Aleksandra

Provesti jedan dan bez "pametnog" telefona danas je gotovo nemoguća misija za milione ljudi širom svijeta pa tako i većinu Bosanaca i Hercegovaca.

Svijet je na pragu četvrte industrijske revolucije, ali naša zemlja kaska, kao i za većinom drugih stvari. Imamo jednake potrebe kao i ljudi u razvijenim zemljama, ali država ne proizvodi dovoljno kadra u IT sektoru koji bi odgovorio potrebama tržišta te pokrenuo naše društvo.

Nove promjene u vještačkoj inteligenciji, robotici, autoindustriji, 3D printanju i drugim kompjuterskim oblastima nadmašile su očekivanja ljudi proteklih godina. Pametni uređaji koji se mijenjaju i proizvode u veoma kratkom vremenu znatno utječu na našu svakodnevnicu. Stoga smo pitali stručnjake iz ove oblasti je li Bosna i Hercegovina sposobna da zajedno s drugim razvijenijim zemljama uplovi u četvrtu industrijsku revoluciju.

Digitalno doba
Generalni menadžer Asocijacije kompanija softverske industrije Bit Alijansa Armin Talić podsjeća kako je četvrta industrijska revolucija ili industrija 4.0 pojam koji karakterizira digitalno doba.

“Ono što je dosad bila praksa pokazalo se da je, koliko god je tehnologija neophodna, više od 90 posto digitalizacije propalo. Postavlja se pitanje gdje i na koji način digitalizacija, odnosno četvrta revolucija i ono što ona nosi može kreirati vrijednost. Ona neće obuhvatiti sve, tako da dosta stvari neće uspjeti. Kada je riječ o BiH, mogu reći kako su vladine institucije prva prepreka za četvrtu industrijsku revoluciju. S obzirom na kompleksnost donošenja bilo kakvih odluka u BiH, definitivno će sve ići mnogo sporije i sporadično. Nadam se da će se četvrta revolucija u BiH dešavati u kontekstu privatnih inicijativa”, govori nam Talić.

Dodaje kako BiH još nije ni zagrebala industriju 4.0, a veliki problem vidi u nositeljima obrazovanja u našoj zemlji, koji nemaju sluha za tržište rada.

“Na zavodima zapošljavanja imamo veliki apsurd. Ljudi s nekim fakultetima nema nikako, dok za neke struke postoje desetine hiljada mladih s istom diplomom. Moramo slušati potrebe tržišta rada i zavoda za zapošljvanje. S druge strane, trebamo omogućiti veće upisne kvote na onim fakultetima čiji studenti se ne nalaze na birou za zapošljavanje”, ističe Talić.

Prema posljednjim istraživanjima Bit Alijanse, u BiH postoji hitna potreba za 6.000 softver-inžinjera, programera i ostalih stručnjaka iz izvozno orijentirane bh. softverske industrije. Procjena je da bi se njihovim angažmanom u BiH prihodovalo više od 540 miliona maraka godišnje. Stoga Talić smatra da bi BiH trebala usmjeriti društvenu energiju na školovanje softver-inžinjera, što bi ojačalo našu zemlju na putu četvrte industrijske revolucije.

“Ukoliko bismo popunili sve potencijalne tražene pozicije u brzorastućoj softverskoj industriji, ona bi postala istinski motor razvoja našeg društva i vodeća izvozna industrija. Izuzev nekoliko pozitivnih primjera, nažalost, niti se institucionalno ulaže u obrazovanje ovog kadra kroz univerzitete, niti postoji odgovarajuća zakonska i budžetska podrška državnih struktura”, smatra Talić.

Nedostatak kadra u IT sektoru utječe i na privlačenje stranih investicija u našu zemlju. Kako saznajemo iz Agencije za privlačenje stranih investicija u BiH (FIPA), u posljednje vrijeme javlja se veliki interes stranih investitora za IT sektor u BiH. Međutim, manjak programera je ograničavajući faktor.

Menadžerica IT kompanije “Symphony” Delila Zeljković ističe kako je BiH na neki način dio četvrte industrijske revolucije.

“Određeni broj IT kompanija iz naše države sarađuje s klijentima koji uveliko rade na projektima i idejama koji do prije nekoliko godina nisu uopće postojali“, govori nam Zeljković.

Međutim, i Zeljković je razočarana, jer bh. obrazovne institucije ne prate tehnološke trendove iako inžinjeri iz BiH spremno uče i savladavaju nove tehnologije.

“Većina inžinjera je u potrazi za izazovnijim projektima primorana samostalno raditi na svom obrazovanju i napredovanju. U narednom periodu nas čeka zanimljiv period što se tiče tehnoloških inovacija i trebamo biti sretni što talentirani ljudi iz naše države imaju priliku raditi na projektima koji mijenjaju naš svijet. U isto vrijeme gajimo nadu da će obrazovni sistem i relevantne institucije bolje pratiti potrebe za radnom snagom na IT tržištu”, naglasila je Zeljković.

Programeri najtraženiji
Ogromnoj potrebi za programerima u BiH svjedoči i dekan Fakulteta informacijskih tehnologija Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru Jasmin Azemović kojeg velike firme i privatnici zovu svakog mjeseca tražeći nove radnike. Prema njegovom mišljenju, BiH još ne može odgovoriti potrebama tržišta i popuniti tražena mjesta.

“Nova industrijska revolucija u svijetu dolazi na velika vrata, a manje-više i kod nas. Nastojim uvijek podvući liniju koja ide u korist nama i ovoj državi, a to je da je IT jedini sektor koji ne poznaje granice i one okvire koji nas stežu iznutra. IT je sam od sebe propulzivan, ne poznaje lične interese i državne institucije. Samim tim, svi koji su u tom sektoru su izvučeni na stranu i mogu raditi svoj posao bez nekih stega“, ističe Azemović te potcrtava kako je IT definitivno najrazvijenija i najtraženija oblast u BiH.

Umjetna inteligencija, mašinsko učenje i sve nove stvari imaju perspektivu i u BiH. Azemović smatra da će sve kompanije iz IT sektora naći sredstva i vrijeme da ulože u svoj kadar kako bi obučili ljude. Fakulteti informacijskih tehnologija također svakodnevno ulažu u svoj kadar i nove tehnologije, što se ne može reći i za bh. institucije.

“Pokušavamo nadomjestiti taj jaz našim zalaganjem, trudom i raznim događajima za studente”, kaže Azemović.

On predviđa da će potreba za programerima u BiH biti sve veća. Rastom broja pametnih uređaja i njihovih korisnika, kako kaže Azemović, neophodna su i nova programska rješenja. Stoga je u IT sektoru i u našoj zemlji poprilično lako doći do posla.

“Naši studenti nađu posao i prije kraja studija. To nije baš pohvalno jer tu nastaje problem za njih, jer napuštaju fakultet pa se vraćaju kasnije završavati. S druge strane, dobro im je jer riješe pitanje egzistencije”, govori nam Azemović.

Podsjećamo, prva industrijska revolucija zamijenila je ručni rad mehaničkim. Druga je dovela do prve proizvodnje na pokretnoj traci, što je omogućilo masovnu proizvodnju. Treća industrijska revolucija došla je 1970. godine korištenjem elektronike i IT-a za digitalizaciju i automatizaciju u tvornicama.

Industrija 4.0 želi individualizirati proizvode, što znači da bi tvornice u budućnosti trebale biti fleksibilne i odgovoriti na pojedinačne zahtjeve kupaca, a samim time i stvarati inovativne proizvode i usluge.

(Klix.ba)

Međunarodni aerodrom Sarajevo uspostavio je prvu RFS (Road Feeder Service) liniju na relaciji Sarajevo-Beograd, koja je realizovana u saradnji sa aviokompanijom Air Serbia.

Uspostavom ove linije sarajevski aerodrom ostvaruje novi kvalitet u segmentu cargo usluga i značajno unapređuje svoje mogućnosti u pogledu prevoza robe.

Ovaj vid prevoza uobičajen je u svijetu i predstavlja dodatak prevozu robe zračnim putem, a koristi se pretežno za transport robe do destinacija na kojima avio kompanija ne leti ili do destinacija na kojima redovne avio linije nisu u mogućnosti sigurati dovoljne transportne cargo kapacitete.

Uspostavljanjem RFS linije za Beograd, stvoreni su uslovi za otpremu roba većih dimenzija uz direktnu konekciju na letove kompanije Air Serbia iz Beograda, u najkraćem mogućem roku.

Međunarodni aerodrom Sarajevo je osigurao sve logističke kapacitete u smislu smještaja i manipulacije robom na mjestu gdje će se vršiti prihvat robe od pošiljatelja.

Robu je sada moguće dostaviti na Aerodrom Sarajevo svaki radni dan, a u organizaciji kompanije Air Serbia transport će se vršiti jednom sedmično.

Na realizaciji projekta zajednički su radili Međunarodni aerodrom Sarajevo, Carinska ispostava Aerodrom Sarajevo i Aviation Services Sarajevo kao glavni cargo prodajni agent kompanije Air Serbia za teritoriju BiH, saopćeno je iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Fena

U finalnoj seriji Zapadne konferencije, kao i na Istoku, igraće se odlučujući sedmi meč, pošto su Golden Stejt Voriorsi ubedljivo savladali Hjuston na svom terenu, zahvaljujući odličnoj igri u drugom poluvremenu - 115:86.

Utakmica u Orakl Areni imala je čudan tok, Rokitsi su silovito odigrali prvu četvrtinu, ubacili čak osam trojki i imali prednost 39:22.

Domaći tim se probudio i boljom igrom uspeo smanji zaostatak, pa je na poluvreme otišao sa minus deset - 61:51.

Usledila je potom famozna treća četvrtina Voriorsa, koju su započeli serijom 8:0, uz dve trojke raspoloženog Kleja Tompsona. Rokitsima nije pomogao ni tajm-aut, jer Kari pogađa još jednu trojku za potpuni preokret i vođstvo 62:61.

Od trenutka kada su preuzeli kontrolu na terenu, igrači domaćeg tima delovali su nezaustavljivo, dobili su četvrtinu rezultatom 33:16, a u istom ritmu su nastavili i u poslednjih 12 minuta, kada je Hjuston uspeo da postigne svega devet poena, dok su Voriorsi dali čak 31.

Na kraju čak 29 poena razlike za tim Stiva Kera, koji je u poslednjih pet minuta odmarao svoje zvezde, pa smo na terenu gledali rezervnu petorku, baš kao i na suprotnoj strani.

Klej Topmson je pogodio devet trojki iz 14 pokušaja i bio najefikasniji na meču sa 35 poena, Stef Kari je ubacio pet trojki, za ukupno 29 poena, Kevin Durent je imao 23.

Kod Hjustona, 32 poena, sedam skokova i devet asistencija Džejmsa Hardena, 19 poena Erika Gordona. Kris Pol nije igrao zbog povrede. Odlučujući sedmi meč igra se u Hjustonu u noći između ponedeljka i utorka, dok će dan ranije Boston i Klivlend igrati sedmi duel finala Istoka.

Oba meča možete gledati u direktnim prenosima na Sport Klubu.

Napadač Liverpula Mohamed Salah će prema prvim procenama najverovatnije propustiti Svetsko prvenstvo u Rusiji, pošto se povredio na meču finala Lige šampiona protiv Reala u Kijevu.

Salah je bio prinuđen da u 31. minutu napusti teren, pošto je prethodno povredio rame posle duela sa defanzivcem Reala Serhiom Ramosom. 

Mohamed Salah je u suzama napustio teren, a posle prvih procena male su šanse da će sjajni Egipćanin zaigrati na Mondijalu u Rusiji. 

Vest da najboljeg igrača Premijer lige u sezoni neće biti na SP preneo je urednik BBC Den Roan, ali još uvek ništa nije zvanično saopšteno.

Egipat je na Mondijalu smešten u Grupu A gde će igrati protiv Rusije, Saudijske Arabije i Urugvaja. 

Real Madrid pobijedio je Liverpul rezultatom 3:1 i ispisao nove stranice fudbalske istorije, postavši prvi tim koji je osvojio tri uzastopna pehara Lige šampiona.

‘Kraljevski klub’ je tako produžio sopstveni rekord u finalu u Kijevu, koje je, osim fantastičnog suđenja srpske ekipe na čelu sa Miloradom Mažićem, užasnih grešaka golmana Liverpula Lorsa Karijusa, obilježio pobjedonosni pogodak Gareta Bejla.

Fantastični Velšanin je, manje od tri minuta pošto je ušao na teren, postigao spektakularan pogodak "makazicama" i vjerovatno postao kreator najljepšeg gola u istoriji finala Lige šampiona. 

Ljepšeg i od onog Zinedina Zidana iz 2002. godine, koji je sada, kao trener Madriđana, nastavio da niže nezamislive uspjehe sa devet velikih trofeja u manje od tri godine koliko je na klupi. 

Spomenuti Karijus je poklonio rivalu dva od tri pogotka, dok smo već spomenuli izuzetno suđenje cijelog sudijskog tima na čelu sa Mažićem, koji je potvrdio da je sa pravom dobio ovako veliku utakmicu i potpuno je opravdao očekivanja. 

Kriza zbog povlačenja Vašingtona iz iranskog nuklearnog programa i njen nastavak mogu dovesti do nove preraspodjele dobavljača na globalnom tržištu nafte.

Takođe, i do novih cjenovnih rekorda, kaže Igor Sečin, generalni direktor ruskog naftnog giganta "Rosnjefta".

"Kriza vezana za sporazum o iranskom nuklearnom programu mnogo je doprinijela trenutnom rastu cijena, dok njen nastavak može dovesti do još jednog velikog pada ponude na globalnom tržištu i njegove ponovne raspodjele u smislu distribucije", rekao je Sečin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. 

Navodeći da na globalnom tržištu nafte uskoro mogu biti zabilježeni novi rekordi cijena, Sečin je dodao da takva očekivanja nisu povezana sa sporazumom Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznika o smanjenju proizvodnje, već sa politikom jednostranih sankcija. 

"Politika sankcija i ultimatuma koja se primjenjuje na tržištu ugljovodonika neizbježno će dovesti do trajne 'sankcione premije' na cijenu", rekao je on, ističući da ne isključuje mogućnost da će u bliskoj budućnosti biti zabilježen novi rekrodni nivo cijene "crnog zlata". 

Potrošači u SAD-u i Evropi će, kako je upozorio, na kraju platiti cijenu "politike unilateralnih sankcija", prenosi agencija Tass. Prema njegovom mišljenju, rast proizvodnje nafte iz škriljaca u SAD-u će se nastaviti, ali će biti ograničenog dometa. 

Ipak, tržišni akteri bi trebalo da detaljnije sagledaju te rizike, smatra Sečin. 

Šef "Rosnjefta" takođe ne isključuje da bi SAD mogle da udvostruče isporuke energenata u Kinu u roku od tri do pet godina. 

"Kao što je poznato, trenutni kineski uvoz energije iz SAD-a je relativno mali, vrijedan oko 7,2 milijarde dolara godišnje, što čini oko tri odsto ukupnog uvoza energije u Kinu. Okvirni sporazum između SAD i Kine, ukoliko bude sproveden, može udvostručiti isporuke energenata iz SAD u Kinu u narednih tri do pet godina. Takav sporazum će izazvati direktne gubitke proizvođačima iz drugih zemalja, pri čemu se neki od njih istovremeno suočavaju s direktnim američkim sankcijama", rekao je Sečin.

(Tanjug)

Potvrda potpune dominacije evropskim klupskim fudbalom ili "osvježenje" u Ligi šampiona?

Branilac trofeja Real Madrid, sa 12 titula šampiona Evrope, sudariće se sa petostrukim osvajačem Liverpulom u večerašnjem finalu elitnog takmičenja u Kijevu.

Real juri četvrti "ušati pehar" u posljednjih pet godina, odnosno da ponovi ono što je posljednjem uspjelo minhenskom Bajernu 70-ih godina kada je tri puta u nizu bio kontinentalni šampion, dok Liverpul želi da se popne na krov Evrope poslije 13 godina od čuvenog finala u Istanbulu protiv Milana - od 0:3 do 3:3 i pobjede izvođenjem jedanaesteraca. Glavno pitanje je može li krhka odbrana engleskog tima da zaustavi fantastični napad Reala na čelu sa Kristijanom Ronaldom? Vjerovatno tu leži ključ utakmice...

Zvanično najbolji fudbaler svijeta samo jednom ove sezone u Ligi šampiona ostao je bez gola, u revanšu prethodne runde protiv Bajerna, što izaziva kod njega "glad" pred finale Lige šampiona u kojima je do sada bio strijelac ukupno tri puta na tri pomenuta finala sa Atletiko Madridom (dva puta) i Juventusom. Upravo to iskustvo je dodatna prednost "kraljevića" u odnosu na protivnika, uvjerava odlični štoper Rafael Varan. "Već smo ispisali istoriju, ali hoćemo da nastavimo. To bi bilo nevjerovatno...Još nismo svjesni šta smo uradili, ali kada se sve završi onda ćemo biti. Iskusili smo koliko je teško finale, ali upravo to nam daje snagu i vjeru da ćemo biti najbolji", rekao je Varan.

Sa druge strane i Liverpul ima jakog aduta - Mohameda Salaha, strijelca 46 golova u svim takmičenjima i čovjeka koji je do sada bio nezaustavljiv u tandemu sa Robertom Firminom i Sadiom Maneom. Kakvu li je "zamku" spremio menadžer "crvenih" Jirgen Klop?

Harizmatični Nijemac igra i protiv lične tradicije jer je izgubio posljednjih pet finala kao trener, uključujući i u Ligi šampiona od minhenskog Bajerna dok je bio trener Borusije i od Sevilje u Ligi Evrope u Liverpulu.

"Ukoliko osvojimo Ligu šampiona onda će put do Kijeva, uz finale, biti jedno od najzanimljivih avantura ikada. Blizu smo cilja... Da li ljudi iz Reala u ovom trenutku sjede u Madridu i pitaju se "Hvala Bogu da je rival Liverpul"? Ne mogu to da zamislim", u svom stilu najavio je finale Klop.

U centru pažnje večeras od 20.45 na Olimpijskom stadionu u Kijevu biće i najbolji srpski arbitar Milorad Mažić, delegiran da sudi veliko finale kao dosadašnju krunu karijere.

(Tanjug)

Gorivo na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini u petak je opet poskupjelo, što je šesti skok od 1. februara, potvrđeno je "Nezavisnim novinama".

Podsjećamo, prvo su, nakon što je 1. februara na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH, pumpadžije u cijeloj BiH cijenu goriva podigle za 18 feninga po litru, a drugi val poskupljenja bio je polovinom prošlog mjeseca samo u RS, kada su cijene skočile u prosjeku sedam feninga.

Treće i četvrto poskupljenje bilo je u drugoj i trećoj sedmici maja, kada su cijene skočile samo u FBiH, i to oba puta u prosjeku od pet do 10 feninga po litru, zavisno od distributera nafte i naftnih derivata. Prošle sedmice bilo je peto poskupljenje, koje je pogodilo samo građane RS, kada je cijena goriva skočila od dva do pet feninga po litru.

Zoran Berak, sekretar Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS, kaže za "Nezavisne" da su cijene goriva na nekim pumpama u Srpskoj skočile i za oko 10 feninga, ali da će se u toku naredne sedmice to desiti i na svim ostalim pumpama u RS.

"Jednostavno, to niko ne može predvijeti. Cijena nafte na svjetskom tržištu konstantno raste, trenutno iznosi 80 dolara po barelu i moralo je doći ponovo do poskupljenja goriva u RS", kazao je Berak i dodao da za stanje u FBiH ne može da daje komentar.

Upitan da li će biti novih poskupljenja s obzirom na to da postoje neke najave da bi na svjetskom tržištu cijena barela nafte mogla dostići i 100 dolara, Berak je rekao da je moguće da dođe do ponovnog rasta, jer je situacija na svjetskom tržištu nafte poprilično nestabilna i zbog krize između SAD i Irana.

"To niko ne može predvidjeti. Distributeri ovise od rafinerija, a rafinerije prate cijene na svjetskom tržištu. To je lanac koji je povezan, ako bude novog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu, biće novih cijena i kod nas", kazao je Berak.

U RS nakon novog vala poskupljenja litar dizela košta zavisno od distributera od 2,22 do 2,26 KM, a litar benzina 95 od 2,25 do 2,28.

Prema novom cjenovniku, za litar benzina 98 građani će sada morati odvajati oko 2,28 KM, a plin se prodaje po cijeni od 1,11 do 1,19 KM.

U Federaciji BiH cijena je još veća, pa tako za litar dizela i benzina treba izdvojiti 2,31 KM.

Prije poskupljenja 1. februara litar dizela je u prosjeku koštao 1,9 KM, za litar benzina 98 trebalo je izdvojiti dvije KM, dok je 1,9 KM koštao litar benzina 95. To znači da je cijena goriva za tri mjeseca skočila 40 feninga za litar, što najbolje osjete građani na svom kućnom budžetu.

Jedan banjalučki vozač rekao je za "Nezavisne" da će zbog novog talasa poskupljenja debelo razmisliti da li će i dalje voziti auto ili će preći na gradski prevoz ili bicikl, a ne isključuje ni da će sve više pješačiti.

"Novčanik ne može više da izdrži poskupljenja. Prije poskupljenja mjesečno sam trošio 100 KM za benzin. Sada mi za moje obaveze treba 150 KM", objašnjava i kroz šalu kaže da stalno sipa 20 ili 30 KM, ali da ne sipa isto goriva.

(Mirsada Lingo Demirović, nezavisne.com)