Roditelji bi trebali ostavljati telefone daleko od kreveta navečer
Penzionisani učitelj Ian Bauckham je za Daily Telegraph rekao da savjetuje roditeljima da ograniče vrijeme koje njihova djeca provode na internetu.
On savjetuje da se striktno odredi period kada je dopušteno korištenje interneta te da se i roditelji i djeca pridržavaju toga.
"Odaberite kada sigurno nećete koristiti telefon, neka to bude naprimjer porodični ručak. Tada svi odložite mobitele i fokusirajte se na jelo i porodičnu atmosferu", rekao je Bauckham.
Naglasio je da su mlađe generacije podložnije stresu i da su osjetljiviji zato što su izloženi utjecaju s društvenih mreža i generalno s interneta.
"Fizički su sigurniji nego starije generacije, jer zbog interneta ne izlaze vani, ali su psihički veoma ugroženi", poručio je Bauckham.
Dodao je da su djeca često izolovanija te samim tim rjeđe izlaze i rjeđe se viđaju s prijateljima, što se dešava zbog upotrebe društvenih mreža.
"Roditeljima bih poručio da kolektivno isključe telefone dva sata prije spavanja te da zabrane pristup internetu u spavaćim sobama", zaključio je Bauckham.
Izvor:Klix.ba
Jedanaest savjeta bivšeg FBI agenta za sigurno putovanje
U avionu držite glavu gore i oči otvorene. Izbjegavajte korištenje slušalica koje potpuno blokiraju zvukove.
U glavi napravite plan za izlazak iz terminala aerodroma ako to situacija zahtijeva.
Nakon što uđete u avion obratite pažnju na to gdje se nalazi izlaz u slučaju nužde.
Sa sobom uvijek nosite malu svjetiljku u svakom trenutku. Ona može osvijetliti vaš put u hitnim slučajevima. Također, njom se možete odbraniti od osobe koja ima loše namjere.
Odaberite smještaj s modernim sigurnosnim sistemom. Iako nije uvijek slučaj, većina internacionalno poznatih hotela mnogo više brine o sigurnosti svojih gostiju.
Prije nego krenete na put izguglajte mjesto koje želite posjetiti. Google vam često može dati informacije o sigurnosti mjesta koje želite posjetiti, ali i o dešavanjima u tom mjestu iz prošlosti.
Uvijek tražite sobu koja se nalazi između drugog i šestog sprata. U slučaju požara ili drugih hitnih slučajeva vatrogasni kamion s ljestvama ne može dosegnuti više etaže.
Djelujte snažno i svjesni situacije u kojoj se nalazite, jer većina kriminalaca napada slabe i nesvjesne žrtve.
Nikada nemojte nositi skup nakit ili pokazivati druge znake bogatstva. Držite svoju torbu i novčanik uvijek blizu tijela.
Prije nego počnete planirati putovanje provjerite turistička upozorenja kako biste procijenili nivo prijetnje u mjestu koje želite posjetiti. Ako je nivo visok, razmislite trebate li uopće putovati tamo.
Izbjegavajte velika okupljanja kao što su koncerti, trgovački centri i restorani.
Izvor:Klix.ba
Novi problemi za Zvezdu, Boaći povrijeđen
Poslije poraza na Enfildu od 4:0, novi problemi za Vladana Milojevića i stručni štab Crvene zvezde. Nakon Marka Marina, povrijedio se i Ričmond Boaći.
Osim što će morati da pronađe način da psihološki vrati ekipu posle poraza u Ligi šampiona, trener Vladan Milojević moraće da prati i zdravstveni bilten pojedinih igrača.
Boaći se tokom meča sa Liverpulom povrijedio, u pitanju je zadnja loža. Jasno je da će u petak biti obavljeni detaljni pregledi poslije čega će biti poznato koliko će odsustvovati.
Prema prvim procjenama, postoji mogućnost da Boaći propusti novi duel sa Liverpulom u Ligi šampiona, u Beogradu 6. novembra. Takođe, velika je vjerovatnoća da ni Marko Marin neće uspeti da se oporavi za taj susret.
Ono što je izvjesno je da Boaći sigurno neće igrati u naredna dva meča, sa Mačvom i Bačkom. On je ove sezone u Superligi Srbije postigao ukupno pet golova.
Izvor:Nezavisne
Golf izgubio krunu: Ovo je najprodavaniji model u Evropi
BRISEL - Novi standardi testiranja emisije gasova i potrošnje (WLTP) razlog su najvećeg mjesečnog pada prodaje automobila na evropskom tržištu, budući da je u septembru registrovana prodaja tek 1,12 miliona vozila, za 343.000 manje nego u septembru prošle godine.
Ti propisi naročito su pogodili njemačku grupaciju Volkswagen, čiji je model Golf izgubio titulu najprodavanijeg modela, završivši u septembru čak na 13. mestu sa prodatih 14.968 komada, što je pad od čak 71 odsto na godišnjem nivou, prema analizi kompanije "Jato".
Najprodavaniji model mjeseca bio je Opel Corsa, a za njim slijede Ford Fiesta, Renault Clio, Toyota Yaris i Peugeot 208, prenosi portal Flit News.
Šesti naprodavaniji model bio je Mercedes A-klase" za kojim slijede Citroen C3, FIAT 500, VW Polo i Peigeot 3008. Na 11. mjestu je Škoda Octavia na 12. je "BMW serije 1".
Opel je kao brend zabilježio najbolji rezultat, budući da se našao ispred Forda, BMW-a, Mercedesa i Volkswagena, koji je tek peti.
"Pobjednici" prelaska na WLTP protokol su među modelima Hyundai Kona, Opel Corsa, Opel Grandlend", Fiesta i najnoviji VW model krosover T-Roc.
Najviše automobila tokom septembra prodato je u Velikoj Britaniji, 338.834, a "šestocifreni" su bili još samo Nijemci (200.133), Francuzi (148.279) i Italijani (125.319).
U Hrvatskoj je prodato 2.894 novih automobila u septembru, sličan broj je i u Rumuniji (2.730), dok je u Sloveniji prodato nešto više, 4.893.
Izvor:Nezavisne
Bjelogrlić: Vraćamo se scenariju kao osnovi serije i filma
O odnosu između književnika i scenariste, djelovanju scenariste kada za predložak ima književno djelo, modelima nastajanja scenarija za neki dobar film ili televizijsku seriju, razlikama i sličnostima između autorskog i bioskopskog filma, u okviru programa Beogradskog sajma knjiga, razgovarali su u srijedu uveče Dragan Bjelogrlić, Gordan Mihić i Vladimir Kecmanović.
Iskusni scenarista Gordan Mihić kaže nije lako bilo kom scenaristi kada za predložak ima književno delo.
"Moje iskustvo govori da treba prvo ući u taj svet i prepoznati priču, naravno ako je ima uopšte. Radio sam Andrića, Dostojevskog... nekoliko ekranizacija književnih dela na zapadu i svaki put sam pomišljao da mi je to poslednji pokušaj da roman pretvorim u scenario. Nije lako pohvatati sve konce koje jedan roman čini romanom, da bi pomogli nekom piscu da ga vidi i na filmu", kazao je Mihić.
Vladimir Kecmanović za sebe kaže da je prije svega prozni pisac i da je imao različita iskustva sa adaptacijama svojih djela za film i pozorište.
"Nekada je bilo katastrofalno a nekada pristojno. Uglavnom sam u takvim okolnostima u pasivnom položaju jer se moj aganžman završava kada pristanem da dam nekome svoje delo. Kada radim kao scenarista imam drugčija iskustva. Najviše radim sa Draganom Bjelogrlićem i ideja je njegova, a ja sam izvođač dela radova. To je zanimljiv posao koji podrazumeva rad u grupi. To je promena u odnosu na samoću pisca dok radi. Kada pišete prozu pritisak je mnogo veći jer ste odgovorni za sve, dok posle nastajanja scenarija dođe grupa ljudi koja preuzima dalju odgovornost za televizijsku seriju ili film", rekao je on.
Glumac reditelj i producent, Dragan Bjelogrlić je napomenuo da se njegovo interesovanje za kreiranje nekog scenarističkog djela zasniva na ideji o televizijskoj seriji ili filmu koji treba da se snime.
"U našoj kinematografiji je scenario i njegov nastanak potcenjivan. Producenti su uzimali prvu ruku scenaria, zbog finansijskih razloga i nakon toga je reditelj sa glumcima dodatno radio na tome...Jednostavno bio je potcenjen ogroman rad autora da napišu neko delo. Pokušavam od starta nastajanja scenarija da radim sa piscima. U nastajanju televizijske serije "Senke nad Balkanom" pozvao sam dva romanopisca i jednog scenaristu i bio je to ispostaviće se uspešan eksperiment. To je težak kolektivni rad, naročito kada imate jako ličnosti i autore, ali eto...nama je uspelo", kazao je Bjelogrlić.
Prema njegovim riječima, savremena produkcija televizijskih serija se u današnje vrijeme izjednačava sa produkcijama filmskih ostvarenja.
"Sve ove televizijske serije koje gledamo po HBO ili Netfliksu, približavaju se u svojoj estetici filmu. Možda je razlika ponekad u naraciji jer televizijske serije zahtevaju sasvim drugačiju vrstu pripovedanja, ali sve drugo je prilično isti", kazao je Bjelogrlić.
Za njega nema dileme da je kult reditelja nastao šesdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka i da je za to vrijeme bilo sasvim normalno.
"Tadašnja jugoslovenska kinematografija je bila zapravo državna kinematografija u kojoj nisu radili pravi producenti. Neki ljudi su samo organizovali snimanje filma za neki novac bez kreativnog upliva u idejno osmišljavanje filma. Faktički država je obavezala reditelje da snimaju filmove i oni su bili u superiornom položaju u odnosu na sve druge aktere snimanja nekog filma. Odatle potiče potcenjivanje scenarističkog posla. Danas se vraćamo scenariju kao osnovi svakog posla oko snimanja televizijske serije ili filma. Kreatori serije su ispred reditelja u hijerarhiji posla. Reditelj samo treba vizuelno da uobliči ono što su su smislili kreatori serije. Naravno ako je reditelj loš sam tekst ne može da obavi posao", kazao je Bjelogrlić.
Kako kaže, sasvim suluda je podjela na bioskopski i autorski film.
"Dobar film je dobar film. Šta uopšte znači bioskopski film. Zar nije ambicija svakog ko snima neki film da se on prikazuje u bioskopu. Serđo Leone je takođe autor i kada vidite 10 sekundi njegovog filma vi znate da je on autor. Autorski filmovi koji treba da budu odraz duše autora, nesnosno liče jedan na drugi. Verujem da je dobar filma jako gledan film. Od 100 najboljih filmova naše kinematografije bar njih 90 su bili veliki bioskopski hitovi", zaključio je Bjelogrlić.
Izvor:Nezavisne
Nisu pomogli putniku u invalidskim kolicima, vozač sve istjerao iz busa
Vozač gradskog autobusa u Parizu postao je zvijezda na društvenim mrežama pošto je nedavno istjerao iz vozila sve putnike nezadovoljan što na stajalištu niko nije htio da pomogne putniku u invalidskim kolicima da uđe u autobus, prenosi danas radio Frans enfo.
Vidno nezadvoljan što niko nije htio da se pomjeri sa rampe za kolica, vozač je brzo reagovao, ustao i rekao putnicima da je ovo poslednja stanica i da su svi zamoljeni da izađu. Potom je putniku u invalidskim kolicima koji je bio s bratom pomogao da uđu u vozilo i autobus je krenuo dalje sa ta dva putnika.
Putnici istjerani iz autobusa, među kojima su neki negodovali, čekali su na stajalištu sljedeći autobus.
Putnik u kolicima, koji je paralizovan zbog multipleks skleroze, rekao je da je dirnut gestom jer mu je vozač rekao da se svakome može dogoditi da jednog dana mora da koristi invalidska kolica.
Gest vozača, koji je neki putnik slikao, pozdravljen je na društvenim mrežama.
Vozač koji želio da ostane anoniman, kasnije je rekao da nema nikog u porodici ili od prijatelja u kolicima i da je samo u pitanju "biti malo civilizovan".
Izvor:Nezavisne
Tri koraka uz koja ćete sigurno osvježiti svoju vezu
Život se ubrzao, vjerovatno ni vi ne stižete da se “okrenete”, a dan je već prošao. U toj trci da stignete da uradite sve što morate, na poslu, kod kuće i oko kuće… desi se da zaboravite na osobu koja (bi trebalo da) vam je najvažnija.
I onda jednog dana zastanete i shvatite da ste se udaljili… Čak i najbolje veze zahtjevaju vrijeme i posvećenost. I nemojte da kažete da nemate vremena. Sitnice su dovoljne.
Pokažite partneru da ste zahvalni i na onome što se “podrazumijeva”
Potcjenjujemo dobar osjećaj koji nas preplavi kad nam neko izrazi zahvalnost, i to toliko da vrlo često sve lijepe stvari koje osoba koju volimo čini za nas počnemo da uzimamo zdravo za gotovo. A ako prestanete da “podrazumijevate” bilo šta, vrlo brzo ćete primijetiti koliko se vaš odnos popravio.
Kad ste posljednji put rekli “hvala”, ne usput, nego onako, kao da to stvarno mislite, za kafu koju vam je skuhala osoba koju volite najviše na svijetu? Za doručak kakav volite? Za to što vas je omiljeni magazin sačekao ujutru, neotvoren, jer on zna da uživate u tome da ga prvi prelistate? Kako vrijeme prolazi, takve stvari prestajemo da primjećujemo, a to može biti kobno. Uložite mali napor. Kažite hvala. I mislite “hvala”, to je još važnije.
Radite zajedno nešto zabavno
Vrijeme koje provodite zajedno možda traži malo planiranja unaprijed, naročito ako oboje radite, imate djecu… Ali uložite napor.
Potrebno vam je da povremeno pobjegnete od svega, na koji sat, veče, vikend možda i uživate u nečemu što volite da radite zajedno. Isplanirajte nešto, makar samo odlazak u kino. Šetnju, “vašom stazom”. Ručak, možda? Tamo gdje ste često odlazili prije nego što ste upali u svakodnevnu kolotečinu… Bilo šta što će vas navesti da se smijete zajedno. I da razgovarate. I da se sjetite koliko se volite.
Odvojite malo vremena za uspomene
Prisjećanje nekih običnih, svakodnevnih stvari koje su nas učinile sretnim u nekom trenutku u prošlosti usrećuje nas više nego što smo svjesni.
Pogledajte zajedno stare fotografije, iskopajte ulaznice od prvog puta kad ste zajedno išli u kino… “bijesnu” cedulju na kojoj ste napisali sve čime vas je osoba koju volite više od života iznervirala kad ste se prvi put ozbiljno posvađali… Takve stvari. “Prečešljajte” mejlove. Poruke. Sjetite se svih lijepih trenutaka kad ste se smijali zajedno, do suza. Sretne uspomene čine da se osjećamo dobro, a kad ih podjielimo s nekim, naša veza sa tom osobom postaje snažnija. Bliskiji smo. Nije previše teško zar ne? Treba samo da se sjetite koliko se volite.
(Ljepota&Zdravlje)
U Sarajevu se peče 13.000 palačinki za Ginisov rekord
SARAJEVO - Na platou Centra Skenderija u Sarajevu jutros u 7.30 sati krenuo je pohod na obaranje Ginisovog rekorda u serviranju palačinaka.
Udruženje kuhara u BiH i klub ljubitelja palačinaka vrijedno rade kako bi za osam sati koliko imaju na raspolaganju uspjeli pripremiti 13 hiljada palačinaka.
Nermin Hodžić, predsjednik Udruženja kuhara u BiH, kazao je kako će učiniti sve da rekord koji je postignut prošle godine u Moskvi, kada je servirano 12.716 palačinaka, bude oboren upravo danas u 15,30 sati tokom održavanja Sarajevskog festivala turizma.
Hodžić ističe da će na pripremi i serviranju učestvovati 140 kuhara i ljubitelja palačinaka.
Ljubitelji Lino lada kremnih namaza i Podravkinih marmelada i pekmeza ovom će prigodom najviše uživati, jer će svi palačinci za najslađi rekord na svijetu biti punjeni baš ovim poznatim namazima.
Palačinke pripremljene tokom obaranja rekorda će, uz pomoć u distribuciji organizacije Pomozi.ba, biti dostavljene socijalno ugroženoj kategoriji stanovništva, domovima za nezbrinutu djecu, domovima za zbrinjavanje starih lica, kao i migrantima i drugima koje će ovaj gesta obradovati.
Izvor:Nezavisne
Šta raditi kada je nos začepljen?
Otok sluznice nosa , te nemogućnost disanja na nos predstavlja problem za sve, bez obzira na uzrast, jer, ne samo što remeti san i normalne dnevne aktivnosti, već može spriječiti oticanje sekreta i dovesti do upale sinusa
Pred nama su hladniji dani, a prehlada i gripa dolaze zajedno sa padom temperatura. Zajedno sa prehladom i gripom dolaze i simptomi koji nam najviše smetaju, a to su začepljen nos, curenje iz nosa, povišena temperatura, glavobolja, kašljanje i kihanje.
Zato je ovo pravo vrijeme da se podsjetimo da je prevencija prehlade I gripe vrlo važna: trebamo pravilno i često prati ruke, što predstavlja i najbolji način da se smanji prenošenje virusa naročito poslije kihanja ili kašljanja. Potrebno je izbjegavati kontakt sa osobama koje su prehlađene, zatvorene postore u kojima boravi veliki broj ljudi. Treba ispirati nos i grlo, naročito nakon boravka u kolektivima. S druge strane, veoma je bitno ojačati imunitet uz pravilnu ishranu i unošenje antioksidanasa.
U hladnijim danima začepljen nos je jedan od privih simptoma prehlade. Javlja se zbog upale i otoka sluznice nosa koju uzrokuju virusi, ali čemu doprinosi i suh i zagadjen vazduh tokom zimskih dana. Otok sluznice nosa , te nemogućnost disanja na nos predstavlja problem za sve, bez obzira na uzrast, jer , ne samo što remeti san i normalne dnevne aktivnosti, već može spriječiti oticanje sekreta i dovesti do upale sinusa. Sluznica nosa predstavlja i prvu liniju odbrane gornjih disajnih puteva od virusa, te je važno da sluznicu redovno čistimo i vlažimo i da nos održavamo prohodnim. Na ulogu nosa pomislimo uglavnom onda kada imamo problem, odnosno kad nos curi ili je začepljen, kad teško dišemo, imamo osjećaj suhoće nosa ili kad izgubimo čulo mirisa.
Uzroci koji dovode do ovih stanja su različiti, kao i mehanizmi njihovog nastanka. Međutim, kada je potrebno brzo i efikasno riješiti začepljen nos, kao, na primjer, kod prehlade, alergijskog rinitisa,upale sinusa ili srednjeg uha preporučuje se kratkotrajna primjena nazalnih dekongestiva, lijekova koji mogu da “odčepe nos” .
Iskustva farmaceuta govore da u apoteke najčeće dolaze pacijenti sa prehladom koji traže efikasno rješenje protiv začepljenog nosa, odnosno lijek koji će brzo djelovati. Sprej za nos je dobro rješenje kako bi se brzo i efikasno olakšale tegobe začepljenog nosa. Dobro je da rastvor spreja za nos sadrži aktivnu supstancu ksilometazolin, jer upravo ona brzo sužava krvne sudove sluznice nosa , dovodi do smanjenja otoka i obezbjeđuje prohodnost nosa. Dodatak morske vode je uvijek koristan, jer ona pomaže vlaženju sluznice nosa i obnavljanju njene normalne funkcije. Poželjno je birati proizvode koji ne sadrže konzervans, jer on sam po sebi može šteiti sluznici nosa. Bez obzira na vrstu spreja, pacijenti se, prije prve upotrebe, bilo kog lijeka, trebaju posavjetovati sa svojim ljekarom ili farmaceutom.
Šta sve može da dovede do poremećaja sluznice nosa?
bakterije, virusi, gljivice i alergeni
suv i zagađen vazduh (zato je veoma važno održavati vlažnost sluznice nosa)
određeni lijekovi
hemijske supstance
konzervansi
Piše: mr ph. Davorka Kopanja
Izvor:Nezavisne
Naučnici dokazali prisutnost mikroplastike u ljudskom tijelu
Naučnici s Medicinskog univerziteta u Beču predstavili su u okviru Gastroenterološkog kongresa u Beču rezultate svoje nove studije koji potvrđuju da mikroplastika završava u ljudskom organizmu tj. crijevima i izmetu.
Istraživanje je provedeno na pet žena i tri muškaraca u dobi između 33 i 65 godina života iz Finske, Holandije, Velike Britanije, Italije, Poljske, Rusije, Japana i Austrije. Oni su sedmicu dana vodili dnevnik prehrane, a po završetku istraživanja naučnicima su predali uzorke stolice. Svi ispitanici konzumirali su hranu zapakovanu u plastiku, ribu i morske plodove i kod svih je osam osoba zabilježena prisutnost plastike u stolici, u prosjeku 20 čestica mikroplastike na 10 grama stolice.
Plastika je sveprisutna, a porast proizvodnje plastike u svijetu kontinuirano raste od 70-ih godina 20. vijeka. Dok je proizvodnja plastike 1950. godine iznosila 1,5 megatona godišnje, već se 2015. popela na nevjerovatnih 400 megatona.
Davno je utvrđeno da plastika iz mora i okeana putem morskih plodova i ribe dolazi u hranu, ali mikroplastika u prehrambeni lanac dolazi i drugim putem, jer ona je prisutna i prilikom berbe, proizvodnje i pakiranja prehrambenih proizvoda, saopštio je EurocommPR - Ured Grada Beča u Sarajevu.
Izvor:Nezavisne
