Dubai ima “Love Lake” jezero ljubavi u srcu pustinje

Jezero ljubavi u Dubaiju, zaista je jedinstveno turističko mjesto za parove i porodice. Smješteno usred pustinje u blizini Al Qadre u Dubaiju, ovo umjetno jezero dizajnirano je u obliku dva srca, koja se sjedinjuju. Jezero djeluje kao savršeno utočište od užurbanog gradskog života Dubaija, kako za lokalne stanovnike grada, tako i za putnike i turiste.

Foto: Stock Photos from Mo Azizi/Shutterstock

Uz vodu, riječ “Ljubav – LOVE” ispisana je u pijesku s raslinjem u masovnim razmjerama. Ova romantična scena stvorena je sa više od 16 000 stabala i hiljadama vrsta cvijeća odabranih za preživljavanje u pustinjskoj klimi. Kada završiš s kupanjem u ljubavnom jezeru, možeš uživati ​​u mirnoj šetnji među bogatom florom. Usput ćeš pronaći zanimljive instalacije i skulpture u obliku srca, ukrašene cvijećem i biljkama.

Foto: Stock Photos from creativei images/Shutterstock

Koliko god romantično bilo kupanje i šetnja, nećeš dobiti potpunu sliku ako ne uživaš u ljubavnom jezeru sa pogledom iz vazduha. Najbolji pogled na jezero možeš dobiti iz helikoptera ili sa dronom, koji će omogućiti da vidiš sve detalje, koji su osmišljeni u stvaranju ove turističke atrakcije jedinstvenog oblika.

Foto: Stock Photos from Creative Family/Shutterstock
Foto: Stock Photos from Mihir Ashar/Shutterstock
Foto: Stock Photos from creativei images/Shutterstock
Foto: Stock Photos from creativei images/Shutterstock
izvor:Ultra.ba

Jezero flamingosa ugroženo zagađenjem

Jezero Nakuru, koje je dio istoimenog nacionalnog parka u Keniji, dom je mnogo vrsta divljih životinja, kao što su nosorozi, zebre, žirafe, lavovi... Ipak, flamingosi su životinje koje ovo mjesto čine unikatnim.

Nakuru, slano jezero u Velikoj dolini, južno od grada Nakurua u Keniji, poznato je po velikom broju algi koje privlače milione flamingosa.

Stručnjaci pretpostavljaju da svake godine Nakuru posjeti jedan do dva miliona ovih ružičastih ptica iz roda Phoenicopteriformes, koje stvaraju čudesne prizore na površini vode.

Na jezeru živi i veliki broj drugih životinja, zbog čega je 1961. godine osnovan nacionalni park na području od 188 kvadratnih kilometara.

Flamingosi godišnje pojedu oko 250.000 kilograma algi po hektaru površine jezera. Nažalost, zagađenje i suša polako uništavaju alge kojima se flamingosi hrane, zbog čega oni migriraju na obližnja jezera Elmenteita, Simbi Nijaima i Bogoria.

Toksini su još jedan od razloga zašto flamingosa ima sve manje. U posljednjih deset godina veliki broj flamingosa koji borave u okolini jezera je uginuo. Stručnjaci za zaštitu okoline smatraju kako su uzrok tome toksini koji zagađuju vodu. Naučnik koji istražuje nivo zagađenosti jezera Džekson Raini kaže da mještani u jezero odlažu velike količine otpada.

"Nizak nivo vode takođe otežava proces prirodnog prečišćavanja jezera i rijeka koje se u njega ulijevaju. Proizvođači alkohola u Nakuruu bacaju otpad u rijeke, čija voda dospijeva u jezero, što direktno ugrožava eko-sistem", kazao je Raini, objasnivši da tako truju vodene životinje i biljke, a lančano i ptice koje se njima hrane.

Pokušaji stručnjaka da se podigne svijest o važnosti zaštite prirodnog okruženja nisu naišli na razumijevanje mještana.

Vlada Njemačke izdvojila je 14 miliona evra za detoksikaciju jezera. Lina Dunzlaf iz Njemačke razvojne banke izjavila je da je taj novac namijenjen detoksikaciji vode u jezeru, kao i upravljanju rijekama koje se u njega ulijevaju u cilju očuvanja divljih životinjskih vrsta u Nacionalnom parku jezera Nakuru. Irena Vahome, stručnjak za okolinu s Univerziteta Egerton u Nakuruu, upozorila je da bi, ako vlasti ništa ne urade, zemlja uskoro mogla ostati bez egzotičnih ptica.

Zašto baš ružičasta?
Flamingosi su zapravo blijedosive nijanse, ali ona se pretvara u ružičastu nijansu zbog hrane koju jedu. Alge, insekti i larve koje jedu dovode do nastajanja ružičaste boje flamingosa. Alge su popout mrkve bogate prirodnim hemikalijama sa crvenim ili narandžastim pigmentom ili bojom koje razultiraju ružičastom nijansom.

Zanimljivo je da flamingosi stoje na jednoj nozi, jer im je tako lakše da se oslanjaju. Naučnici ovo stanje nazivaju pasivnim gravitacionim mehanizmom stajanja.

Izvor:Nezavisne

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top