnost može smanjiti stres, podstaći kreativnost i pružiti osećanju mira osećaj mira, i pomoći vam da imate svrhu u životu.

Prethodne studije su takođe otkrile pozitivne efekte umetnosti na fizičko blagostanje osobe, uključujući hroničnu bol, visok krvni pritisak, visok holesterol, kratkoću daha i neke druge simptome, piše sajt Brightside.

Stres različito utiče na muškarce i žene

Stres drugačije utiče na žene i muškarce! Dok muškarci na psihički stres reaguju promjenom krvnog pritiska i brojem otkucaja srca, žene doživljavaju ishemiju miokarda, to jest smanjen protok krvi do srca, pokazalo je istraživanje.

 

U istraživanju Duke centra za srce Univerziteta Duke učestvovalo je 56 žena i 254 muškarca kojima su dijagnostifikovana oboljenja srca uzrokovana psihičkim stresom.

"Rezultati su otkrili da menstalni stres različito utiče na kardiovaskularno zdravlje muškaraca i žena. Moramo prepoznati tu razliku pri ocjenjivanju i liječenju pacijenata sa kardiovaskularnim oboljenjima", zaključio je Zainab Samad, voditelj istraživanja i profesor medicine na Univerzitetu Duke u SAD-u.

Nakon što su prošli osnovno testiranje, učesnici u istraživanju su provedeni kroz tri psihički stresna posla.

Istraživači u između poslova proveli ehokardiografiju kako bi proučili promjene u srcu, uzeli uzorke krvi, te izmjeri krvni pritisak i otkucaje srca ispitanika. Otkrili su da su žene doživjele veću agregaciju trombocita nego muškarci, što utiče na stvaranje krvnih ugrušaka.

Osim toga, žene su za razliku od muškaraca doživjele veći porast negativnih emocija tokom mentalnih testova.

(ljepotaizdravlje.ba)

Što se događa u organizmu kad smo pod stresom?

Stres je pokretač različitih procesa u našem organizmu.

Što se tačno događa u našem tijelu kad smo pod stresom?

Kad se suočimo s događajem koji naš mozak svrsta u kategoriju "opasnih" cijeli organizam se stavlja u stanje povišene pripravnosti.

Pojačava se priljev krvi u mišiće, izoštravaju se čula, podiže se prag boli i naježimo se.

Centralni nervni sistem podiže prag boli kako bismo lakše podnijeli stresni događaj i eventualne povrede

Zjenice se šire – time se omogućuje prijem većeg broja fotona, a samim tim i bolji vid, čak i u uslovimaminimalne osvijetljenosti.

U jetri se šećer pohranjen u vidu rezervne materije – glikogena, pretvara u glukozu, osnovni izvor energije koji je odmah na raspolaganju.

Srce kuca brže i jače, što omogućuje veći priljev krvi i kisika u mišiće. Zahvaljujući tome, mišići dobivaju i veći nivo glukoze nego u uobičajenim uslovima.

Nadbubrežne žlijezde luče veću količinu hormona stresa – adrenalina, koji omogućuje brže reflekse i razmišljanje te odlučivanje.

Priljev krvi u crijeva se smanjuje, a ona se preusmjerava u mozak i mišiće.

(NN/wall.hr)

Namirnice koje drže stres pod kontrolom

rz tempo života, razni svakodnevni problemi i žongliranje između posla i porodice ne ostavljaju nam mnogo vremena za nas i naše potrebe.

 

Uz to, neredovan raspored spavanja i ishrane te sve stvari koje nas opterećuju dovode do povećanja nivoa stresa.

Za uklanjanje stresa važno je voditi aktivan život i redovno vježbati, a možete ga se riješiti ili ga barem držati pod kontrolom jedući ove namirnice, koje će vam pomoći da se opustite.

Organizam možete opustiti i hranom

Voda

Najvažnije od svega je dovoljan unos tečnosti, jer čak i blaga dehidratacija organizma može negativno uticati na memoriju i raspoloženje. Voda je najbolje oružje u borbi protiv depresije, jer poboljšava raspoloženje, motoričke funkcije i moć uma.

Čokolada

Ne postoji ništa tako ukusno, a umirujuće, kao čokolada. Sama pomisao na čokoladu, omiljenu knjigu i udoban kutak u kući dovoljna je da smanji nivo stresa. Nedavno istraživanje je dokazalo da svakodnevno konzumiranje crne čokolade u periodu od dvije nedjelje smanjuje hormone stresa. Čokolada podstiče oslobađanje serotonina, koji je prirodni antidepresiv.

Banane

Banane su odlične za borbu protiv stresa, jer sadrže kalijum, koji pomaže tijelu da zadrži hidrataciju, ali i magnezijum, vitamin B6 i brojne druge hranljive sastojke koji će umiriti nervni sistem. Eksperti kažu da svaka četvrta depresivna osoba pati od nedostatka kompleksa vitamina B, a povećanjem unosa ovog vitamina značajno ćete popraviti raspoloženje.

Krompir

Složeni ugljeni hidrati, poput slatkog krompira, sadrže visok nivo vitamina A, C i B, te efikasno eliminišu stres, pa čak i snižavaju krvni pritisak. Isto tako, slatki krompir sadrži niz hranljivih sastojaka koji hrane endokrini sistem.

Zobena kaša

Zobena kaša sadrži ugljene hidrate koji podižu nivo serotonina, hormona sreće, u tijelu. Time popravlja raspoloženje i ublažava štetne posljedice stresa. Loše raspoloženje može izazvati i nedostatak cinka, minerala kojim obiluju sjemenke bundeve, pšenične klice, a i visokoproteinske namirnice poput mesa i mliječnih proizvoda.

Kačkavalj

Kačkavalj je jedna od namirnica koja može da se kombinuje sa bilo kojim jelom kako bi ga učinila bogatijim i ukusnijim. Iako je poznat po tome što sadrži masti, takođe je veoma dobar za oslobađanje stresa.

Borovnice

Borovnice su savršena kombinacija vitamina C i antioksidansa koji pomažu u balansiranju stresa. Antioksidansi u borovnicama takođe štite ćelije od raka i srčanih oboljenja. Možete ih jesti u bilo kom obliku, kao kompot, sok ili svježe.

Badem

Bademi su bogati vitaminima B2 i E, cinkom i magnezijumom. Oni sadrže serotonin koji pomaže u balansiranju raspoloženja i stresa. Cink je odličan saveznik u borbi protiv negativnih efekata stresa, a vitamin E je antioksidans koji poboljšava imunitet. Bademi snižavaju krvni pritisak i na taj način stres drže pod kontrolom.

Riba

Omega3 masne kiseline u ribi pomažu da se adrenalin i nivo stresa drže pod kontrolom. Losos i tuna mogu da spriječe porast hormona stresa, a takođe štite i od srčanih bolesti, promjene raspoloženja i depresije. Suši je takođe dobar za oslobađanje od stresa.

Avokado

Avokado obiluje vitaminom B, koji djeluje umirujuće, i sadrži kalijum koji snižava krvni pritisak. Odličan je dodatak ishrani u stresnim situacijama i zbog toga što je bogat glutationom, antioksidansom zaduženim za spriječavanje apsorpcije masti koje uzrokuju oksidativni stres.

Tehnika od tri minuta

Ova tehnika je široko primjenjiva kod uklanjanja stresa, baš u trenutku kada je najintenzivniji. Pogodna je za najstresnije situacije, kao što su višečasovni zastoj u saobraćaju, napadi bijesa, kratki rokovi za izvršenje nekog posla...

Ova vježba može se raditi u intervalima od tri do pet minuta i jako je efektan način za zaustavljanje naleta bijesa, napetosti i nervoze.

Tehnika od tri minuta sastoji se od pet koraka:

1. Zauzmite uspravan sjedeći položaj u kojem se osjećate udobno. Zatim se usredsredite na svoje trenutno stanje.

2. Blokirajte negativne misli. U tome vam može pomoći ako zatvorite oči.

3. Obratite pažnju na disanje: polako udišite na nos, dopustite sebi da to traje i nekoliko sekundi.

4. Izdahnite lagano na usta, ali tako da izdisanje traje duplo duže od udisanja. Potrudite se da izdahnete sav vazduh iz svojih pluća.

5. Ponovo polako udišite i nastavite tako u intervalima od tri do pet minuta.

Izvor:Nezavisne

Izdvajamo

Popularni članci

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top