LAGANI ČOKOLADNI KOLAČ KOJI SVAKO MOŽE DA SPREMI
Sastojci:
Dve šolje mleka
Pola šolje šećera u prahu
¼ šolje kakaa
¼ šolje kukuruznog brašna
50 grama tamne čokolade
Kakao za posipanje
Priprema:
Sve sastojke osim čokolade sipajte u posudu srednje veličine i dobro izmešajte ili umutite. Smesu zatim procedite kroz cediljku, pa stavie da se kuva na vatri srednje jačine. Povremeno mešajte, a kada smesa počne da vri, dodajte iseckanu čokoladu i nastavite da mešate.
Kuvajte smesu uz mešanje sve dok ne postane gušća, poput pudinga. Zatim sklonite sa vatre i smesu nalijte u pripremljen kalup obložen papirom za pečenje. Ostavite da se ohladi četiri do pet sati u frižideru, zatim okrenite kalup i izvadite kolač, pa polako skinite papir sa njega.
Odozgo pospite malo kakaa, a zatim isecite, tako što ćete pre svakog sečenja nož pokvasiti vrelom vodom – tako će se kolač manje lepiti za nož.
(MONDO)
Do domaćeg eurokrema za 20 minuta
Većina nas je ljubitelj eurokrema, prenosimo kako za samo 20 minuta možete doći do svog domaćeg eurokrema.
SASTOJCI:
KINDERLADA:
30 dkg šećera
3 dl vode
3 vrećice vanilin šećera
250 g margarina
1/2 kg mlijeka u prahu
2 kašike kakaa
EUROKREM:
40 dkg šećera
40 dkg šećera
3 dl vode
3 vrećice vanilin šećera
250 g margarina
1/2 kg mlijeka u prahu
5 dkg mljevenih lješnjaka
2 kašike kakaa
Priprema:
Šećer staviti u veću posudu i zaliti sa 3 dl kipuće vode, malo promiješati te dodati vanilin šećer i narezani margarin te dobro promiješati pjenjačom da se margarin pomalo otopi.
Tada dodati mlijeko u prahu pa miksati mikserom približno 5 minuta da dobijemo lijepu smjesu bez eventualnih grudica od mlijeka u prahu.
U polovicu smjese dodati 2 kašike kakaa, te opet dobro promješati.
Napuniti tegle ili neke posudice koje imate sa poklopcem, te staviti u frižider da se malo ohladi.
Postupak je isti i za eurokrem, osim što dodamo još 5 dkg sitno mljevenih lješnjaka (u kompletnu smjesu, pa u polovicu opet kakao).
“Tegle sam punila tako da sam bijelu smjesu stavila u jednu vrećicu za zamrzavanje, a smeđu u drugu, odrezala vrh vrećica te istovremeno istiskala obadvije smjese u tegle, piše “Mala kuhinjica“…
(recept i zdravlje.info)
Kakao korišćen prije 5.400 godina
Novo istraživanje pokazalo je da su ljudi koristili kakao u Južnoj Americi prije 5.400 godina, što je znatno više nego što se dosad mislilo o upotrebi biljke od koje se sada najviše pravi čokolada.
Testovi su pokazali tragove kakaa u predmetima s arheološke lokacije u Ekvadoru, navodi se u juče objavljenoj studiji u Nature Ecology & Evolution.
Studija pokazuje da je izgleda kakao odomaćen 1.500 godina prije nego na lokacijama u Centralnoj Americi za koje se dosad znalo, prenio je AP.
"To je najranija lokacija s uzgajanim kakaom", rekao je Kameron Meknil s Leman koledža u Njujorku, koji nije bio uključen u istraživanje.
Drevne južnoameričke civilizacije vjerovatno nisu koristile kakao za pravljenje čokolade pošto nema potvrde da su ga starosjedilački narodi u regionu koristili na taj način, naveli su istraživači s kanadskog Univerzitet Britanske Kolumbije.
Testovi međutim pokazuju da su stari narodi koristili kakaovo sjeme. Sjeme je dio zrna koji se koristi za pravljenje čokolade.
Starosjedilački narodi u regionu gornjeg Amazona danas koriste kakao za fermentisana pića i sokove, i tako je vjerovatno korišćen prije više hiljada godina, navode istraživači.
Naučnici se većinom slažu da je kakao prvi put korišćen u Južnoj Americi a ne u Centralnoj Americi kako se ranije vjerovalo, što potvrđuju i novi podaci objavljeni u Nature Ecology & Evolution..
Tri vrste testova su rađene na predmetima s lokacije Santa Ana-La Florida u Ekvadoru. Jedan je rađen radi traženja prisustva teobromina, ključnog sastojka kakaa; drugim su tražene čestitice koje bi pomogle da se identifikuje upotreba te biljke; a treći je DNK test radi identifikovanja kakaa.
Ostaci jednog keramičkog predmeta, za koji je procijenjeno da je star 5.310 do 5.440 godina, bili su pozitivni na kakao u sve tri metode.
Još nije jasno kako se upotreba kakaa proširila s Južne na Centralnu Ameriku. Do vremena kada su španski istraživači stigli u Centralnu Ameriku krajem 15. vijeka, tamošnji narodi su pravili tople i hladne čokoladne napitke sa začinima, često s pjenom.
"Veći dio modernog perioda, to je bio napitak", rekla je Marsi Norton, istoričarka s Univerziteta Pensilvanija i autorka knjige "Sacred Gifts, Profane Pleasures: A History of Tobacco and Chocolate in the Atlantic World".
Čokolanda pića u Centalnoj Americi često su pravljena s kukuruzom i razlikuju se od tople čokolade koja se sada prodaje u skoro cijelom svijetu. U tom piću nije bilo mlijeka, rekla je Norton, dodajući da se kao zaslađivač koristio med.
Do kraja 16. vijeka kakao je počeo redovno da se uvozi u Španiju odakle se proširio po ostalim evropskim zemljama gdje je počeo da se miješa s mlijekom. Tek u 19. vijeku je unapređivanjem proizvodnje u Holandiji čokolada poslala čvrst proizvod, rekla je Norton.
Izvor:Nezavisne
Kakaom snizite holesterol
Kakao bi trebalo da se pije topao. Pomiješajte šolju mlijeka, dvije kašike kakaoa u prahu, jednu kašiku meda, jednu kašičicu ekstrakta vanile i prstohvat soli.
Ukusan i hranljiv kakao osim što može da utiče na snižavanje krvnog pritiska i jačanje krvnih sudova, može da smanji "loš" holesterol i da poveća dobar.
