U 66. godini života dobio drugo dijete s 28 godina mlađom suprugom

Sa suprugom Tarom Wilson (37) dobio je drugog sina, a na Instagramu je sa svojim prijateljima i obožavateljima podijelio sreću zbog dolaska dječaka na svijet. Objavio je fotografiju na kojoj dječak Keats mirno i blaženo spava. 'S neba je sišao naš drugi sin - Keats', napisao je Noth uz dirljivu objavu.

Slavni 'Faca' sa suprugom Tarom već ima jednog sina, 12-godišnjeg Oriona Christophera. Već su dugo Tara i Chris sretni zajedno, a u ljubavi im razlika u godinama nimalo ne smeta.
Njihova sretna priča počela je tijekom Nothovog pijanstva u klubu u kojem je Tara konobarila. 'Pao sam sa stolice i skoro su me izbacili prije negoli sam primijetio konobaricu. Radila je tamo', otkrio je glumac. Početak veze bio je turbulentan pa su Tara i Chris često prekidali i mirili se. Svaki put kada bi se razdvojili, ubrzo bi palo i pomirenje pa su glumac i supruga zaključili da se radi o posebnoj ljubavi, onoj koja se ne zaboravlja tako lako i brzo.

Zajedno su dugi niz godina, a njih je sada dodatno uljepšao još jedan dječak. Na prinovi i sretnoj vijesti čestitali su glumcu i supruzi njegove kolegice iz 'Seksa i grada'.

Draganu Bjelogrliću nagrada za doprinos evropskoj kinematografiji

Na upravo završenom 10. Evropskom i mediteranskom filmskom festivalu koji se održava u Piranu, nagradu za doprinos evropskoj kinematografiji osvojio je glumac i reditelj Dragan Bjelogrlić.
Ovaj prestizni filmski festival, koji je osnovan pre 10 godina, do sada je ovu nagradu dodelio Radetu Šerbedziji i Denisu Tanoviću.

Prvo veče Festivala u Piranu otvorio je nastavak kultene serije Senke nad Balkanom, reditelja Dragana Bjelogrlića.

Festival Evropskog i mediteranskog filma osnovan je 2010. u znak sećanja na genijalnog direktora fotografije Vilka Filacha. Prve dve godine festival se održavao u Kopru, a potom se preselio u Piran, gde se svake godine prikazuju najveći filmski hitovi sa festivala kao što su Berlin, Cannes, Venice, Toronto, Karlovi Vari, Sarajevo …

"Džokeru" 11 nominacija za BAFTA nagrade

Džoker, mračna drama o jednom od najpoznatijih zlikovaca iz stripa, koja je prošle godine osvojila Zlatnog lava u Veneciji, ima najviše, 11 nominacija za ovogodišnju nagradu Britanske akademije filmskih i televizijskih umjetnosti (BAFTA), objavljeno je u utorak u Londonu.

 

Netflixov Irac Martina Scorseseja i Bilo jednom u… Hollywoodu Quentina Tarantina, ovogodišnji dobitnik Zlatnog globusa za najbolju komediju, slijede sa po deset nominacija, prenosi Hina.

Devet nominacija ima ratna drama 1917, takođe svježe ovjenčana Zlatnim globusima za najbolju dramu i najboljeg režisera Sama Mendesa.

Ta će se četiri filma za glavnu nagradu takmičiti s Parazitom južnokorejskog reditelja Bong Joon-hoa.

Joaquin Phoenix, izuzetno hvaljen za ulogu Džokera, nominovan je za najboljeg glumca, u konkurenciji s Leonardom DiCaprijom za Bilo jednom u… Hollywoodu, Adamom Driverom za Bračnu priču, Taronom Egertonom Rocketmanu i Jonathanom Pryceom, nominovanom za ulogu Franje u Dvojici papa.

Međutim, čim je BAFTA objavila nominacije u glavnim kategorijama, krenule su kritike za dominaciju bijelaca u glumačkim i muškaraca u režiserskoj kategoriji.

Za najbolje glumice nominovane su Scarlett Johansson (Bračna priča), Saoirse Ronan za posljednju adaptaciju Malih žena, Charlize Theron (One su bombe), Jessie Buckley (Divlja ruža) i Renee Zellweger (Judy).

Johansson je nominovana i za najbolju sporednu žensku ulogu (Jojo Rabbit), u kategoriji u kojoj će joj društvo praviti Laura Dern, Florence Pugh i dvostruko nominirana Margot Robbie (One su bombe i Bilo jednom u… Hollywoodu).

Za najbolju mušku ulogu nominovani su Al Pacino i Joe Pesci za Irca, Tom Hanks za Prekrasan dan u komšiluku, Anthony Hopkins za ulogu Benedikta u Dvojici papa i Brad Pitt za Bilo jednom u… Hollywoodu.

Na pitanje da se glumačke kategorije “čine vrlo bijele”, izvršna direktorica BAFTA Amanda Berry odgovorila je BBC-ju da je i ona to pomislila kada je prvi put pogledala popis nominovanih.

“Ali, to nije nepoštovanje ni prema kome, lista je nevjerovatno jaka”, dodala je.

Dodjela nagrada planirana je za početak februara.

Ketrin Denev, Dajan Kruger i Kristijan Bejl zvijezde Berlinala

Šezdesetdeveti Berlinski međunarodni filmski festival, Berlinale, održava se od 7. do 17. februara i na njemu će biti prikazano 400 filmova iz cijelog svijeta, među kojima je 17 u zvaničnoj konkurenciji za prestižnog Zlatnog medveda, saopštili su juče organizatori.

I ovaj put će u zvaničnoj konkurenciji biti veliki udio filmova koji su režirale žene.

Festival će otvoriti film "The Kindness of Strangers" Dankinje Lone Šerfig (Obrazovanje iz 2009, The Riot Club iz 2014), rekao je direktor festivala Nijemac Diter Koslik.

Među 17 filmova u zvaničnoj selekciji sedam su režirale žene kao što je "Mr Džouns" (Mr Jones) Poljakinje Agnjeske Holand ili "Elisa i Marčela" (Elisa & Marcela) Španjolke Izabel Koišet.

Žirijem će predsjedavati francuskinja Žilijet Binoš, a u žiriju će između ostalih biti čileanski reditelj Sebastijan Lelio i engleska glumica Trudi Stajler.

Među poznatim zvijezdama očekivanim na berlinskom crvenom tepihu su između ostalih Francuskinja Ketrin Denev za film "L'adieu a la nuit" Andrea Tešinea, Dajan Kruger za film "The Operative" Juvala Adlera, i Britanac Kristijan Bejl za film Vajs (Vice) Adama Mekeja, koji su svi u zvaničnoj selekciji.

Ovo će biti posljednji festival za njegovog njemačkog direktora Ditera Koslika koji poslije 18 godina na čelu festivala iduće godine ostavlja rukovođenje dvojcu - bivšem umjetničkom direktoru Filmskog festivala u Lokarnu Karlu Katrijanu i Holandjanki Marijeti Risenbek, bivšoj direktorki "Džerman filmsa" (German Films,) tijela za promociju njemačkog filma u inostranstvu.

"Audiovizuelni svijet danas je suočen sa velikim poremećajima", rekao je Koslik na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio ovogodišnji festival osvrćući se na pojavu striming platformi i onlajn prikazivanja filmova kao što je Netfliks.

"Ipak sam ubijeđen da filmski festivali ne samo da će opstati već će dobiti na značaju jer će prikazivati filmove koji nigdje više neće biti na raspolaganju", dodao je on.

Koslik je rekao da vjeruje da će postojati veza između filmova koji su projektovani na platnu i onih koji se prikazuju preko striming platformi, i pozvao svijet filma da prihvati ovu novu audiovizuelnu potrošnju "pošto se svijet promijenio".

Američki glumac Kejsi Aflek, dobitnik Zlatnog globusa 2017. za najboljeg glumca za "Manchester by the Sea" , biće u Berlinu za film "Light of My Life" koji se prikazuje van zvaničnog programa i imaće svoju pretpremijeru u Berlinu.

Prošle godine je Zlatni medved dodijeljen rumunskoj rediteljki Adini Pintili za film "Touch me Not".

Izvor:Nezavisne

Robert Redford se povlači sa festivala koji je osnovao prije 34 godine

Glumac Robert Redford, osnivač festivala američkog nezavisnog filma "Sandens", čije je ovogodišnje izdanje počelo u petak u gradu Park Siti u Juti, izjavio je da se povlači iz organizacije tog festivala koji je proslavio brojne danas poznate reditelje.

Slavni glumac je na konferenciji za novinare rekao da je došlo vrijeme, poslije 34 godina od prvog izdanja festivala, da se povuče. Redford je dodao da će i dalje biti prisutan na festivalu, ali da želi više vremena da provodi u društvu sa rediteljima.

Njegova najava o povlačenju podudara se sa ranijom najavom o povlačenju iz svijeta filma poslije ostvarenja "The Old Man and the Gun", koji se od oktobra prikazuje u SAD.

Redford (82) je režirao devet dugometražnih filmova, a za "Obične ljude" (Ordinary People) je 1981. dobio Oskara.

Nikada nije dobio Oskara za glumu, iako je imao više uloga u kultnim filmovima "Žaoka" (Sting), "Svi predsednikovi ljudi" (All The Presidents Men), "Tri kondorova dana" (Three Days of Condor) i "Moja Afrika" (Out of Africa). Počasnog Oskara za životno delo je dobio 2002. godine.

Festival Sandens, čiji je osnivač, postao je jedan od najznačajnijih američkih festivala nezavisnog filma, koji pruža priliku perspektivnim filmskim stvaraocima koji se bave dokumentarnim, inostranim i nezavisnim filmom da promovišu svoje projekte i privuku pažnju šire javnosti.

Izvor:Nezavisne

Film "Dolina vladara" na američkom festivalu "Big Sky"

BEOGRAD - Film "Dolina vladara", snimljen tokom 12. Međunarodnog studentskog filmskog kampa "Interakcija 2017", biće prikazan u okviru takmičarskog programa "Big Sky Documentary Film Festivala" u Montani.

Biće ovo druga po redu festivalska projekcija i američka premijera ovog filma na jednom od najvećih i najznačajnijih festivala dokumentarnog filma Sjeverne Amerike.

"Dolina vladara" je dokumentarac koji govori ljudima koji svoje posljednje godine proživljavaju u staračkom domu na brdu Zabučje iznad Užica, a producenti filma su NFC Filmart iz Požege (Srbija) i Okapi studio iz Izraela.

Reditelj filma je Efim Graboj iz Izraela, dok ostatak ekipe predstavljaju studenti filma iz različitih zemalja - Valid Mesnaoui iz Maroka (montažer), Konstanca Sandoval iz Argentine (direktorka fotografije), Anton Levkin iz Rusije (snimatelj i dizajner zvuka) i Milena Šmigić iz Srbije (organizatorka).

Festival "Big Sky" se održava od 15. do 24. februara, a treba podsjetiti da je ovo jedan od festivala na kom se pobjednički filmovi direktno kvalifikuju za prestižnu nagradu Oskar.

Izvor:Nezavisne

"Zelena knjiga" još jednom najbolja

Film "Zelena knjiga" dobio je glavnu nagradu na dodjeli nagrada Američkog udruženja producenata, "Producers Guild of America - PGA", i pobijedio favorite kao što su filmska ostvarenja "Roma", "Zvijezda je rođena" i "Crni panter".

"Kad napravite film 'Glupan i tupan', nikad ne očekujete da dobijete nagradu", rekao je producent i reditelj filma "Zelena knjiga" Piter Fareli kada je primao priznanje na ceremoniji u Beverli Hilsu.

Deset filmova bilo je nominovano za glavno priznanje Američkog udruženja producenata, nagradu "Deril Zanuk", uključujući ostvarenja "BlacKkKlansman", "Boemska rapsodija", "Ludi bogati Azijati", "Omiljena", "Tiho mjesto" i ostvarenje "Vice".

Trke za filmske nagrade - nagrade Američkog udruženja producenata spadaju u one koje se pažljivo prate kao nagovještaj za pobjednika "Oscara". Od 29 dobitnika glavne nagrade ovog udruženja, njih 20 je osvojilo "Oscara", uključujući prošlogodišnjeg pobjednika "Oblik vode".

Film "Zelena knjiga", koji se dešava u šezdesetim, s Maheršalom Alijem i Vigom Mortensenom u glavnim ulogama, govori o afričko-američkom muzičaru koji zaposli italijansko-američkog vozača da ga vozi na turneju na jugu Sjedinjenih Država. Film je dobio tri "Zlatna globusa" ove godine, za najbolji film u kategoriji mjuzikla i komedije, najbolji scenario i najbolju mušku pomoćnu ulogu za Maheršalu Alija. Sa "Zlatnim globusom" i nagradom Američkog udruženja producenata sada izgleda jači pred objavu nominacija za "Oscara".

Film Freda Rodžera "Won't You Be My Neighbor?" pobijedio je u kategoriji dokumentarnog filma. Producenti devet televizijskih programa takođe su nagradili seriju "Amerikanci" u kategoriji drame.

Nagrade Udruženja su, međutim, izgledale kao nešto sporedno, pored brojnih specijalnih priznanja koja su tokom cijele večeri uručivana ljudima kao što su šef "Marvela" Kevin Fidž, Džejn Fonda, direktor "Worner Brothers" filmske grupe Tobi Emerih i drugi.

Izvor:Nezavisne

Emir Kusturica i Kventin Tarantino zajedno na filmu

Vim Venders, Kventin Tarantino, Mandela, Dalaj Lama, Takeši Kitano, ali i Emir Kusturica i Marina Abramović, samo su neki od umjetnika i velikih umova koji u dokumentarcu "Zašto smo kreativni?" reditelja Hermana Vaskea odgovaraju na ovo krucijalno pitanje.

Premijerom ovog ostvarenja 31. januara u "Kombank dvorani" svečano će biti otvoren prvi festival dokumentarnog filma "DOK #1".

Ovaj, po svemu ekskluzivni projekat, Herman Vaske je radio tokom 30 godina karijere, snimajući najintrigantnije svjetske umetnike, filozofe i velike umove današnjice, među kojima se nalaze dobitnici Nobelove nagrade, Oskara i drugih visokih svjetskih umjetničkih priznanja.

Projekat je započet intervjuom sa Dejvidom Bouvijem, koji se provlači kroz cijeli film, a zanimljivo je da su Marina Abramović, Emir Kusturica i slovenački filozof Slavoj Žižek 2002. učestvovali u snimanju Vaskeovog dokumentarnog filma "Balkan spirit". "Kreativnost znači spajanje dveju stvari koje nemaju veze jedna sa drugom, i tako formiraju treću. Jedan plus jedan jednako je tri - to je moje uverenje. Zašto si kreativan? - moj je moto. Ovo jednostavno pitanje me je dovelo u kontakt sa nekim od najuticajnijih kreativaca, i ono je napokon promenilo moj način gledanja na svet" izjavio je Vaske o svom filmu.

Prvo izdanje festivala "DOK #1", tokom četiri dana (do 3. februara), prikazaće angažovane i ključne filmove iz aktuelne svjetske produkcije, publika će imati priliku da vidi više od 20 dugometražnih dokumentarnih ostvarenja raspoređenih u četiri programske cjeline ("Vrhunci", "Prvi korak", "Na ivici", "Biografije"), a kompletan program će biti objavljen 22. januara.

Izvor:Nezavisne

Film sedmice: "Priča sa zapadne strane"

Priča posvećena najljepšem gradu na svijetu, Njujorku, "Priča sa zapadne strane" (West Side Story) je, pored "Plesa na kiši" (Singing in the rain), jedan od najboljih mjuzikla ikada snimljenih, zahvaljujući prevashodno koreografiji Džeroma Robinsa, njenog autora.

 

 Iako se danas to možda ne čini tako, u vrijeme kada je nastala (prvo kao predstava na Brodveju, a kasnije kao film), "Priča sa zapadne strane" bila je revolucionarna.

Savremena interpretacija Šekspirove drame "Romeo i Julija", "Priča sa zapadne strane" predstavlja važno umjetničko dostignuće, koje se smatra direktno odgovornim za značajne promjene u načinu snimanja mjuzikla, koje su na snagu stupile odmah po njegovom prikazivanju. Do tada, mjuzikli su se obično bavili lakšim temama smještenim u prostore koji sa sobom nisu nosili težinu. Međutim, "Priča sa zapadne strane" je sve samo ne lagana. Originalni Šekspirov tekst koji je inspirisao ovu modernu interpretaciju je slojevita ljudska drama koja se sada, u duhu društvenih promjena šezdesetih godina 20. vijeka, vrlo odvažno postavlja u urbanu sredinu, tada mračnog Njujorka, kao svog novog scenografskog konteksta. Hrabro odstupajući od do tada uvriježenog tretmana scenografije mjuzikla kao jedne dekorativne kutije u kojoj se izlaže koreografija, ovaj film je smješten u gradski pejsaž sa svim njegovim elementima, od prljavih i mračnih uličica, nedovršenih građevina, pustih prostora do svih onih atraktivnih i lijepih elemenata grada, ulice, arhitekture i slično.

Iako je original odigrao jednu od ključnih uloga, predstavljajući u neku ruku i prekretnicu u kinematografiji tokom revolucionarnih šezdesetih, u planu je njegov rimejk u režiji Stivena Spilberga. Šta će i da li će imati išta novo da kaže, te hoće li uspjeti opravdati svoje postojanje, ostaje da se vidi.

Ocjena: 5/5

Bjelogrlić: Vraćamo se scenariju kao osnovi serije i filma

O odnosu između književnika i scenariste, djelovanju scenariste kada za predložak ima književno djelo, modelima nastajanja scenarija za neki dobar film ili televizijsku seriju, razlikama i sličnostima između autorskog i bioskopskog filma, u okviru programa Beogradskog sajma knjiga, razgovarali su u srijedu uveče Dragan Bjelogrlić, Gordan Mihić i Vladimir Kecmanović.

Iskusni scenarista Gordan Mihić kaže nije lako bilo kom scenaristi kada za predložak ima književno delo.

"Moje iskustvo govori da treba prvo ući u taj svet i prepoznati priču, naravno ako je ima uopšte. Radio sam Andrića, Dostojevskog... nekoliko ekranizacija književnih dela na zapadu i svaki put sam pomišljao da mi je to poslednji pokušaj da roman pretvorim u scenario. Nije lako pohvatati sve konce koje jedan roman čini romanom, da bi pomogli nekom piscu da ga vidi i na filmu", kazao je Mihić.

Vladimir Kecmanović za sebe kaže da je prije svega prozni pisac i da je imao različita iskustva sa adaptacijama svojih djela za film i pozorište.

"Nekada je bilo katastrofalno a nekada pristojno. Uglavnom sam u takvim okolnostima u pasivnom položaju jer se moj aganžman završava kada pristanem da dam nekome svoje delo. Kada radim kao scenarista imam drugčija iskustva. Najviše radim sa Draganom Bjelogrlićem i ideja je njegova, a ja sam izvođač dela radova. To je zanimljiv posao koji podrazumeva rad u grupi. To je promena u odnosu na samoću pisca dok radi. Kada pišete prozu pritisak je mnogo veći jer ste odgovorni za sve, dok posle nastajanja scenarija dođe grupa ljudi koja preuzima dalju odgovornost za televizijsku seriju ili film", rekao je on.

Glumac reditelj i producent, Dragan Bjelogrlić je napomenuo da se njegovo interesovanje za kreiranje nekog scenarističkog djela zasniva na ideji o televizijskoj seriji ili filmu koji treba da se snime.

"U našoj kinematografiji je scenario i njegov nastanak potcenjivan. Producenti su uzimali prvu ruku scenaria, zbog finansijskih razloga i nakon toga je reditelj sa glumcima dodatno radio na tome...Jednostavno bio je potcenjen ogroman rad autora da napišu neko delo. Pokušavam od starta nastajanja scenarija da radim sa piscima. U nastajanju televizijske serije "Senke nad Balkanom" pozvao sam dva romanopisca i jednog scenaristu i bio je to ispostaviće se uspešan eksperiment. To je težak kolektivni rad, naročito kada imate jako ličnosti i autore, ali eto...nama je uspelo", kazao je Bjelogrlić.

Prema njegovim riječima, savremena produkcija televizijskih serija se u današnje vrijeme izjednačava sa produkcijama filmskih ostvarenja.

"Sve ove televizijske serije koje gledamo po HBO ili Netfliksu, približavaju se u svojoj estetici filmu. Možda je razlika ponekad u naraciji jer televizijske serije zahtevaju sasvim drugačiju vrstu pripovedanja, ali sve drugo je prilično isti", kazao je Bjelogrlić.

Za njega nema dileme da je kult reditelja nastao šesdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka i da je za to vrijeme bilo sasvim normalno.

"Tadašnja jugoslovenska kinematografija je bila zapravo državna kinematografija u kojoj nisu radili pravi producenti. Neki ljudi su samo organizovali snimanje filma za neki novac bez kreativnog upliva u idejno osmišljavanje filma. Faktički država je obavezala reditelje da snimaju filmove i oni su bili u superiornom položaju u odnosu na sve druge aktere snimanja nekog filma. Odatle potiče potcenjivanje scenarističkog posla. Danas se vraćamo scenariju kao osnovi svakog posla oko snimanja televizijske serije ili filma. Kreatori serije su ispred reditelja u hijerarhiji posla. Reditelj samo treba vizuelno da uobliči ono što su su smislili kreatori serije. Naravno ako je reditelj loš sam tekst ne može da obavi posao", kazao je Bjelogrlić.

Kako kaže, sasvim suluda je podjela na bioskopski i autorski film.

"Dobar film je dobar film. Šta uopšte znači bioskopski film. Zar nije ambicija svakog ko snima neki film da se on prikazuje u bioskopu. Serđo Leone je takođe autor i kada vidite 10 sekundi njegovog filma vi znate da je on autor. Autorski filmovi koji treba da budu odraz duše autora, nesnosno liče jedan na drugi. Verujem da je dobar filma jako gledan film. Od 100 najboljih filmova naše kinematografije bar njih 90 su bili veliki bioskopski hitovi", zaključio je Bjelogrlić.

Izvor:Nezavisne

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top