Mame i bebe

Na današnji dan prije 27 godine fudbaleri Crvene zvezde pobijedili su francuski Olimpik iz Marseja u finalu Kupa šampiona u Bariju i time ostvarili najveći uspjeh srpskog i jugoslovenskog klupskog fudbala.

Crvena zvezda je tog 29. maja 1991. godine postala drugi klub iz Istočne Evrope koji je postao prvak Evrope. Ranije je Steaua iz Bukurešta bila šampion starog kontinenta.

U istorijskom meču protiv Olimpika za Zvezdu su nastupili: Stevan Stojanović, Vladimir Jugović, Slobodan Marović, Refik Šabanađović, Miodrag Belodedić, Ilija Najdoski, Robert Prosinečki, Šiniša Mihajlović, Darko Pančev, Dejan Savićević (Vlada Stošić), Dragiša Binić.

Za razliku od krajnje ofanzivnih postavki igre Crvene zvezde u dotadašnjim utakmicama Kupa šampiona, finale u Bariju na stadionu Sveti Nikola ostaće zapamćeno po tome što je Ljupko Petrović, tadašnji trener Crvene zvezde, postavio defanzivnu taktiku gdje je i najbrži napadač Zvezde Dragiša Binić igrao totalno defanzivno, praktično drugog desnog beka. U napadu je usamljen bio samo Darko Pančev, a najveću pomoć u pokušajima da nešto napravi u napadu imao je od Vladimira Jugovića, koji je u napadu pokušavao nešto napraviti iz veznog reda. Međutim, taj defanzivni pristup urodio je plodom. Utakmica je završena 0:0. Uslijedili su produžeci u kojim nije bilo golova. Na kraju, jedanaesterci su odlučivali o šampionu Evrope.

Golman i kapiten beogradskog tima, Stevan Stojanović je u prvoj seriji odbranio šut Manuela Amorosa.

"Crveno-bijeli" su bili nepogrešivi u šutevima sa bijele tačke. Robert Prosinečki, Dragiša Binić, Miodrag Belodedić, Siniša Mihajlović savladali su Paskala Olmetu. Odlučujući gol postigao je Darko Pančev za 5:3, pa Francuzi posljednji penal nisu ni izvodili.

Zanimljivost utakmice, po mnogima je stav Dragana Stojkovića Piksija, koga je rovitog trener Olimpika uveo u u igru pred sam kraj meča. Naime, Piksi je u produžetku jednom prilikom svojim driblinzima doveo u najozbiljniji problem odbranu Zvezde u tom finalu, a odbio je i zahtjev trenera Mihelsa da izvede jedan od penala na kraju utakmice.  

"Nisam želio da ja presudim Zvezdi, bez obzira koliki sam profesionalac. Znao sam da ću se na kraju radovati, i ako dobijem i ako izgubim. Desilo sa da je Zvezda pobijedila, a meni je srce bilo puno" govorio je Piksi.

USPJELI SMO ZAJEDNO!!!

S ponosom i radošću vam predstavljamo treću generaciju predškolaca vrtića Mala industrija.

Nama je bilo zadovoljstvo biti dio vašeg odrastanja. Nadamo se da ste i vi uživali u zajedničkoj pripremi za sve izazove koji vas u školi i životu čekaju.

Nadamo se da ste stekli dobru osnovu za uspješno školovanje u čemu su vam pomogle naše i vaše drage tete, Dragana Subotić, Kristina Mišić i Milica Sofrenić.

Srećno vam u daljim životnim izazovima i školovanju...

Vaša Mala Industrija!

S obzirom na rastuću količinu štetne plastike koja svoj put nađe u okeanima i morima, Evropska komisija danas je objavila prijedloge novih EU pravila koja se bave upotrebom 10 jednokratnih plastičnih proizvoda te napuštenom ribolovnom opremom, predmetima koji se najčešće mogu pronaći na evropskim plažama i u morima.

Nakon što se 2015. godine pozabavila pitanjem plastičnih vrećica, 72 odsto Evropljana smanjilo je korištenje plastičnih vrećica u svom životu, pokazuju podaci Eurostata. EU sada skreće pažnju na 10 plastičnih proizvoda te na dijelove ribolovne opreme, koje zajedno čine 70 odsto smeća u evropskim plavetnilima.

Različita pravila za različite proizvode

Provođenje ovog prijedloga pokušaće smanjiti količinu korištenja 10 ključnih plastičnih proizvoda za više od pola. Time će izbjeći štetu za okolinu koja bi do 2030. godine mogla iznositi čak 223 milijardi evra. Iz Komisije su upozorili, ako nastavimo ovakvim tempom, kako će do 2050. godine u morima biti više plastike nego riba.

Ovo su neke od predloženih mjera kojima će se to nastojati spriječiti:

Zabrana određenih plastičnih proizvoda: Tamo gdje su alternative dostupne i cjenom pristupačne, plastični proizvodi biće zabranjeni na tržištu. Zabrana će se primjenjivati za štapiće za uši, pribor za jelo, plastične tanjure, slamke, miješalice za piće i držače za balone, koji će morati biti izrađeni isključivo od održivih materijala.

Smanjenje korištenja plastike: Države članice moraće smanjiti upotrebu plastičnih spremnika za hranu i piće. To mogu postići postavljanjem nacionalnih ciljeva smanjenja, postavljanjem alternativnih proizvoda u trgovinama ili osiguravanjem da se jednokratni plastični proizvodi ne mogu dobiti besplatno.

Obveze proizvođača: Proizvođači će pomoći u pokrivanju troškova poslovanja i čišćenja otpada, kao i u podizanu svijesti o štetnosti plastičnog otpada, kao što su plastične boce, folije, čaše, opušci cigareta, vlažne maramice, baloni i plastične vrećice. Za razvoj alternativnih proizvoda koji manje zagađuju, dobiće podsticaje.

Prikupljanje boca: Zemlje članice biće obvezne prikupiti 90 odsto svih plastičnih boca u opticaju do 2025. godine, na primjer, kroz politiku povrata.

Označavanje: Za određene proizvode zahtijevaće se da na sebi imaju jasno i standardizovano pojašnjenje na koji ih se način trebaju odlagati te upozorenje o njihovom negativnom uticaju na okolnu. To će se odnositi na higijenske ručnike, vlažne maramice i balone.

Mjere za podizanje svijesti: Zemlje članice biće obvezne podići svijest potrošača o negativnom uticaju plastike i ribolovne opreme za okolinu, a moraće poraditi i na osvješćivanju ljudi o mogućnostima njihovog recikliranja i raspolaganja takvim otpadom.

Kada je riječ o ribolovnoj opremi, koja čini oko 27 odsto svog plastičnog otpada na plažama, Komisija će u poraditi na postojećem okviru koji se bavi odgovornošću proizvođača plastične ribolovne opreme. Prema prijedlogu Komisije, proizvođači plastične ribolovne opreme biće dužni pokriti troškove sakupljanja otpada te mjera podizanja svijesti o njihovoj štetnosti.

Dodatno, piše Deutsche Welle, za svaki kilogram plastičnog otpada koji nisu reciklirale, države članice EU trebaće uplatiti određeni iznos u EU budžet.

Kako pojašnjavaju iz Evropske komisije, nova pravila su razmjerna i prilagođena kako bi stvorila najbolje rezultate, zbog čega će se različite mjere primjenjivati za različite proizvode.

"Komisija je obećala da će se baviti velikim pitanjima, a plastični otpad je veliki problem. Evropljani moraju djelovati zajedno kako bi ga riješili jer plastika završava u našem zraku, na našem tlu, u našim okeanima i u hrani. Ovi prijedlozi smanjiće prisutnost jednokratnih plastičnih proizvoda na policama supermarketa kroz niz mjera. Neke od tih predmeta ćemo u potpunosti zabraniti i zamijeniti ih čišćim alternativama, kako bi građani i dalje mogli koristiti svoje omiljene proizvode", rekao je potpredsjednik EK Frans Timmermans zadužen za održivi razvoj.

Prijedlozi Komisije uskoro bi trebale ići će u Evropski parlament i Evropski savjet na usvajanje. Kako bi obilježili Svjetski dan zaštite okoline, Komisija će 5. juna pokrenuti i kampanju podizanja svijesti širom EU kako bi istakla ulogu pojedinaca u borbi protiv zagađenja okoline.

(nezavisne.com)

U institucijama EU i najvažnijim zemljama članicama posljednjih nekoliko mjeseci učestalo se razmišlja o tome da se budućim kandidatima i potencijalnim kandidatima, umjesto članstva, ponudi posebno privilegovano partnerstvo sa EU, saznaju "Nezavisne".

Kako nam je rečeno od strane više sagovornika, konačna odluka neće biti donesena, barem do uspostavljanja nove Evropske komisije za dvije godine, kada trenutnoj istekne mandat, ali već su u toku planovi da se zemljama Zapadnog Balkana u značajnijoj mjeri otvore evropski fondovi, koji bi pospješivali međusobno povezivanje, kako sa zemljama članicama, tako i međusobno.

Da je takav scenario moguć, svjedoče i inicijative koje je EU pokrenula prema regionu zapadnog Balkana, poput nove Strategije Evropske komisije, Berlinskog procesa, Jadransko-jonske inicijative, Dunavske inicijative, Inicijative Višegradske grupe prema zapadnom Balkanu, kao i nekoliko bilateralnih inicijativa pokrenutih od strane prevashodno zemalja EU koje graniče sa zapadnim Balkanom.

Objašnjeno nam je da upravo zemlje koje su blizu zapadnog Balkana, poput Italije, Austrije, Slovenije i Mađarske, svaka iz svojih razloga, žele što prije primanje zapadnog Balkana u EU, a da su zemlje dalje od našeg regiona nešto suzdržanije, jer ne osjećaju u toj mjeri rizike i opasnosti od nestabilnog zapadnog Balkana, poput izbjeglica, organizovanog kriminala i nasilnog ekstremizma.

Jedan od sagovornika objasnio nam je da bi, ukoliko do takvog scenarija dođe, to mogla biti dobra vijest za naš region, jer bi EU bila spremna da "odriješi kesu" i pruži izdašnu i finansijsku i tehničku pomoć usmjerenu ka izgradnji infrastrukture, demokratskih kapaciteta, jačanju slobode medija i vladavine prava.

"EU je zabrinuta zbog jačanja ruskog, turskog i drugih stranih uticaja na vaš region, a istovremeno je svjesna da unutar Unije zasad ne postoji politička volja da se prijem ubrza. Izdašne regionalne inicijative od strane EU i pojedinih članica, uz pristup evropskim fondovima, mogle bi biti 'zlatna sredina' koja bi sve zadovoljila – EU jer će privući region sebi, a zapadni Balkan jer će dobiti sredstva koja bi inače bila teže dostupna", rekao nam je izvor.

Kao što smo nedavno pisali nakon Foruma EU strategije za zemlje jadransko-jonskog regiona na Siciliji, već naredne godine u proljeće će se vidjeti hoće li biti ponuda za projekte koji su odranije bili spominjani u jadransko-jonskom regionu, a koji će biti indikator da će biti značajnih investicija.

Dušan Janjić, poznati beogradski analitičar, vjeruje da je ova ideja veoma realna i dodaje da je takve ideje zagovarao i Zigmar Gabriel, bivši vicekancelar Njemačke i bivši ministar inostranih poslova te zemlje.

Janjić je mišljenja da je veoma izvjesno da se nastavi ekonomska integracija EU, ali da se politička integracija svede na nekoliko različitih nivoa ili podgrupa. Naše zemlje bi, kako ističe, bile u balkanskoj podgrupi, i ona bi obuhvatala BiH, Crnu Goru, Albaniju, Srbiju i Kosovo, Makedoniju, Hrvatsku, Grčku, Rumuniju i Bugarsku. Možda bi tu još eventualno mogla u obzir doći i Turska.

"Takođe, treba imati u vidu da ove zemlje nisu spremne. Možda bi tu eventualno Crna Gora mogla da uđe do 2025. godine, ali ostalim zemljama bi trebalo mnogo više vremena. Srbija po sadašnjem stanju stvari, ne može da računa na ulazak ni za 15 godina", zaključio je Janjić.

(nezavisne.com)

Košarkaši Golden Stejta plasirali su se u veliko finale NBA lige, pošto su u sedmom meču savladali Hjuston rezultatom – 101:92.
Izabranici Stiva Kera utakmicu su rešili u njihovoj čuvenoj, trećoj četvrtini koju su dobili rezultatom 33:15.

Voriorsi su se plasirali u četvrto finale zaredom i tamo će, takođe, četvrti uzastopni put igrati sa Klivlend Kavalirsima, odnosno ekipom Lebrona Džejmsa.

Najefikasniji u pobjedničkom sastavu bio je Kevin Durent sa 34 poena, a uz to imao je i pet skokova i pet asistencija. Odličan bio je Stef Kari kojem je jedan skok falio za tripl-dabl, 27 poena, devet skokova i 10 asistencija.

Kod domaćih, Harden je ubacio 32 poena (6sk i 6as), ali je iz igre šutirao 12/29, odnosno trojke 2/13. Pored njega Erik Gordon ubacio je 23 poena (2/12 za tri), dok je Klint Kapela postigao 20, uz devet skokova.

Možda i najbolju partiju, sa najviše energije, odigrao je Pi Džej Taker koji je meč završio sa 14 poena, 12 skokova i četiri ukradene lopte. Treba pomenuti da je Hjuston očajno šutirao van linije 7,24, 7/44.
Pred početak meča saznalo se da neće igrati Kris Pol, koji se povrjedio u završnici petog meča, i to je umnogome odredilo dalji tok utakmice, pošto je popularni CP3 bio najvažniji igrač "Raketa".

Pored toga Hjuston je veoma dobro krenuo meč i posle prvih 12 minute igre imali su +5, 24:19. Tokom drugog perioda igre Golden Stejt nastavio je sa očajnom igrom, pošto nikakav ritam izabranici Stiva Kera nisu uspeli da pronađu u napadu.

Hjuston je to iskoristio i na pauzu otišao je sa +11, 54:43. Međutim, onda je uslijedila čuvena treća dionica "Ratnika". Kari i Durent igrali su sjajno u napadu, Grin je 'zategao' odbranu, a i mora se pomenuti nekoliko veoma loših odluka sudija na štetu Hjustona.

To je potpuno slomilo Roketse koji su nastavili da promašuju u posljednjoj četvrtini. Durent je tu preuzeo glavnu ulogu i posle nekoliko njegovih važnih poena utakmica je bila riješena.

Ostaje žal što Kris Pol nije ostao zdrav, pošto bismo gledali potpuno drugačiju sedmu, odlučujuću, utakmicu u "Tojota" centru. Veliko finale između Golden Stejta i Klivlenda kreće u noći između četvrtka i petka.

(b92.net)