demofest

Šoljica od kafe koju ste jutros popili? Flomasteri na sve strane? Heftalica u boji? Razne sitnice na vašem radnom stolu mogu otkriti kakvi ste zapravo.

Nekoliko prljavih šoljica kafe
Drama za vas počinje već rano ujutro, bilo da je riječ o prepirki s partnerom, neposlušnoj djeci, pasivno-agresivnom cimeru, saobraćajnoj gužvi na putu za posao… Do osam sati ujutro vi ste već svašta proživjeli i do detalja ćete to ispričati još pospanim kolegama.
S vedrije strane, stručnjak ste u vođenju posla dok ste još mamurni i u fioci radnog stola uvijek držite ekstra majicu, haljinu ili par cipela. Takođe, znate sva najbolja mjesta za after work zabavu.

Heftalica u boji
Mnogo vremena provodite surfajući po lifestyle portalima i maštate o tome da od svog profila na Instagramu napravite biznis. Redovno na društvenim mrežama objavljujete fotografije vaših naočara za sunce, uz šoljicu jutarnje kafe, koje prije toga dobro filtrirate. Glavna ste organizatorka žurki za vrijeme praznika i šaljete mejlove u kojime druge podsjećate na rođendane kolega. Zbog toga vas svi vole.

Olovke u svim bojama
Ponosni ste na vaš profil na Instagramu i nije vam jasno zašto neki ljudi iz kancelarije nisu vaši sljedbenici na društvenim mrežama. Uvjereni ste da time oni gube. Stručnjak ste u spremanju zdrave hrane, znate da napravite keks bez glutena i svima govorite kako su palačinke od heljde odlične. Razmišljate o tome da različitim bojama označite police za knjige, jer će izgledati cool, a živcira vas kad jedini idejama pridonosite na poslovnom sastanku. Ipak, potajno i uživate u tome.

Podsjetnik u kojem pišete sve što morate da uradite
Precrtavanje obavljenih zadataka u rokovniku vas ispunjava. Draže su vam knjige od papira od e-knjiga, kuhanje od ručanja u restoranu, odlazak u kino od gledanja filmova na Netflixu… Na posao radije nosite decentnu, klasičnu odjeću nego krpice koje su u trendu. Drugi vas stalno pitaju da im preporučite dobro vino ili knjigu. Neki vas možda smatraju snobom, ali vi ste samo dama koja zna šta voli.

Slike mačaka
Samoprozvana ste čudakinja u kancelariji. Sve govorite internet rječnikom i sve obavještavate o novostima na Bijonsinom Instagramu. Vjerovatno radite u nekom društvenom mediju ili u firmi koja se bavi nekom drugačijom vrstom marketinga, gdje možete biti čudni koliko želite i nazivati to ‘brendiranjem’. Volite upečatljive ogrlice, helanke s printom, raduje vas da gledate kolege kako vas podcjenjuju samo zbog toga što nosite ženstvene haljine. Niko vas ne smatra prijetnjom, pa sa šefom možete da vodite pregovore o povećanju plate bez strepnje da će to kolege saznati.

Jedna olovka i gotovo ništa drugo
Mrzite svoj posao i jedva čekate kraj radnog vremena. Tokom pauze za ručak šaljete molbe za druge poslove. Umjesto da obavljate radne zadatke većinu vremena provodite surfajući po internetu i održavajući svoj profil na LinkedInu. Živite dan po dan, a utjehu pronalazite u jogi, meditaciji, kafi ili inspirišućim citatima. Povremeno sebi date oduška pa zaplačete na poslu u WC-u, a zatim se opet saberete.

ljepotaizdravlje.ba

Restorani brze hrane i kuhari znaju da brojni faktori utiču na apetit. Na primjer, jarke boje kao što su žuta i crvena u kombinaciji sa jakim osvjetljenjem navešće vas da naručite više i jedete brzo. Suprotno tome, uz prigušeno osvjetljenje i nježnu muziku ješćete sporije i manje. 

Dr. Brian Wansink, direktor Laboratorije za hranu i brendove na Kornel univerzitetu u SAD-u i autor knjige ,,Slim by Design: Mindless Eating Solutions for Everyday Life’’ (HarperCollins), slaže se da boja zidova, tanjira, pribora i jačina osvjetljenja mogu da utiču na to koliko jedemo, pa čak i šta jedemo.

,,Već dugo postoji mišljenje da boje podstiču ili umanjuju unos hrane’’, kaže on. ,,Ne postoji jedna boja tanjira koja navodi ljude da manje jedu nego je bitna boja hrane koju jedete.’’ Radi se o tome da treba da postoji kontrast između boje hrane i boje tanjira na kojem se poslužuje, objašnjava on. Na primjer, ako se bijeli ugljeni hidrati posluže na tanjiru tamne boje, to ističe razliku između boja i čini vas svjesnim veličine porcije. ,,Bez tog kontrasta, unijet ćete 18 odsto više hrane’’, dodaje on.

Promjena boje tanjira i posuda može da vam pomogne u kontroli veličine porcija. ,,Odrasle osobe pojedu 92 odsto bilo čega što sami sebi posluže, tako da ako sipate mnogo, mnogo ćete i pojesti’’, kaže Wansink.
Časopis The Journal of Nutrition piše da je veličina porcije porasla za 138 odsto u odnosu na 70-te godine prošlog vijeka, što predstavlja jedan od glavnih uzroka problema gojaznosti. Procjenjuje se da je u Australiji 67 odsto muškaraca i 52 odsto žena gojazno, najviše usljed pretjeranog unosa kilodžula.
Evo nekoliko savjeta koje Wansink daje u vezi sa kontrolom naših navika u ishrani.

Obratite pažnju na to kako jedete i koristite ružičasti tanjir.
Ako jedete prebrzo, veće su šanse da ćete se prejesti ili da nećete shvatiti da ste siti, ali ako obratite pažnju na to kako jedete – tj. ako jedete polako i sa više pažnje – veća je vjerovatnoća da ćete napraviti bolji izbor kad je u pitanju hrana, što može da dovede do mršavljenja, kažu rezultati studija sprovedenih na Medicinskom fakultetu Harvard univerziteta u SAD-u. On predlaže da koristite tanjir neke umirujuće boje kao što je blijedoružičasta ili siva, jer su tako veće šanse da usporite i obratite pažnju na svoj obrok i okruženje.
Smanjite unos ugljenih hidrata tako što ćete ih poslužiti na plavoj podlozi.

Dijetetičar Jenna Obeid kaže da ne treba potpuno da izbacite ugljene hidrate zato što oni čine važan element balansirane ishrane ali dodaje da je ,,važno da pratite svoje porcije – jedna četvrtina tanjira je idealna porcija’’.

,,Ako ste skloni pretjeranom unosu ugljenih hidrata, nemojte ih posluživati na bijelim tanjirima. Umjesto toga koristite one crvene, tamnoplave ili crne boje,’’ kaže Wansink.

Male posude zamijenite velikim

Teorija o malim posudama/malim porcijama je mit, kažu istraživači sa Univerziteta u Liverpulu u Velikoj Britaniji. Nakon eksperimenta sa kokicama, zaključili su da su ,,učesnici jeli više kada su koristili manje posude’’. Oni kažu da manji tanjir znači da su veće šanse da ćete uzeti repete.’’

Prestanite da jedete između obroka tako što ćete slatkiše uviti u foliju

Oko 96 odsto Australijanaca jede između obroka, kažu rezultati ispitivanja agencije Nielsen iz 2014. godine. Pogrešna užina (kao što je ona sa visokim procentom šećera) ili prevelika porcija mogu da dovedu do gojenja. ,,Ako nešto želite da sačuvate za užinu, uvijte tu poslasticu u foliju’’, kaže Wansink. “Tako nećete vizuelno doći u iskušenje.’’

Jedite manju porciju deserta u posudi suprotne boje

Institut za globalno zdravlje u Sidneju je ustanovio da polovina Australijanaca jede duplo više od preporučene dnevne doze šećera, i to 60g dnevno u prosjeku; Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje da se unos smanji na 25g.
,,Poslužite slatkiše kao što je sladoled od vanile u posudi tamne boje, ili sladoled od čokolade u bijeloj posudi’’, kaže Wansink. ,,Što je veći kontrast, veće su šanse da ćete pojesti manju porciju.’’

ljepotaizdravllje.ba

Doživjeti stotu je nešto što je postalo opsesija čovječanstva u posljednje vrijeme. Svaki čas neko otkrije tajnu dugovječnosti ili izvor mladosti. Ipak, možda su najkompetentniji oni koji su zaista doživjeli te godine, jer samo oni znaju odgovor. A nekad taj odgovor može zvučati prilično banalno - živite po svom. To tvrdi i Džo Binder, koji će za vikend napuniti 107 godina. On je jedan od najstarijih Njujorčana, tj. jedan od 360 njujorških stogodišnjaka. On kaže da je njegov savjet prilično jednostavan, ali i naučno dokazan...

"Suština je da budete aktivni", kaže on, dodajući da su uglavnom stariji iz njegovog kvarta posljednje godine provodili sjedeći na klupi u parku. Ali, ne i on. "Pogledajte onu klupu... Na njoj su sjedili svi, samo ja nikad. I na kraju sam ih sve nadživio", kaže Džo.

Ipak, on pored aktivnosti preporučuje da se ljudi što više druže, te da nikad ne budu kivni na druge jer taj osjećaj može da vas izjede iznutra i uništi zdravlje: "Naravno, i ja sam u životu bio povrijeđen, ne jednom, nego više puta. Ali, ja sam tip koji bi samo okrenuo drugi obraz, pa ako treba, nek udari ponovo. To je ono što me održalo ovako dugo".

I dr Holi Filips, njujorški internista, vjeruje da je ovo zaista dobar savjet, posebno ono što se odnosi na društvenu aktivnost.

"Ljudi koji se dosta druže, koji imaju dosta prijatelja i poznanika imaju čak 50 odsto više vjerovatnoće da će živjeti duže od onih koji su nedruštveni", kaže Filips. Binder priznaje da je i pušio, i to do 13. do 45. godine, ali da je naslijedio i veoma dobre gene. Njegova nećaka Linda Galaso Vard o svemu kaže: "On potiče iz loze ruskih Jevreja koji imaju taj gen dugovječnosti. Čak su iz Univerziteta Fordham htjeli da prouče njegov slučaj, ali je trebalo dosta analiza, a to je suviše naporno u njegovim godinama".

Binder još dodaje da svaki dan pije crno vino. Bilo da je to dobro ili ne, dr Filips o svemu tome kaže: "Šta god da radi, očigledno da njemu to prija".

nezavisne.com