Aleksandra

Kompanija Philip Morris d.o.o. Sarajevo dostavila je Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO) nove cijene cigareta koje će na snagu stupiti 1. juna i 1. jula ove godine.

Portparol UIO Ratko Kovačević je za Klix potvrdio ovu informaciju kazavši da se poskupljenje odnosi na Marlboro Red Core i Marlboro Touch te Chesterfield.

Cigarete Marloboro Red Core i Marlboro Touch, koje sada koštaju 5 KM, od 1. juna će poskupjeti za 0,20 KM, što znači da će njihova cijena iznositi 5,20 KM.

Od 1. jula ove godine najavljeno je poskupljenje cigareta marke Chesterfield čija je trenutna cijena 4,40 KM. One će poskupjeti za 0,10 KM.

Podsjetimo, prije četiri dana Upravni odbor UIO prihvatio je informaciju i inicijativu radne grupe o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama kojim bi se uveo moratorij na povećanje specifične trošarine na cigarete, uz sugestije da se nađu efikasni mehanizmi za suzbijanje crnog tržišta duhana i duhanskih prerađevina.

(klix.ba)

Rusija i Francuska su tokom posjete francuskog predsjednika Emanuela Makrona Rusiji potpisale sporazume u vrijednosti od milijardu evra, izjavio je izvršni direktor Ruskog fonda za direktno investiranje /RDIF/ Kiril Dmitrijev.

Predsjednik Francuske je u dvodnevnoj posjeti Rusiji i učestvovaće na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu /SPIEF/, javio je TASS.

Makron se ranije sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, sa kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima Rusije i Francuske.

(Srna)

Blokadom računa Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Republika Srpska će izgubiti devet miliona KM prihoda koje bi trebalo da dobije raspodjelom prihoda koje prikuplja ova institucija, saznaje portal Capital.

Podsjetimo da je RS blokirala račune UIO u bankama na osnovu presude Suda BiH kojom je UIO dužna Srpskoj da isplati 15 miliona maraka plus kamate, odnosno ukupno oko 28 miliona KM.

Na blokadu računa RS se odlučila nakon što na posljednjoj sjednici UO UIO, koja je održana u ponedjeljak, predstavnik FBiH nije prihvatio prijedlog direktora Uprave da FBiH ovaj dug plati u mjesečnim ratama od tri miliona KM.

Međutim, problem je što će nakon blokade računa na otplatu ovog duga ići i prihodi od naplate indirektnih poreza koje bi trebalo da dobiju i Republika Srpska i Brčko distrikt, kaže naš izvor.

Prema odluci Upravnog odbora UIO prikupljeni prihodi od indirektnih prihoda se dijele tako što FBiH dobija 64,26 odsto, Republika Srpska 32,19 odsto, a Brčko distrikt 3,55 odsto.

To znači da će, od ukupno 28 miliona KM, FBiH Srpskoj isplatiti 17,9 miliona KM, Srpska devet miliona, a Brčko 994.000 KM.

Upitno je, da li je Srpska izabrala najbolje rješenje, s obzirom na to da će blokadom računa dug biti isplaćen i njenim novcem.

„Ukoliko RS nastavi da naplaćuje blokadom ovaj iznos činjenica je da će dobar dio tog duga i ona platiti. Problem je i na koji način je ova blokada izvršena, jer zakon jasno kaže da se račun javnih prihoda ne može blokirati“, kazao je sagovornik Capitala.

Kako Capital saznaje da su zasad dvije banke blokirale račune UIO te da je u jednoj od njih skinut i novac sa depozitnog računa na koji građani iplaćuju kao sredstva obezbjeđenja plaćanja carinskog duga.

Ministar finansija RS Zoran Tegeltija potvrdio je u četvrtak da je Pravobranilaštvo RS tražilo da se blokadom računa u bankama UIO naplati dug od 15 miliona KM Republici Srpskoj, jer predstavnici Federacije BiH u UIO nisu željeli da prihvate prijedlog za rješenje tog problema koji je ponudio direktor Uprave.

„Direktor UIO je u ponedjeljak na sjednici Upravnog odbora Uprave dostavio prijedlog odluke kako da riješimo problem naplate pravosnažne sudske presude. RS i predsjedavajući Upravnog odbora UIO Vjekoslav Bevanda bili su saglasni da se to riješi na taj način, ali protiv takvog rješenja bili su predstavnici FBiH tako da nije postignut dogovor”, rekao je Tegeltija i dodao da je nakon toga ostao jedini mogući način – blokada računa UIO.

Sud BiH donio je 7. maja 2015. godine presudu kojom je UIO obavezna da Srpskoj isplati 15 miliona KM plus zatezne kamate zbog nezakonite raspodjele prihoda od indirektnih poreza za 2009. i 2010. godinu.

Republika Srpska je 2011. godine podnijela tužbu protiv UIO, tražeći nadoknadu 52,97 miliona KM zbog raspodjele prihoda prikupljenih od PDV-a za 2009. i 2010. godinu na štetu RS. Nakon što je taj dug isplaćen, RS je povukla tužbu za glavni dug, ali je pred sudom nastavljen postupak za naplatu zatezne kamate u iznosu oko 15 miliona KM.

Sud BiH je presudom od 7. maja 2015. godine obavezao UIO da Srpskoj isplati 15 miliona KM sa zakonskim kamatama počev od 18. novembra 2013. godine do dana isplate.

(capital.ba)

Tri ponude stigle su za sada za Fabriku šećera Bijeljina u stečaju, a riječ je o kupcima koji su i do sada bili zainteresovani za nekadašnjeg giganta. Javni oglas za prodaju “Šećerane” objavljen je 15. maja ove godine. Stečajni upravnik “Šećerane” Nebojša Matić kaže da su pristigle tri validne ponude i da su ih dostavili turska kompanija “Soltist”, vijetnamski “Sisivan” i Goran Vajkić iz Banjaluke.

Turci su spremni da plate 5,1 milion evra, Vijetnamci nude 100.000 evra manje, dok je Vajkić ponudio 6,75 miliona KM.

– Prednost će imati kupci koji ponude najveći iznos namirenja povjerilaca, čija su potraživanja oko 16 miliona maraka, te oni koji pokažu spremnost za revitalizaciju fabrike i nastavak proizvodnje – kaže Matić.

On je istakao da je turska kompanija navela da bi ponuđeni iznos, praćen bankarskom garancijom, uplatila u tri rate.

– O eventualnom pokretanju proizvodnje predstavnici “Soltista” se nisu htjeli izjašnjavati sve dok se ne uvjere da je to i tehnološki izvodljivo. Ukoliko procijene da je to moguće, oni su spremni da ulože dodatnih od 20 do 25 miliona evra – istakao je Matić i dodao da je firma iz Vijetnama takođe navela da bi otkupnu cijenu izmirila u nekoliko rata i da od Vlade RS traži da preuzme višemilionska dugovanja prema povjeriocima.

Javni oglas biće otvoren do 15. juna i Matić očekuje da bi mogle stići i nove ponude.

– “Šećerana” će u narednih nekoliko mjeseci sigurno biti prodata, jer stečajni postupak mora biti okončan. Kolika će cijena u konačnici biti, teško je prognozirati – rekao je on.

Predsjednik Odbora povjerilaca “Šećerane” Faik Muhić smatra da je ovaj put urađeno sve kako bi se došlo do najbolje ponude i konačno bila pronađena kompanija koja bi pokrenula proizvodnju u ovom preduzeću.

– Bilo bi idealno kada bi kupac bilo preduzeće koje se već bavi ovom djelatnošću i koje je finansijski sposobno da iznese cijeli investicioni ciklus – naglasio je Muhić.

Odbor povjerilaca je uradio predinvesticionu studiju u kojoj je predočeno trenutno stanje u kom se nalazi “Šećerana” i prikazana ekonomska opravdanost ponovnog pokretanja proizvodnje.

Najpristojnija ponuda bi bila oko 16 miliona KM, a novi vlasnik bi se morao obavezati i da će uložiti 20 miliona u kapitalni remont postrojenja. Kada bi neko htio napraviti novu fabriku šećera, za to bi trebalo da izdvoji oko 450 miliona maraka. Za potpuno pokretanje proizvodnje u bijeljinskoj “Šećerani” trebalo bi oko 50 miliona maraka – rekao je Muhić i dodao da to nije veliki iznos, jer se radi o investiciji koja bi se isplatila u veoma kratkom periodu.

Akcionarski kapital
Potraživanja u iznosu od 16 miliona maraka povjerioci “Šećerane” su pretvorili u akcionarski kapital, što predstavlja 68 odsto vlasništva fabrike. Ostatak od 32 odsto kapitala je u rukama fondova i preduzeća “Agrokop” iz Banjaluke.

(Glas Srpske)

Dara Zurnić, mještanka sela Suhača, udaljenog desetak kilometara od Sanskog Mosta, poklonila je dio vlastitog zemljišta kako bi se mogao izgraditi most ka susjednom bošnjačkom selu Vrše.

Raniji most, koji je premošćavao lokalni potok, oštećen je za vrijeme poplava, koje su pogodile područje sanske opštine prije četiri godine, te se ukazala potreba za izgradnjom novog.

Lokalne vlasti uspjele su osigurati sredstva za realizaciju ovog projekta kroz FERP program, namijenjen pomoći poplavljenim područjima, a njegova vrijednost iznosila je 70.000 maraka.

Prije nekoliko mjeseci započeli su građevinski radovi te su projektovani potpuno novi položaj mosta i trasa prilaznog puta koji vodi do njega, ali se naknadno ispostavilo kako će izgradnjom biti zahvaćen i dio zemljišta u privatnom vlasništvu Zurnićeve, neposredno ispred njene porodične kuće.

Mještani Vrša kažu kako bi većina u takvoj situaciji pribjegla ucjenama i uslovljavanjima, ili zahtijevala novčano obeštećenje, ali je Zurnićeva, mještanka srpske nacionalnosti, postupila korektno, ustupivši dio sopstvenog zemljišta kako bi se most mogao izgraditi.

Sa Darom nismo uspjeli lično porazgovarati o ovom hvale vrijednom potezu jer je otputovala kod djece u posjetu.

"Hvala svima koji su pomogli da se ovaj projekat privede kraju, jer je ovo naša jedina veza s ostatkom svijeta. Hvala lokalnim vlastima i nadležnim institucijama, a posebno veliko hvala našoj komšinici Dari, njoj dugujemo veliku zahvalnost", istakao je predstavnik mještana Vrša Admir Velić.

Načelnik opštine Sanski Most Faris Hasanbegović istakao je kako se radi o kvalitetno urađenom projektu, koji će mnogo značiti stanovnicima pomenutog sela. "Posebno moram zahvaliti mještanki Dari Zurnić, koja je ustupila dio privatnog zemljišta kako bi trasa prilaznog puta do mosta bila sigurnija i kvalitetnije urađena", rekao je Hasanbegović.

Prema njegovim riječima, na ovome neće stati. Cilj je da cijeli ovaj putni pravac bude prekriven asfaltnim zastorom, da se izgradi moderna saobraćajna komunikacija.

Inače, Suhača i Vrše su dva susjedna sela, koja nastanjuju Srbi i Bošnjaci, a odnosi među njima u mnogo čemu mogu biti primjer dobre saradnje i suživota.

Mještani dva sela dijele jedinstven stav po mnogim životnim pitanjima, pa su tako prije nekoliko mjeseci organizovali proteste protiv izradnje azila za pse u blizini njihovih kuća.

(nezavisne.com)