Dario

DOBOJ - Pet sedmica nakon uvođenja vanrednog stanja privrednici okupljeni u Zanatsko-preduzetničkoj komori poručuju da preduzetnike u maju neće ogrijati sunce i da im predstoji velika borba.

"Razlog je nedostatak sredstava, odnosno naši kupci su obustavili plaćanje nama, pa tako i mi ne možemo da izmirimo sve svoje obaveze. Za mart smo isplatili plate u punom iznosu, ali poreske obaveze smo morali  obustaviti jer nije bilo sredstava. Određenim dobavljačima, sitnim, izmirujemo te svoje obaveze, ali poreske nismo za mart", kazao je Radomir Božičković, predsjednik dobojske Zanatsko-preduzetničke komore i vlasnik firme koja proizvodi sitni pribor za roletarstvo i PVC stolariju.

Koliko preduzetnika je zbog virusa korona stavilo ključ u bravu u lokalnoj komori još ne znaju, ali ono što sa sigurnošću mogu kazati jeste da na području Doboja posluje manje od hiljadu preduzetnika.

"I prije ovih dešavanja bilo je sedmično oko deset do petnaest odjava. Na udaru su sitni ugostiteljski objekti, sitne proizvodnje, usluge, uslužne djelatnosti", navodi Božičković.

Radnici sa kojima smo razgovarali, a koji rade, kažu da ne strahuju ni od gubitka posla ni od zaraze virusom korona, pa s maskama na licu i u rukavicama svaki dan obavljaju svoje radne zadatke.

"Ne strahujem toliko pošto smo mi svi sa sela, pa se i ne bojimo nešto", kaže uz osmijeh Miroslav Savić, te dodaje da mu trenutno najteže pada ograničenje kretanja.

"Poznavajući gazdu nije me uopšte strah za radno mjesto. Nema taj strah niko od zaposlenih ovdje. Ja tu radim već 15 godina", rekla je Slobodanka Miletić, koja je primijetila da je radna atmosfera ipak prije pojave virusa korona bila opuštenija, zbog čega svi jedva čekaju da se vrate normalnom životu.

Deset mjera pomoći privrednicima uskoro treba da donese lokalna skupština, najavljuju iz Gradske uprave.

"I nakon poplave 2014. su građani Doboja pokazali da su tvrd orah, koji zna odgovoriti u teškim momentima, i zna se dići iz pepela. Ja sam siguran da ćemo i nakon ove krize, koja je zahvatila i čitav svijet i nas, zajednički naći dobra rješenja i da ćemo prevazići sve ovo", poručio je Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja.

Strahujući da su narušili njihovu bezbjednost prekomjernim oslanjanjem na Kinu, evropski političari ističu da se proizvodnja mora vratiti u EU, navodi briselski portal Politiko.

Kako se kriza sakorona virusom produbila, komesar EU za unutrašnje tržište Tijeri Breton priznao je da je Evropa možda otišla predaleko u globalizaciji i postala previše zavisna od jedne zemlje, jednog kontinenta, piše briselski portal i dodaje da je njemačka kancelarka Angela Merkel rekla da pandemija otkriva potrebu za "određenim suverenitetom ovdje" dobijenim preko stuba domaće proizvodnje.

Za one koji su tvrdokorni to znači povratak globalizacije, navodi Politiko.

Za mnoge lidere EU najveće razočarenje u aktuelnoj krizi bila je nesposobnost Evrope da napravi maske za lice ili osnovne hemikalije potrebne za lijekove, piše briselski portal.

Medicinske sestre u bogatim zemljama poput Italije, Španije, pa čak i Sjedinjenih Američkih Država koje su nosile vreće za smeće zbog nedostatka zaštitnih odijela pokazale su svu krhkost međunarodnih lanaca snabdijevanja, navodi Politiko.

Prepirke u vezi s medicinskom opremom nanijele su bolan udarac zagovornicima teorije komparativne prednosti, koja se nalazi u osnovi globalizacije, ocjenjuje briselski portal.

"Moramo naučiti lekcije iz krize", rekao je njemački ministar ekonomije Peter Altmajer za Politiko.

"Na primjer, kada je riječ o pitanju zavisnosti od samo jednog dobavljača ili samo jednog regiona", naveo je.

Ponovno vraćanje proizvodnje u zemlju se pojavilo na političkom planu, čak i prije nego što je virus prisilio zemlje na usvajanje restriktivnih mjera, ističe Politiko.

Krajem prošle godine francuski ministar ekonomije Bruno le Mer kritikovao je proizvođače automobila Pežo i Reno zbog proizvodnje vozila u Maroku, Sloveniji i Turskoj.

Sopstvena industrijska strategija EU, pokrenuta prošlog mjeseca, takođe je identifikovala potrebu da se što bolje iskoristi lokalizacija kao prilika za povratak proizvodnje u EU u nekim sektorima, navodi briselski portal.

Međutim, bespomoćni odgovor u vezi s medicinskim potrebama prenio je raspravu na praktičniji nivo i Francuska i Njemačka brzo su identifikovale farmaceutski sektor kao ključno područje gdje ponovno vraćanje proizvodnje u zemlju ima smisla, piše Politiko.

Ono što je možda najjači znak promjene evropskog razmišljanja jeste to što se Merkelova u ponedjeljak pridružila svom francuskom kolegi Makronu pozivajući na ekonomski suverenitet Evrope.

Tradicionalno liberalna liderka je navela da je kriza jasno stavila do znanja da zemlje EU moraju da definišu skup evropskih strateških sposobnosti.

Nedostatak koordinacije u Evropi bio je u izrazitoj suprotnosti s azijskim tigrovima, čije su fabrike u roku od nekoliko dana napravile milione maski, kao i setove za testiranje koji su im omogućili da kontrolišu virus u čemu navodni bogati svijet - Evropa i SAD vidno nisu uspjeli, ocjenjuje Politiko.

Evropljani su pokušali da ih sustignu, pa je tako proizvođač automobila Seat saopštio da je počeo da proizvodi respiratore u svojoj fabrici, a predsjednik Francuske najavio prošle sedmice da će grupa francuskih kompanija povećati proizvodnju maski i ventilatora, zaključuje briselski portal.

Nezavisne

Mladi preduzetnici, zadrugari i ljubitelji prirode i sela, okupljeni pod imenom Organela, ovog proljeća izgleda da imaju najviše posla, piše portal Priče sa dušom.

Oni postoje već tri godine i na tržištu nude jaja, povrće i voće koje uzgajaju na imanju između dva sela: Valjevske Kamenice i Gornje Bukovice.

Pavle Đorđević (29), Marija Pavićević (27), Predrag Milovanović (29), Teodora Tasić (27) i Miloš Jović (28) su kolege, prijatelji, istomišljenici. U timu ih je petoro, "svi rade sve" i to punom parom.

U skladu sa drugim obavezama dobro su organizovani i, iako su uglavnom poslovno vezani za Beograd, dio ekipe je uvijek u seoskom gazdinstvu, dvadesetak kilometara od Valjeva.

Ekipa portala Priče sa dušom je u toku intervjua na imanju zatekla Pavla Đorđevića, inženjera voćarstva i vinogradarstva i Mariju Pavićević, profesionalnog kuvara.

"Ovo nam je treća sezona kako uzgajamo voće i povrće. Trebalo je prvo da se bavimo samo organskom malinom, ali se taj plan izjalovio, pa smo prešli na jagode. Pošto je trebalo prihodovati i u međuperiodu, u proleće 2018. smo se dosetili da krenemo da skupljamo koprivu", priča Pavle i dodaje:

"Jedna rođaka mi je naručila nanu, bagrem i koprivu i to mi je donelo novu ideju. Pomislio sam: 'Gde bi ljudi iz grada mogli danas da nađu čistu koprivu?' i rešio sam da napravim potaž. Mušterijama se to izuzetno dopalo, a mi smo krenuli sa isporukom.

Čorba koju kuvaju u Organeli je posna i u nju idu vrhovi mladih kopriva i povrće. Isporuka na kućnu adresu je u teglama od litar, a može se birati i čorba od zelja, kao i novitet: divlji potaž od šumskih biljaka. Mladi preduzetnici kažu da najviše poziva stiže iz Beograda i obližnjeg Valjeva, a drugi gradovi zbog zahtjevnije logistike za sada nisu u planu za isporuku.

"Sve kuvamo rano ujutru, na dan isporuke. Čorbe su uvek sveže, doduše, ne mogu stići do klijenta vruće, ali oni ih podgreju pre jela. Pored kopriva, u lonac idu i šargarepa, krompir i po neki začin. Tokom Vaskršnjeg posta imali smo baš dosta poziva", priča Marija, koja ima iskustvo u radu u beogradskim restoranima.

Ljudi iz prijestonice im traže i svežu i blanširanu koprivu. U Beogradu ju je praktično nemoguće naći i biti siguran da nije zagađena izduvnim gasovima, pa je mnogi iz tog razloga naručuju direktno sa sela.

"Kopriva raste i kraj druma, a na pijaci ne možete uvek biti sigurni odakle je stigla. Takođe, ona žari dok se bere, pa se u ovom poslu mi žarimo umesto klijenata (smeh). Šalu na stranu, razlog zbog kojeg se kopriva naručuje baš kod nas je što se zna njeno poreklo. Ljudi mogu da vide u kakvom okruženju raste", objasnio je Pavle, koji je vlasnik imanja.

A da li je njihova čorba od koprive svojevrstan biznis model?

"Ne bismo rekli da je o tome reč, više bismo se usmerili na sjajan ukus našeg potaža. Jer, ako neko hoće da zaradi novac, sigurno postoji lakši način od čorbe od koprive. Pipav je ovo posao, a branje koprive dugo traje. Jedan berač ne može mnogo da nabere, čak i ako se nalazi u polju u kojem sve vrvi od koprive, jer se beru samo mladi vrhovi", priča Pavle.

Kako dalje objašnjava, problem je što mladih vrhova nema uvek mnogo. Cilj im je da ožive koprivu, kao ljudima dobro poznatu biljku, kojoj ne treba reklama i za koju se vijekovima zna koliko je zdrava.

"Čorba nam nije nosilac proizvodnje, nju radimo sezonski, dok ne stigne povrće i voće",  kaže on.

Na kraju razgovora, portal Priče sa dušom pita ove mlade ljude da li je život na selu komplikovan?

"Nama u Srbiji kao da je neko usadio u glavu odgovore na pitanja na temu sela. Kao da smo programirani da odgovaramo sa 'teško' i 'nemoguće', kažu Marija i Pavle.

"Kad pitamo nekoga kako mu izgleda jedan dan u gradu, odgovor je: 'Ustanem, odem na posao, vratim se uveče i legnem u krevet'. Šta je onda tu lako i lepo, a šta je na selu teško ako imate slobodnih dana onoliko koliko želite, ako nemate stres? Naravno da ima fizičkog rada, ali danas postoje mašine, ne kopamo mi kao u rudniku", zaključuju.

Virus SARA-CoV-2, koji je odgovoran za pandemiju COVID-19, aktivan je i u suzama zaraženih pacijenata, pokazalo je istraživanje Nacionalnog Instituta za infektivne bolesti u Rimu.

Polazeći od brisa uzetog iz oka zaraženog pacijenta, koji je imao bilaterali konjuktivitis, istraživači su uspjeli da izoluju virus, pokazujući tako da se on može razmnožavati, ne samo u respiratornim organima, već i u oku, prouzrokujući konjuktivitis.

Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Annals of Internal Medicine, ima važne implikacije za opšte zdravlje, pa je rezultat do kojeg su došli italijanski ljekari, proslijeđen Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

"Ovo istraživanje pokazuje da oči nisu samo jedan od ulaznih vrata virusa u tijelo, već i potencijalni izvor zaraze", prokomentarisala je Konćeta Kastileti, načelnik operativne jedinice u laboratoriji klinike Spalanzani u Rimu.

Otkriće je potvrdilo da je neophodno obezbijediti odgovarajuća zaštitna sredstava i za ljekare oftalmologe, za koje se do sada smatralo da su relativno sigurni od rizika zarazom virusom korona.

Istraživanje je potvrdilo da brisevi oka mogu biti pozitivni na infekciju virusa i u slučaju kada na uzorcima iz respiratornog sistema nema više vidljivih tragova virusa.

Tri sedmice nakon hospitalizacije pacijenti kod kojih se zaraza testira putem brisa iz respiratornih organa, negativni su na COVID-19, dok je uzorak iz brisa oka bio i dalje slabo pozitivan i do 27 dana od početka hospitalizacije, prenosi Tanjug.

Biće potrebno dalje istraživanje kako bi se provjerilo koliko dugo je virus u suzama aktivan i potencijalno zarazan.

"Ovo je još jedna kockica u mozaiku koji sastavljamo pokušavajući da otkrijemo komplikovanu tajnu ovoga virusa", rekla je generalna direktorka Marta Branka.

(Sputniknews.com)

Iz Evrope i Amerike čuje sve više glasova koji traže da Peking "plati za izvoz" smrtonosnog virusa. Misuri je prva američka država koja je tužila Kinu zbog korone. Državni tužilac Erik Šmit smatra da je Kina prećutala istinu o COVID-19 i "ućutkala uzbunjivače i malo toga je učinila kako bi spriječila širenje bolesti".

"Nisu pokušali da me ućutkaju i niko mi nije prijetio kaznom! " Ovim riječima doktorka Đang Đišien iz Vuhana odgovara na pitanja kineske televizije CGTN o pritiscima nadležnih organa da ne otkrije prve slučajeve CPVID-19. Đišien je jedna od prvih koji su informisali kolege o virusu. Kaže da je kao i uvijek radila svoj posao savjesno i odgovorno.

Kina nije prećutala, naprotiv, obavijestila je svijet

Doktorka objašnjava da su poslije prvog konzorcijuma ljekara, u podne 27. Decembra, prijavili slučajeve sumnjive upale pluća lokalnom centru za kontrolu i prevenciju zaraze.

"Tog popodneva nadležni organi došli su da sprovedu epidemiološku istragu. Pokupili su uzorke krvi pacijenata i uzeli im bris iz grla. Takođe su izvršili testove da utvrde o kom patogenu se radi. Kada smo 29. decembra poslali naše obnovljene podatke, došli su da urade ponovne analize krvi i tada su pitali i za ranije bolesti pacijenata. Po mom mišljenju, reagovali su u rekordnom roku". 

​Đišijen kaže da na početku nije očekivala zarazu ovih razmjera: "Sada se radi o teškoj epidemiji s ogromnim brojem žrtava. Zaista nismo očekivali ovako lošu situaciju".

Poslije više od 2,5 miliona zaraženih u svijetu, mnogi se pitaju - da li je o opasnosti narod trebalo obavijestiti ranije?

"Mi smo tada tek počinjali da shvatamo o kakvom se virusu radi, tako da smatram da u takvoj situaciji nije prikladno iznositi previše informacija u javnost, dok i sami ne utvrdimo o čemu se zapravo radi. Da sam ja lično radila istraživanje, kako bih mogla da obavijestim ljude dok moji rezultati ne bi bili gotovi? Mislim da uvijek moramo biti oprezni i davati samo informacije potkrijepljene naučnim činjenicama", odgovara dr Đišijen.

Iako je prva koja je prijavila slučajeve nove vrste SARS-a, ime ove dotorke nije poznato u svijetu. Hapšenje, a zatim i smrt kineskog ljekara i uzbunjivača Li Venlijanga početkom februara, odjeknulo je u cijelom svijetu. Li je 30. decembra grupnom porukom upozorio javnost na COVID, poslije čega se panika masovno proširila po kineskim mrežama. Nekoliko dana kasnije Li je priveden u policiju i optužen za širenje lažnih informacija.

Ovo je dalo povod mnogim zapadnim medijima, aktivistima i političarima da Kinu krive za prikrivanje informacija zbog koga je navodno i došlo do pandemije.

Danas se malo ko sjeća da je Kina već 31. januara obavijestila javnost o prvim slučajevima nestandardne upale pluća u Vuhanu.

12. januara Kina dijeli sa SZO genetsku sliku COVID-19.

21. januara u državi Vašington potvrđen je prvi slučaj korone na američkom tlu.

23. januara izoluje se Vuhan, grad sa 11 miliona stanovnika i time upozorava ostatak svijeta o kakvoj opasnosti se zapravo radi. Amerika tada rješava da svoje radnike iz regiona pošalje kući, ali umjesto da se pozabavi planom i programom zaštite svojih građana unutar Amerike, Tramp se podsmijava virusu, nazivajući ga kineskim. Poslije takve retorike u cijeloj Americi učestali su slučajevi napada na lica azijske nacionalnosti.

Od 30. januara SZO upozorava da virus ne poznaje granice i da se radi o globalnoj prijetnji.

Cijeli februar Tramp je uvjeravao građane da je Amerika spremna i da će virus nestati. Čak 15. marta, američki predsjednik izjavljuje: "Smirite se, odlično nam ide".

Samo nekoliko dana kasnije Amerika registruje hiljade slučajeva u svojoj zemlji i u već tada nije u stanju da se suprotstavi pandemiji, Tramp se okreće i protiv Kine i protiv SZO.

"Svijet plaća preveliku cijenu za to što su oni uradili", rekao je američki predsjednik i dodao da kineske vlasti nisu na vrijeme obavijestile svijet o epidemiji.

U svom posljednjem nedjeljnom brifingu, Tramp je još jednom napomenuo, da će Kina morati da snosi posljedice ako je svjesno odgovorna za širenje virusa.

Kako se najpogođenije zemlje bore protiv dezinformacija dok sami kinje Kinu za prećutkivanje činjenica?

U Italiji je novinska agencija ANSA pokrenula sajt koji provjerava porijeklo vijesti o koroni. Španija ima strog zakon o širenju lažnih informacija u vrijeme pandemije i dizanju panike među stanovništvom. Za ovu vrstu prekršaja predviđene su kazne zatvora od nekoliko mjeseci do pet godina.

U Americi je situacija nešto drugačija. Zapravo, na Twitter nalogu američkog predsjednika možemo naći pregršt dezinformacija o širenju korone.

Za nešto više od mjesec dana prešlo se od podsmijavanja Kinezima, preko straha, do mjera kakve je i Kina preporučivala. Pored izolacije sa kojom su mnoge zemlje u Evropi i svijetu ozbiljno zakasnile, došlo se do toga da se (s istim tim zakašnjenjem) ugledamo na Kinu i kada su u pitanju QR kodovi. Poslije globalne kritike kineskih "drakonskih mjera" Španija je već i sama predložila "kartice" zelene, žute i crvene boje kako bi povratak ljudi u "novu normalu" bio manje rizičan. 

Trenutno se svijet nalazi u najvećoj krizi nastaloj u moderno doba. Još nije jasno koja zemlja je na prijetnju reagovala "ispravno", ali je većina spremna da prstom uperi u Kinu kao glavnog krivca. Činjenica je, ipak, da sada i Kina, i Amerika i Evropa imaju dovoljan broj zaraženih i mrtvih, a da niko ni dan danas, nema odgovor na jednostavno pitanje  - kako živjeti dalje.

(Sputniknews.com)

BANJALUKA, SARAJEVO - Vanredna situacija izazvana pandemijom kovida-19 u BiH zaustavila je društveni život, ali ne i uništavanje prirodnih dobara radi koristoljublja i bogaćenja pojedinaca eksploatacijom prirode.

Na to su juče, povodom Dana planete Zemlje, upozorili iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH, odakle dodaju da se gradnja malih hidroelektrana čak intenzivira i to na netaknutim planinskim rijekama.

Iz ove koalicije, koju čini više od 30 ekoloških organizacija iz BiH, ističu i da je Hrvatska iskoristila krizu izazvanu pandemijom da napravi korak naprijed ka otvaranju skladišta nuklearnog otpada na granici sa BiH, i to na svega nekoliko stotina metara od rijeke Une i vodozaštitne zone izvorišta vode Novog Grada.

Kako dodaju, oko Sarajeva se ubrzano mijenjaju regulacioni planovi, skriveno od javnosti, koji omogućavaju nastavak uništavanja vodozaštitne zone, što će trajno ugroziti izvore pitke vode za polumilionski grad.

"To je vjerovatno tek početak, a vakuum u javnom životu omogućava polutajno pustošenje naših prirodnih resursa, pri čemu mi nemamo nikakvog načina da učestvujemo kroz javne rasprave i uvide, kao ni da to spriječimo. Zaštita prirodnih resursa, a naročito čiste vode, koja je temeljni uslov našeg opstanka, naročito u situacijama širenja zaraznih bolesti, mora postati prioritet vlasti u BiH", ističe Anes Podić iz "Eko-akcije".

Iz Koalicije za zaštitu rijeka pozivaju nadležne da bezuslovno i hitno proglase moratorijum na izgradnju malih hidroelektrana i na izdavanje novih koncesija.

"Vanredno stanje ne smije biti izgovor, već povod za solidarnost i racionalno korištenje naših resursa", kazao je Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu.

Aleksandra Anja Dragomirović, koja radi na Programu biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu, ističe da u trenutku kada su nam kretanje i društveni kontakti ograničeni, primjećujemo da je boravak u prirodi okrepljujući.

"Čuvajmo šumsko bogatstvo, čuvajmo malobrojne barske eko-sisteme, kao i svu prirodu oko nas, jer je ona preduslov našeg opstanka i blagostanja", navodi ona.

Igor Kalaba, koji radi na Programu energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu, napominje da sagorijevanje fosilnih goriva zagađuje našu planetu, a Zemljina, kao i naša vlastita pluća, apsorbuju svaku štetnu česticu od koje naš organizam postaje neotporan i slab.

"U doba kad je kompletno čovječanstvo u nezavidnoj situaciji, vrijeme je da se konačno izjasnimo: Stop prljavoj energiji, budućnost je obnovljiva", kaže Kalaba.

Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, rekla je, povodom Međunarodnog dana planete Zemlje, da su klimatske promjene jedan od najvećih izazova za čovječanstvo te da je BiH, prema podacima Svjetske banke, zbog uticaja klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja u posljednjih 30 godina pretrpjela direktnu materijalnu štetu od 841 milion dolara.

Golićeva je konstatovala da je RS spremna sistemski da rješava ekološke probleme i učestvuje u regionalnim i globalnim aktivnostima koje doprinose rješavanju klimatskih izazova.

Iz Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK juče su podsjetili da se od 1970. godine u čitavom svijetu obilježava Dan planete Zemlje.

"Dan planete Zemlje je podsjetnik da treba da razmislimo o vrijednostima čovječanstva i prijetnjama s kojima se planeta suočava", navode iz tog ministarstva.

Nezavisne

Ako nekoga smatramo simpatičnim ili privlačnim, to zavisi i od mirisa tijela te druge osobe. Na primjer, žene u plodnim danima djeluju jako privlačno muškarcima – pokazala su istraživanja. I ne samo to: prema istraživanju britanskog Univerziteta Kent, heteroseksualni muškarci su čak u stanju prepoznati seksualno uzbuđenje žene – mirisom!

Istraživanje: erotski film i znojenje

U okviru istraživanja sakupljani su uzorci znoja od 11 heteroseksualnih žena koje nisu uzimale hormonalne pripravke (poput kontracepcijskih sredstava). Prosječna dob bila je 19 godina. U prvom slučaju su žene gledale dokumentarni film o mostovima, a u drugom scene iz erotskog filma “9 Songs”. Zatim su muškarci (njih 24) mirisali uzorke znoja te ih ocjenjivali po tri kriterija: intenzivan, ugodan i seksualno privlačan.

Jasan rezultat: muško zanimanje se povećalo

Ispitanici su miris seksualnog uzbuđenja smatrali ugodnijim i privlačnijim – za razliku od mirisa znoja dok žene nisu bile uzbuđene. Osim toga, naučnici su primijetili da su žene u uzbuđenom stanju ispustile biohemijske transmitere (takozvane kemosignale) – pa se povećalo zanimanje muškaraca.

“Dobijeni rezultati pokazuju da muškarci reagiuju na mirisne signale žene za vrijeme seksualnog uzbuđenja”, izjavio je voditelj istraživanja dr.Arnaud Wisman.

Nada se kako će rezultati istraživanja pokrenuti daljnja istraživanja na temu seksualnih mirisnih signala u ljudskoj komunikaciji.

(24sata.hr)

Meridianbet online ne prestaje sa senzacionalnim iznenađenjima. Osim sjajnih promocija, bonusa i nagrada, Meridianovi online casino turniri postali su posebno prepoznatljivi dio online ponude igračima širom Balkana.

Tradicija je tu da se poštuje – zato te Meridian poziva da uživaš u novom, nevjerovatnom Deluxe Hot turniru – svojevrsnoj Ligi šampiona među online slot igrama.

Uživanje u online slot igrama upravo je dobilo novu dimenziju, jer te na ovom turniru čeka nagradni fond od nevjerovatnih 2.000 KM! Pravi kazino višeboj u trajanju od sedam dana!

Turnir se održava na Meridianbet sajtu i mobilnoj aplikaciji od 21. do 28. aprila i pravo učešća imaju svi registrovani igrači.

Tokom turnira, igrači se takmiče u visini ukupnog dobitka ostvarenog na najpopularnijim Meridianbet online casino igrama: Turbo Hot 40, Crystal Hot 40, Twinkling Hot 40, Twinkling Hot 5, Book of Spells Deluxe i Burning Ice Deluxe.

Konačna rang lista igrača utvrđuje se 29. aprila, dan nakon završetka turnira na osnovu koje se dodjeljuju nagrade za 5 najbolje rangiranih igrača.

Nagradni fond iznosi sjajnih 2.000 KM, koji se isplaćuju na keš račun pobjednika i biće raspoređen na sljedeći način:

1. mjesto – 1.000 KM

2. mjesto – 500 KM

3. mjesto - 200 KM

4. mjesto - 200 KM

5. mjesto - 100 KM

Zavrti zabavu, okušaj sreću u Meridianovoj casino Ligi šampiona i pobijedi!

BANJALUKA - Teška situacija izazvana pandemijom virusa korona pogodila je i medijske kuće, tako da je i ovoj branši, kao i drugima, potrebna pomoć kako bi prebrodila krizu i sačuvala radna mjesta.

Poručuju to iz novinarske zajednice u Srpskoj, koja se nada da će biti sluha i za probleme u medijima, koji su objektivno i blagovremeno informisali javnost uprkos otežanim, ali i rizičnim uslovima rada.

Milorad Labus, predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske (UN RS), ističe da je novinarska zajednica duboko pogođena novonastalom situacijom. Ostali su mediji, ističe Labus, bez brojnih oglašivača.

"Na drugoj strani, novinari rade više nego inače, a pitanje je da li će njihove matične kuće imati novca za aprilsku platu", navodi Labus.

Kako dodaje, zbog toga je UN RS u kontaktu s Biroom za informisanje Vlade RS, te očekuje sastanak radi iznalaženja načina da RS pomogne novinarskoj zajednici.

"Jer, ukoliko dođe do otpuštanja novinara, pa i gašenja medija, stanovništvo bi se moglo naći u informativnoj blokadi, a onda znamo kakve bi to posljedice donijelo. Mediji plaćaju veliki broj doprinosa za radnike, kao i poreza na prihode od marketinga, tako da Vlada RS treba da učini sve da medijska zajednica uspije da premosti ovaj težak trenutak", ističe Labus u izjavi za "Nezavisne novine".

I Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, naglašava da se u ovo doba pandemije pokazalo koliko su značajni profesionalni mediji.

"Sa druge strane, mediji rade u nikad težoj situaciji. Poslovni prihodi medija su pali i do 80 odsto", naveo je Vukelić, koji dodaje da je situacija vrlo teška.

Mediji su, napominje, počeli da smanjuju broj zaposlenih te otkazuju angažman honorarnih saradnika, dok su oni koji se nisu odlučili na taj korak, umanjili plate.

Vukelić kao jedno od mogućih rješenja navodi i da bi vlast mogla da pozove medije i od njih kupi oglasni prostor, koji bi ona onda dala besplatno malim i srednjim proizvodnim preduzećima da oglašavaju svoje proizvode, i to onima koji do sada nisu mogli sebi finansijski priuštiti takve reklame.

"Ovim se postiže trostruki efekat, mediji dobijaju pomoć, proizvođači reklamu i povećava se tražnja za domaćim proizvodima", pojašnjava Vukelić.

Diana Radić, izvršna direktorica "Nezavisnih", ističe da je kompanija značajan privredni subjekt u čijem sistemu je zaposleno 107 radnika i nemali broj spoljnih saradnika.

"Svjesni smo da je veliki dio odgovornosti i na nama kao najčitanijem mediju u Republici Srpskoj, jer nas redovno prati više od tri miliona ljudi u zemlji i inostranstvu. Ti ljudi nam vjeruju i mi im moramo obezbijediti pravovremenu i provjerenu informaciju. Sve svoje resurse stavili smo u funkciju što kvalitetnijeg informisanja javnosti i komunikaciju sa građanima i to daje vidljive rezultate", navodi Radićeva.

Kako dodaje, u otežanim uslovima sve to zahtijeva dodatne napore za zaposlene i dodatne troškove za kompaniju.

"Radimo punim kapacitetom, a prihodi rapidno padaju. Realizacija naših planiranih prihoda je svedena na 50 odsto, a naplate potraživanja gotovo da i nema", istakla je Radićeva.

Siniša Trkulja, odgovorni urednik "EuroBlica" i portala Srpska Info, ističe da je osnovni problem to što nema oglašivača i očekuje da će se posljedice tek osjetiti.

"Ugrožena su mnoga radna mjesta u pojedinim redakcijama. Što se tiče nas, mi zasad nećemo otpuštati ljude, ali vidim da su drugi mediji u velikom problemu. Smatram da bi država u ovom trenutku trebalo da nađe način i sredstva i pomogne medijima, jer su oni jedan od važnih stubova demokratije u svakom modernom društvu", rekao je Trkulja.

Boris Dmitrašinović, generalni direktor "Glasa Srpske", kaže da u ovom listu radi 86 stalno zaposlenih radnika i 20 honorarnih saradnika i da tokom krize niko nije dobio otkaz. Ipak, dodaje, situacija je svakim danom sve teža.

"Iako smo u teškoj situaciji, poštujemo odluku Vlade RS. Radnike koji su u rizičnoj grupi poslali smo da rade od kuće, a poneki su i na odmoru. Ostali redovno obavljaju svoje zadatke i čine sve da kvalitetno informišu građane o teškoj situaciji koja nas je sve zadesila", navodi Dmitrašinović.

Dejan Rakita, glavni i odgovorni urednik ELTA televizije, takođe ističe da je situacija u vezi sa pandemijom virusa korona uticala i na medije, a pogotovo finansijski, jer privreda je stala, niko se ne oglašava, a mediji rade.

"Medijima uopšte, a pogotovo medijima u Srpskoj i BiH, hitno je potrebna pomoć da prebrode ovaj period, inače svi možemo očekivati otpuštanje medijskih radnika, pa i gašenje nekih medija. Rad novinara i medijskih radnika je upravo sada i u ovakvoj situaciji pokazao koliko je uloga medija bitna za društvo", kaže Rakita.

Dugogodišnje iskustvo nas zdvaja kao porodičnu kompaniju, obavezali smo se svojim ključnim osnivačima na njeno trajno očuvanje kao i dugoročno povećanje njene vrijednosti. Posvećujemo vrijeme održivom rastu kroz koji se kontiniurano
razvijamo. Ključ našeg uspjeha su naši zaposleni. Njihovim ciljanim usavršavanjem u svim područjima ne podstičemo samo pojedince, već istovremeno osiguravamo uspješan razvoj cijele firme. Takav pristup nam omogućava da odgovorne zadatke
koji zahtjevaju profesionalnost vrlo lako rješavamo kako danas, tako i u budućnosti.
Firma „METALPLAST“ svoje prve korake napravila je ranih osamdesetih godina prošlog vijeka, kada je u okviru porodičnog biznisa u maloj zanatskoj radionici otpočela sa uslugama izrade alata i brizganje plastike. Iskustvo koje je vremenom sticano u ovoj branši korišteno je za unapredjenje i proširenje postojećih kapaciteta kako u proizvodnji tako i u pružanju usluga.

https://mp-metalplast.com/

https://www.facebook.com/metalpast/