Dario

Škoda Felicia Fun izrađivala se od 1995. do 2000. i imala je jedno veoma zanimljivo inženjersko rješenje.

Češki proizvođač je model Felicia predstavio 1994. godine kao novi adut u potkompaktnom automobilskom segmentu, nakon prethodnika Favorita.

Automobil je delio mehaničku platformu sa Volkswagenom Caddy, pa je bilo logično ponuditi kupcima i lako komercioalno vozilo na bazi putničkog. Ubrzo je stigao pikap u verzijama sa otvorenim i zatvorenim (panel van) teretnim prostorom, da bi na Sajmu automobila u Ženevi 1995. debitovala i lajfstajl varijanta u jarko žutoj boji - Škoda Felicia Fun.

Međutim, za razliku od običnog teretnog pikapa, koji je imao samo vozačko i suvozačko sjedište, ovaj je imao inteligentno rešenje u vidu sklopive zadnje klupe, pa su u njemu mogle da se voze četiri osobe.

Naime, zadnja sedišta su bila sklopljena u prostoru između prednjih i pregrade koja deli putnički i teretni dio vozila.

Kada bi se zadnja klupa rasklopila, dobijala su se još dva mesta pozadi a pikap se pretvarao u polukabriolet, s obzirom da su putnici na zadnjim sedištima sjedili na otvorenom, pa bi se ova opcija koristila samo ukoliko ne pada kiša.

Teretni prostor u tom slučaju je bio skraćen sa 1.370 na 850 mm, ali je i dalje bilo dovoljno mjesta za prevoz kraćih kabastih predmeta.

Inače, Felicia Fun je imala dužinu od 4.245 mm, dok je širina vozila iznosila 1.680 mm, visina 1.465 mm, a međuosovinsko rastojanje 2.450 mm.

U poređenju sa hečbek verzijom modela Škoda Felicia odstojanje od tla je bilo veće za 60 mm, a putnici su dodatno bili zaštićeni rol-barom u slučaju prevrtanja vozila.

Škoda Felicia Fun proizvodila se do avgusta 2000. godine. Za pet godina u fabrici Vrhlabi izrađeno je ukupno 4.016 primeraka ovog modela.

Kupci su mogli da biraju između dva benzinska motora, 1.3 l sa 68 KS i 1.6 l sa 75 KS, kao i 1.9-litarskog dizelaša sa 64 konjske snage.

Nezavisne

Društvene mreže u vrijeme pandemije virusa korona bilježe najbolje poslovne rezultate, pa je tako Facebook dobio novih sto miliona korisnika i time povećao broj članova na 2,6 milijardi, a i prihodi su povećani.

Zarada Facebooka u prva tri ovogodišnja mjeseca porasla je za 18 odsto na 17,7 milijardi dolara, prateći gotovo identičan skok prihoda od reklama - 17,4 milijarde dolara.

Neto dobit udvostručena je na 4,9 milijardi dolara.

Facebook je saopštio da je u prvom tromjesečju ove godine ostvaren snažan skok prihoda i broja korisnika, ali je upozorio na "znakove smanjenja prihoda od reklama zbog negativnog uticaja pandemije na ekonomiju".

Mjere suzbijanja pandemije posebno teško pogađaju mala i srednja preduzeća na koja Facebook najviše računa kada je riječ o reklamama.

"Očekujemo da će na naše poslovne rezultate uticati različiti problemi, uključujući trajanje i efikasnost uredbi o izolaciji, efikasnost ekonomskih podsticaja širom svijeta i kolebanje valuta prema američkom dolaru", navodi Facebook.

Nezavisne

KAMBERA - Australijska vlada pokrenula u okviru borbe protiv korona virusa kontroverznu aplikaciju za praćenje, obećavši da će zakonski obezbijediti privatnost onih koji se dobrovoljno prijave da je koriste.

Aplikacija za pametni telefon, bazirana na singapurskom softveru "TraceTogether", koristi blutut signal za evidentiranje bliskih kontakata između ljudi.

Australijska vlada, koja želi da se za dobrovoljno učešće u projektu prijavi najmanje 40 odsto stanovništva kako bi imala efekta, ističe da je aplikacija bezbjedna, prenosi Roters.

Kako je navedeno, prikupljeni podaci sa aplikacije omoguciće zvaničnicima da otkriju ljude za koje je moguće da su bili izloženi infekciji.

"Pomoći će nam dok pokušavamo da se vratimo u normalu, australijskom načinu života. Niko neće imati pristup podacima, čak ni vi sami. Samo će zvaničnici državne službe za javno zdravlje imati pristup podacima", rekao je ministar zdravlja Greg Hant.

Grupe za zaštitu ljudskih sloboda kritikovali su upotrebu aplikacije ocijenivši da predstavlja zadiranje u privatnost.

Nekoliko zemalja, među kojima Južna Koreja i Izrael, koriste slične metode koje podrazumijevaju praćenje lokacija ljudi putem mobilnih mreža, ali se takav vid nadzora u mnogim zemljama smatra neprihvatljivim, navodi Rojters.

Kad je psiholog Ben Kembel iz Mičigena prošle sedmice kupovao plastične zube da snimi par selfija i nasmije prijatelje u izolaciji, nije imao pojma da će se i sam zbog tih zuba tako smijati.

Improvizovana kupovina se Benu isplatila jer ih je otkrio njegov jorkširski terijer Tomas koji je s njima nasmijao vlasnika, ali i stotine hiljada drugih ljudi, prenosi "24sata.hr".

Naime čim je ostao "sam u kući", Tomas je otkrio umjetne zube i uzeo ih, vjerovatno s namjerom da prožvače plastiku.

Nije poznato jesu li mu se malo zaglavili ili mu se baš tako svidjelo.

Ben je psa snimio, a video je brzo na YouTube - u prikupio nekoliko stotina hiljada  pregleda i lajkova.

Loše vijesti za sve frajere koji su skloni “šaranju” u vezi. Naučnici su utvrdili da žene mogu utvrditi je li vjerovatno da će muškarac biti nevjeran samo gledajući u njegovo lice, dok muškarci ne posjeduju sposobnosti da otkriju nevjernu ženu.

Naučnici sa Univerziteta Western Australia grupi od 1.500 ispitanika pokazali su fotografije 189 bijelaca (101 muškarca i 88 žena) koji su prije toga odgovarali na pitanje jesu li bili nevjerni svojim partnerima.

Ispitanici su ta lica trebali poredati po kategorijama od 1 do 10 u zavisnosti od toga je li bilo “veoma vjerojatno” do “malo vjerovatno” da su bili nevjerni.

Rezultati istraživanja objavljeni u časopisu Royal Society Open Science pokazuju da su i muškarci i žene točno pogađali preljubnike, ali ne i preljubnice.

Ranija istraživanja provedena u svijetu o ovoj temi pokazuju da je 70 posto ljudi u više od 50 različitih kultura priznalo da je pokušalo oteti partnera druge osobe, a 60 posto tvrdilo je da je u tome uspjelo.

Naučnici nisu željeli samo utvrditi mogu li muškarci i žene uočiti potencijalnu nevjeru kod žena, nego i da li je moguće otkriti preljubnikapripadnika istog spola.

Znanstvenici su rekli kako rezultati nisu bili očekivani.

Muškarci su uspijevali otkriti suparnike, no žene su bile poput sfingi i njih nisu mogli “provaliti” ni muškarci, ali ni žene.

“Uzevši sve u obzir, i muškarci i žene pokazali su nadprosječnu tačnost za razotkrivanje lica muškaraca, no ne i za lica žena. Doživljaj nevjere zaista se može skrivati u licu muškarca”, napisali su naučnici.

Šta nagna ženu na sumnju da muškarac “šara”?

Prema istraživanju, to se svodi na doživljaj muškosti. No naučnici su došli do još jednog neočekivanog rezultata koji sugeriše da najviše ne šaraju najzgodniji muškarci.

“Iznenađujuće je da su, iako su zgodniji muškarci rangirani kao najnevjerniji, u stvarnosti bili u razmjerno manjem broju slučajeva nevjerni”, navode znanstvenici.

Uprkos tim rezultatima, naučnici upozoravaju da na temelju toga ne treba donositi zaključke već na prvom susretu.

“Ako se oslonimo isključivo na prve utiske kako bismo otkrili preljubnike, počinićemo velike greške”, kaže naučnik Yong Zhi Foo za AFP dodajući: “Svoje rezultate ne smijemo tumačiti tako da ih možemo primijeniti u svakodnevnim situacijama.”

(Index.hr)

Google je blokirao i uklonio 2,7 milijardi oglasa u 2019. godini i suspendovao oko milion naloga oglašavača zbog kršenja pravila, objavila je kompanija.

Kako su naglasili, posebnu pažnju obraćaju na oglase od kako je počela pandemija virusa korona.

"Pomno smo pratili ponašanje oglašavača kako bismo zaštitili korisnike od oglasa koji žele da iskoriste krizu. Kako se situacija razvijala, primjetili smo oštar skok u lažnim oglasima za proizvode koji se više i traže, poput maski za lice", navodi se.

Ovi oglasi su promovisali proizvode koji su navodno znatno ispod tržišne cijene ili pogrešno predstavili kvalitet proizvoda, napisao je u objavi na blogu Skot Spenser, potpredsjednik za zaštitu privatnosti i sigurnosti oglasa kompanije Google.

Ova kompanija ima i posebnu "Covid-19 radnu grupu", koja je kreirala novu tehnologiju pronalaženja kako bi se zaustavili lažni oglasi.

U posljednjih nekoliko mjeseci blokirano je i uklonjeno na desetine miliona reklama koje se odnose na virus korona zbog kršenja politike kao što su lažne cijene i pogrešni opisi oglasa.

(B92/CNET)

SARAJEVO - Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac razgovarao je danas sa direktorom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH Manuelom Nesl o saniranju posljedica virusa korona na privredu u BiH.

Akcenat današnje videokonferencije bio je na podršci EBRD-a turističkom sektoru, te preduzetništvu, digitalizaciji i pomoći malim i srednjim preduzećima.

Košarac je kazao da će se, u cilju oporavka privrede, značajno zalagati za promociju i kupovinu domaćih proizvoda, te da će podržati  inicijative u tom pravcu. On je zatražio da EBRD obezbijedi dodatne instrumente podrške malim i srednjim preduzećima u BiH, koja posluju u oblasti trgovine, poljoprivrede, a posebno proizvodnje hrane, kako bi se što prije digitalizovala, te postala konkurentnija i mogla svoje proizvode prodavati preko onlajn platformi. Ministar Košarac podržao je saradnju EBRD-a sa entitetskim vladama.

Sagovornici su razmijenili mišljenje i o turističkoj inforastrukturi. Košarac  je informisan da EBRD zajedno sa EU priprema dodatna sredstva koja u saradnji sa komercijalnim bankama u BiH želi učiniti dopstupnim kako privatnom, tako i javnom sektoru, za unapređenje turističke infrastrukture i sanacije posljedica epidemije korona virusa.

Košarac je naglasio da EBRD treba da razmotri mogućnost da unutar svojih infrastrukturnih projekata, planiranih u BiH, uvede dodatnu komponentu, na način da se na glavnim putnim pravcima kroz BiH jasno mapiraju vodeći turistički potencijali kako bi se domaći gosti i strani turisti mogli u svakom momentu upoznati o potencijalima koje BiH pruža.

Ministar je istakao da je sa nadležnim entitetskim ministrima razmotrio mogućnost da se kroz program vaučera domaćim gostima pomogne da ostvare što veći broj noćenja u domaćim turističkim destinacijama.

On je izrazio spremnost da u narednom periodu organizuje videokonferenciju na kojoj će biti prisutne delegacije EBRD-a, UNDP-a, USAID-a i drugih međunarodnih finansijskih institucija, te nadležni entitetski ministri i predstavnici turističkih organizacija u BiH kako bi se određene mjere i koraci pomoći turizmu operalizovali, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Nezavisne

Švajcarska fudbalska liga dobila je "zeleno svjetlo" za nastavak prvenstva 8. juna, pod uslovom da se utakmice igraju bez gledalaca na tribinama.

U okviru ublažavanja mjera u borbi protiv korona virusa, počevši od 11. maja biće dozvoljeni treninzi u grupama sa više od pet osoba za vodeće sportove.

Švajcarsko fudbalsko prvenstvo, kao i u većini evropskih zemalja, prekinuto sredinom marta.

U toj zemlji su svi dogadaja na kojima se okuplja veliki broj ljudi i dalje zabranjeni do kraja avgusta. To se odnosi i na atletski miting Dijamantske lige koji je 20. avgusta trebao da bude održan u Lozani.

BANJALUKA, SARAJEVO - Za nas, bivše uposlenike "Agrokomerca", stanovnike Velike Kladuše i šire, Prvi maj ostaje samo simbolično datum koji je pohranjen na papiru, dok u praksi znači jednu veliku tugu, nezadovoljstvo i hendikep za sve ljude koji pamte lijepe dane Praznika rada u Titovo doba.

Rekao je to za "Nezavisne" Enver Munjaković, bivši radnik "Agrokomerca", koji je u nekadašnjem privrednom gigantu proveo 22 godine.

"Poslije rata, zato što sam bio na strani pravde i istine, ostao sam bez posla. Mi, bivši radnici, ostali smo bez radnih mjesta i egzistencije i u takvim okolnostima Prvi maj ima sasvim malo značenje. Dioničari 'Agrokomerca', koji su otjerani iz te firme, danas su najbogatija sirotinja na svijetu", rekao je Munjaković.

On je bez posla ostao davno, a njegovu sudbinu danas doživaljavaju mnogi radnici. Zbog situacije u vezi sa virusom korona, koja je ugrozila ali i ugasila brojna radna mjesta, radnicima nije do slavlja, a preostalo im je samo da budu optimisti da će biti bolje.

Sindikalne vođe ističu da se Praznik rada danas obilježava u strahu za život i egzistenciju.

"Praznik rada, od kad je svijeta i vijeka, praznovao se na različite načine. Uvijek smo imali i protestnu šetnju i zahtjeve, i poruke našim partnerima. Ove godine imaćemo sve to, samo na drugačiji način, jer ovo što nam se dešava nismo zapamtili", kaže Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske.

Kako je dodala, radi se u potpuno nenormalnoj situaciji, koja je nabijena velikim emocijama, odnosno strahom za sudbinu prije svega života, a onda i egzistencije.

"Ovog Prvog maja umjesto da su radnici u protestnoj koloni, ili poslije toga da se nalaze na nekim izletištima, na snazi će biti policijski čas. Na snazi je zabrana okupljanja i šetnje, jer Republikom Srpskom, ali i dobrim dijelom ove planete, hara potpuno nepoznat virus, na koji još uvijek ljudski um nije odgovorio", navela je Mišićeva.

Po njenim riječima, nikad nije bilo gore, niti više straha za zdravlje, opstanak, egzistenciju, strahom da se ne izgubi radno mjesto, da li će biti plate, i šta nas uopšte čeka. Mišićeva je istakla da je za Srpsku i njenu ekonomiju najvažniji radnik.

Isto smatra i Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, koji ističe da je novonastala situacija u vezi sa virusom korona pokazala da ni država ni poslodavci radnike ne smatraju ljudima koji imaju pravo na dostojanstven život i rad.

"Nikada nije bila gora ni teža situacija", naveo je Šatorović u izjavi za "Nezavisne". On dodaje da vodilja ovog Prvog maja treba biti to da poslodavci nisu ti koji uplaćuju poreze i doprinose od čega se finansira kompletan javni sektor, već su radnici ti koji zarađuju i za državu, i za poslodavce, i za sebe.

"Dakle, posljednji u tom lancu su nažalost radnici, kojima, kada podmire sve ove nezasite, i jedne i druge, ostaje vrlo malo za bilo kakvo preživaljavanje", naveo je Šatorović.

Dodao je da je Prvi maj do sada bio jedini dan kada je radnik osjećao da ima svoj praznik.

"Definitivno, sada imamo strah za zdravlje i egzistenciju. Radnici su ti koji su najizloženiji u ovoj pandemiji. I to ne samo zaposleni u zdravstvenom sektoru, policiji... Tu su i predstavnici medija i tako dalje", naveo je Šatorović.

On je svim radnicima u BiH i svijetu čestitao Prvi maj i poželio im da više nijedan Praznik rada ne dočekaju u ovakvom ambijentu.

"Trebamo biti optimisti, trebamo mijenjati stvari na bolje i očekujemo da ova kriza, na neki način, zbije radnike i da u narednom periodu pokažu više jedinstva i odlučnosti za promjenama stvari na bolje", naglasio je Šatorović.

Nzavisne