Dario

BANJALUKA - Na nekoliko aerodroma u Mađarskoj, Grčkoj i Letoniji počinje testiranje putnika putem sofisticiranih detektora laži, te će putnici koji nisu državljani Evropske unije, a među njima i građani BiH, koji se zapute ka EU, morati proći ovu proceduru, koja će, prema mišljenju stručnjaka, doprinijeti povećanju bezbjednosti.

Postupak provjere će se odvijati u nekoliko etapa, a avatar, virtuelni granični policajac, će putnicima postavljati seriju pitanja, te će se utvrđivati da li lažu ili ne.Na graničnim kontrolnim tačkama tako će biti provjeravani putnici koji ulaze u Evropsku uniju, u sklopu pilot projekta "iBorderCtrl" u koji je uključen Univerzitet "Manchester Metropolitan" iz Velike Britanije.

Avatar će biti istog pola kao i putnik i govoriće njegovim jezikom, a i vizuelno će odražavati etničko porijeklo putnika. U fokusu će biti facijalne ekspresije putnika, analiza pokreta lica, koji su, kako je rečeno, neuvježbanom oku često nevidljivi.

Slobodan Dragičević, sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije u Privrednoj komori RS, kazao je da tehnologija može da doprinese da se sigurno izvrši provjera određenih lica.

"Čovjek, odnosno lica, koja su zaposlena na vršenju provjera, često zataje nesvjesno ili svjesno, tako što možda budu podmićeni, što nije rijetka situacija, tako da bi tehnologije tog tipa, između ostalog, spriječile i ovakve stvari", kazao je Dragičević.

Naglasio je da ukoliko na granici nastane problem s nekim licima koja su povezana s nizom mogućih diverzija, u problemu su i druge službe u državi.

"Takve stvari su kao i bolest, ukoliko ih zaustavite na jednom mjestu, niko više neće imati probleme, a ovakva tehnologija će sigurno doprinijeti da se takve stvari zaustave", ocjenjuje Dragičević.

Istakao je da sve mašine koje se razvijaju na principu vještačke inteligencije moraju biti duže vrijeme u upotrebi kako bi se određeni parametri mogli pratiti i kako bi mogli biti izmijenjeni i podešeni prema stvarnoj situaciji.

Sa druge strane, ističe Dragičević, ukoliko ovaj program naiđe na nešto što nije definisano u sistemu, sistem opet neće reagovati i tu, kako kaže, na scenu stupa čovjek.

Dragan Matić, šef Odsjeka za matematiku i informatiku PMF-a Banjaluka, pojasnio je da se kreiraju programi koji mogu da ukažu na neke nelogičnosti iz velikog statističkog uzorka.

"Ovi programi mogu da uzimaju neke modele i elemente koji se ponašaju u skladu sa statistikom i one koji se ne ponašaju, tako da to onda licima zaposlenim na provjeri putnika bude osnov za obraćanje dodatne pažnje", navodi Matić.

Dodao je da se ovakvi programi usavršavaju, te da oni nikad neće biti u potpunosti savršeni, niti sto odsto pouzdani, ali će, kako kaže, određenim službama dati informacije koje su korisne i, u velikom broju slučajeva, pouzdane.

Kako je ranije rečeno, nakon poređenja pokreta lica i odgovora na osnovu pitanja avatara, putnik se smješta u jednu od dvije kategorije - niskorizičnu ili visokorizičnu.

U toj fazi putnici dobijaju i informacije o njihovim pravima i procedurama te upozorenje o ilegalnim aktivnostima.

Ukoliko avatar posumnja da putnik laže, on se upućuje na dalju kontrolu ka živom graničnom policajcu, a oni putnici za koje se smatra da su iskreni budu pušteni da prođu.

Tehnologija je do sada testirana na 32 osobe, a njeni kreatori se nadaju da će dostići pouzdanost od 85 odsto.

Šta će sve testirati?

Provjera putnika putem sofisticiranog detektora laži će se odvijati u nekoliko faza i to tako što će putnici najprije putem onlajn aplikacije unijeti fotografije pasoša, vize i potvrde da imaju dovoljno novca za boravak u EU.

Nakon toga će im avatar postaviti seriju pitanja u vezi s njihovim putovanjem, a njihovo lice će biti prikazano na monitoru, kako bi se utvrdilo da li lažu.

Avatar će ih pitati da potvrde njihovo ime, godine i datum rođenja i postavljaće pitanja poput onih koja je namjera njihovog putovanja i ko finansira njihovo putovanje.

Primjeri pitanja će biti: "Šta vam je u koferu?", a nakon toga: "Ako sada otvorite kofer, hoće li sadržaj potvrditi ono što ste mi upravo rekli?".

Nakon što se potvrdi vjerodostojnost dokumenata, putnik, kako prenose hrvatski mediji, daje otiske prstiju te mu skeniraju vene na rukama. To je jedna od biometrijskih tehnika za identifikaciju budući da je raspored vena na ruci jedinstven za svaku osobu.

Svi mi koji brinemo o životinjama, posebno kada dođe jesen moramo biti dodatno pažljivi. Od otrova u domaćinstvu do povreda koje izazivaju hladni vremenski uslovi, sezona jeseni je vrlo opasna za naše ljubimce.

U jesen se povećava upotreba rodenticida, koji su veoma otrovni za ljubimce. Naime, ako životinja proguta ovu vrstu pesticida, može doći do ozbiljnih posljedica, pa i do smrti. Ako morate da koristite ove proizvode, uradite to sa velikim oprezom i stavite ih na ona mjesta u bašti koja su nepristupačna ljubimcima.Izdvojili smo za vas nekoliko savjeta uz pomoć kojih će vaš ljubimvac biti zdrav i bezbjedan tokom jesenjih mjeseci.

Ako vaš pas nije bio toliko aktivan napolju tokom ljetnjih vrućina, nije loše obnoviti dresuru. Psi, isto kao i ljudi, vremenom postaju slabiji u vještinama kada ih ne koriste.

Jesen i proljeće je doba kada rastu gljive. Dok 99 posto pečuraka nije otrovno ili sadže vrlo malo toksina, onaj jedan procenat njih je veoma otrovno i mogu biti opasne po život životinje. Nažalost, većina otrovnih pečuraka se vrlo teško razlikuje od onih bezbjednih. Zato, najbolje rješenje je da ljubimce držite dalje od područja gdje one rastu. Ukoliko sumnjate da je vaš ljubimac pojeo otrovnu pečurku, odmah potražite pomoć veterinara.

Kako bi očuvali tjelesnu toplotu, ljubimcima koji žive na otvorenom u dvorištu ili dosta vremena provode napolju potrebno je više hrane tokom hladnih dana. Takođe, važno je da konji i ostale životinje uvijek imaju čistu, svježu vodu, koja nije zamrznuta.

Početak jeseni je vrijeme za promenu tečnosti u motorima automobila. Etilen glikol, odnosni antifriz, veoma je toksičan za životinje, pa u slučaju izlivanja ove tečnosti najbezbjednije je odmah počistiti.

Takođe, ukoliko imate djece koja su krenula u školu sa početkom jeseni, važno je da svoj školski pribor drže van domašaja ljubimaca. Naime, olovke, bojice, markeri i flomasteri u sebi sadrže male količine toksina, koje neće naškoditi ljubimcu, osim ukoliko proguta velike količine. Takođe, supstance iz pribora mogu izazvati probleme u sistemu za varenje i zatvor.

Ipak, zdrav i bezbjedan ljubimac je i srećan ljubimac.

Ako postoji period u godini kada više nego inače želimo vratiti svojoj koži sjaj i mekoću, onda su to svakako jesen i zima. Kako to učiniti? Prije svega dobrim pilingom tijela jer njima koža postaje svilenkasta, glatka i mekana, ali što je bitnije zdrava.

Ako imate masnu kožu, piling je dobro napraviti jednom nedjeljno, a ako imate normalnu i mješovitu kožu, to možete uraditi i svakih 14 dana.Ne zaboravimo i da pilingom istovremeno uklanjamo mrtve stanice kože te tako potičemo njenu regeneraciju.

Kako ne bi trošili novac na skupe wellness seanse, donosimo vam nekoliko recepata za prirodni piling od sastojaka koje sigurno imate u kući.

Morska so

Morska so je uvijek odličan izbor za piling. Pomiješate jednu šolju bademovog ili maslinovog ulja i dvije šolje  morske soli. Dodajte naribanu koru od jednog limuna i nježno izmasiraj kožu.

Nemoj koristiti krupnu so jer je preagresivna za kožu, a ako imate osjetljivu kožu koristite šećer, jer je blaži.

Kafa

Pomiješaj jednu šolju kafe, pola šolje smeđeg šećera, pola šolje maslinovog ulja i jednu čajnu kašiku ekstrakta vanilije.

Med i šećer

Promiješajte tri kašike smeđeg šećera sa tri kašike meda i pustite da ovi prirodni sastojci učine svoje. Ovaj piling možete koristiti i za lice.

Dobijene smjese samo trebate nanijeti na kožu kružnim pokretima, lagano masirajući kožu 2-3 minute, te potom isprati toplom vodom.

I ne zaboravite, tijelo posušiti laganim tapkanjem ručnika kako bi koža zadržala potrebnu vlažnost, a nakon pilinga obavezno nanesite hidratantni losion za tijelo.

DOBOJ - Burek, proja, popara, pasulj, sarma samo su neka od slanih jela koja su se našla na trpezi koju su pripremili roditelji, nastavnici i đaci Osnovne škole "Dositej Obradović" u Doboju, jedne od najvećih multietničkih škola u BiH, a na stolovima su bile i ormašice, ružice, baklava, štrudla, kao i slavsko žito.

Sanja Ilić, član Savjeta roditelja, ali i nastavnica u školi, za ovu priliku je skuvala pasulj prebranac i pripremila poparu, jednostavno tradicionalno jelo, koje se sve rjeđe može naći na stolu, te polako odlazi u zaborav."U stvari, bit je da se pokaže da se, ma koliko mi mislili da smo različiti, to u principu sve svede na isto, da je trpeza ista i da svi jedemo istu hranu", kazala je Selma Čabrić, pomoćnik direktora škole, te dodala da je prezentacija i degustacija nacionalnih jela bila prilika da roditelji i djeca probaju jela drugih naroda.

"Slabo đaci znaju šta je popara. Ovi veći koji imaju bake i djedove na selu možda znaju za to jelo, a ovi ovdje u gradu imaće priliku da se upoznaju", navela je Ilićeva.

Pitu od jabuka, oblatnu i starinske keksiće pripremila je Armina Lingo, koja je navela da njen sedmogodišnji sin često dođe iz škole s pitanjima o sličnostima i razlikama s njegovim drugarima.

"Meni je drago da se tako prožimaju naše kulture, da se upoznaje tradicija nas i drugih ljudi", kaže Lingo.

Osim roditelja, svoj doprinos pripremi veoma bogate trpeze dali su i mnogi đaci, pa se tako jedanaestogodišnja Manar Devedžić oprobala kao poslastičarka, pripremajući tradicionalni slatkiš.

"Pomogla sam nani da napravi baklavu jer to se kod nas inače pravi za Bajram. Ja sam redala jufke i stavljala orahe na jufke. Ali nisam smjela preliti onim (agdom)", priča Devedžićeva, te priznaje da ne zna šta je popara i da je nikada nije jela, ali zato najviše voli da jede rolat od mesa koji priprema njena nana.

Helena Božić nije pripremala hranu, ali se svojim drugarima i nastavnicima, kao članica malog ansambla, predstavila tradicionalnim srpskim kolom, nakon kojeg nam je otkrila s kim se druži u školi.

"Najbolja drugarica mi je Ajla, a imam i Mateu, Sanelu. Imam dosta drugarica", rekla je Božićeva.

Bijelom hljebu možda nedostaju zdravi sastojci koje sadrži njegov tamnoputiji 'rođak', ali to izgleda da nam nimalo ne smeta – istraživanja su pokazala da on čini sastavni dio trpeze u čak 76% domaćinstava Evrope. Kad je već tako, onda bolje da ga iskoristimo na najbolji mogući način.

Do sada je najveća mana bijelog hljeba bio visok glikemijski indeks (broj koji odražava intenzitet lijučenja insulina nakon unošenja neke namirnice). Bijeli hljeb izaziva kratkotrajan skok nivoa šećera u krvi, koji potom izaziva pad energije. Međutim, 'gladni' naučnici demonstrirali su kako tostirano parče, zemička ili kifla mogu da postanu pravi mali izvor energije – ako ih prvo zamrznete!Prema istraživanjima naučnika sa Univerziteta u Oksfordu, jedan jednostavan trik može da pretvori ovu 'nezdravu' namirnicu u super hranu!

Zamrzavanje prije tostiranja smanjuje prvobitnu količinu glukoze za pola, te umjesto šećerom, hljeb hrani vaše mišiće ugljenim hidratima koji su potrebni za vježbu. Istraživači vjeruju da ovaj proces onemogućava i usporava rad enzima, koji zauzvrat sporije obrađuju sećere – dovodeći do ujednačenijeg oslobađanja energije.

Dobra vijest je i da se ovaj sistem može primeniti na sve vrste hljeba, od domaćeg do onog nešto “neprirodnijeg” koji kupujete u supermarketima.

Nezavisne

Nakon što dobiju ulogu, glumci mnogo vremena provode pripremajući se za novi projekat, ali neki od njih spremni su i na korak više od konkurencije. Od ekstremnih dijeta do fanatičnog vježbanja određene vještine, ovo su neke od najluđih stvari koje su glumci radili za uloge.

Mlada glumica (29), koja u predstojećoj drami "The Favourite" glumi sluškinju Abigejl, za svoju ulogu morala je da nosi korset, a nošenje istog dugo vremena zaista je uticalo na njeno tijelo. "Žene su tako živjele toliko dugo, što u vama može probuditi saosjećanje za to razdoblje i ono kroz šta su prolazile", rekla je glumica tokom nedavnog gostovanja u emisiji kod Grejama Nortona.

Ema Stoun u filmu "The Favourite" (2018)

"Prvih mjesec dana nisam mogla da dišem i tada bih udisala mentol, zbog čega bi pomislila da sam na otvorenom i mogla sam da prodišem na tren", nastavila je. "Nakon mjesec dana, svi moji organi su se pomjerili. Bilo je odvratno i, ako ne morate da nosite korset, nemojte", zaključila je glumica.

Kristijan Bejl u "Nestajanju" (The Machinist, 2004)

Bejl je skinuo više od 25 kilograma za ulogu Trevora, osobe koja pati od nesanice, u hit filmu iz 2004. godine. U razgovoru za Gardijan ranije ove godine glumac je pripremu za tu ulogu nazvao "sjajnim iskustvom".

"Kad ste tako mršavi da jedva idete stepenicama, kao da ste napustili svoje tijelo... To je najzen stanje u kojem sam bio u životu", priznao je.

"Dva sata spavanja, čitanje knjige 10 sati bez prestanka... Nevjerovatno. Niste mogli da me izbacite iz takta", izjavio je glumac.

ŠAMAC - Osnovna škola /OŠ/ "Šamac" dobila je mikro bit uređaj, u okviru projekta "Škola za 21. vijek", koji će pomoći učenicima da lakše savladaju programiranje.

Pedagog u OŠ "Šamac" Vanja Tomašević rekla je da su u okviru projekta formirali sekciju, klub za kodiranje, s ciljem osposobljavanja učenika za digitalnu pismenost.

U klubu za kodiranje 20 šamačkih osnovaca istraživaće mogućnosti programiranja i upotrebe digitalnih tehnologija u nastavi, smatrajući da će im nova znanja i vještine, prilagođene digitalnom dobu, pomoći prilikom izbora zanimanja.

"Cilj je da u školi promovišemo mikro bit kako bi se uključio veći broj djevojčica, za sada imamo jednu i 19 dječaka. Prednost kluba je što svi učenici mogu da programiraju i rade u programu `skript bloks`", rekla je Tomaševićeva.

Prema njenim riječima, učenici mogu sami da istražuju po internetu sve što ih zanima, uključujući mikro bit, čime se podstiče njihov istraživački duh, a nastavnici služe kao pomoć.

Tomaševićeva je dodala da mikro bit spaja predmete prirodno-matematičke grupe, a u planu je da učenici u okviru tih predmeta osmisle nešto i povežu sa određenom nastavnom jedinicom.

Direktor OŠ "Šamac" Slobodan Čeliković rekao je da ova škola učestvuje u projektima koje sprovodi Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i da prati informacione tehnologije.

"U svakom kabinetu imamo po jedan računar, imamo 4D učinioce, kabinet informatike sa 15 računara, a u narednom periodu planiramo da ubacimo i nove radne stolove", naveo je Čeliković.

Šamačka škola je jedna od 15 škola iz Republike Srpske uključenih u projekat "Škola za 21. vijek", koji realizuje Ministarstvo prosvjete i kulture Srpske, u saradnji sa Britanskim savjetom u BiH.

Osam nastavnika šamačke škole završilo je obuku koju je organizovao Britanski savjet, a koja podrazumijeva razvoj kritičkog mišljenja i digitalnih vještina kod učenika.

BRIZBEJN - Ogromna bijela ajkula, dugačka 4,6 metra, uhvaćena je u mrežu za morske pse samo nekoliko stotina metara od sidnejske plaže.

Ajkula je teška više od jedne tone, a pronađena je kod jedne od najpopularnijih plaža za surfere.Ajkula je uhvaćena na plaži Marubra. Ovog morskog psa pronašao je Trepmen Bermangui, koji je rekao da je rep dug dva metra, a grudno peraje više od jednog metra.

Bermangui je objavio fotografije uhvaćene nemani.

Vlasti upozoravaju plivače u surfere da paze kada su u vodi kako se "zagrijava" ljetna sezona, piše "Dejli mejl".

Šta mislite da imate ovakvog kućnog ljubimca?

Čak polovina žena koje su u vezi ima plan B, pokazala je studija koju je sproveo OnePoll, na 2.000 ispitanica.

One su priznale da će se, u slučaju da stvari s trenutnim momkom ne budu išle kako treba, okrenuti rezervnom "igraču".

Većina je odgovorila da je to blizak stari prijatelj, bivši momak ili kolega, prenosiradiosarajevo.ba.

Svaka peta ispitanica je izjavila da joj je "rezerva" priznala da je zaljubljena u nju, a svaka četvrta da prema njemu gaji jednako snažna osjećanja kao prema aktuelnom partneru.

Ipak, svaka treća žena je rekla da sumnja da će se ikada išta dogoditi između nje i potencijalnog. (radiosarajevo.ba)

Ruski brend lada našao se na spisku najprodavanijih automobila na svijetu, svjedoče podaci analitičke agencije „Focus2move“.

"Lada" je zauzela 48. poziciju na top-listi od 50 svjetskih automobilskih lidera, popevši se za tri pozicije u poređenju s prošlogodišnjom listom.

Tokom devet mjeseci ove godine „AvtoVAZ“ je prodao gotovo 286.000 automobila marke lada, povećavši obim prodaje za 21 procenat.

Prvo mjesto na listi pripalo je kompaniji „Tojota“, sa oko 6,5 miliona prodatih automobila. Drugi je Folksvagen, koji je od januara do septembra prodao oko 5,22 miliona vozila, a na trećem mestu je Ford, koji je zabilježio prodaju više od četiri miliona automobila.

(Sputnik)