Film sedmice: "Prvi čovjek na Mjesecu"

"Prvi čovjek na Mjesecu" (First Man) je američka biografska drama reditelja Demijena Šazela, čiji scenario potpisuje Džoš Singer. Pominjem Šazela i Singera ne samo zato što im je ovo prva saradnja, nego i jer je riječ o dvojici talentovanih i relativno mladih ljudi koji su u posljednjih nekoliko godina postali zvučna imena u oblastima u okviru kojih djeluju. Šazel nam je na velike ekrane donio "Ritam ludila" (Whiplash) te "La La Land", dok je Singer zaslužan za scenario filmova poput "Tajna petog staleža" (The Fifth Estate), "Pod lupom" (Spotlight) i "Doušnik" (The Post).

Gledajući ovu impresivnu listu hitova, koje možete, ali i ne morate voljeti, "Prvi čovjek na Mjesecu" je, usudila bih se reći, različit od svih filmova na kojima su Šazel i Singer dosad radili jer se, pored toga što koristi posve različit žanr u pripovijedanju, bavi i pitanjem osjećaja kosmičke izolacije. Riječ je o temi koja je sveprisutna u čitavom nizu odličnih djela čija se radnja odvija u svemiru počevši, od "Solarisa" Andreja Tarkovskog, preko "Gravitacije" Alfonsa Kuarona, do "Devete konfiguracije" Vilijama Bletija, čiji je kapetan Katšo takvo stanje možda i najbolje objasnio govoreći o udaljenim, hladnim zvijezdama, Bogu te ljudskom strahu od samoće, koju svemir svojom nepreglednošću naglašava. Prateći ovaj niz, "Prvi čovjek na Mjesecu" je djelo koje se, iako priča kultnu priču prvog slijetanja na Mjesec i sve što se u godinama koje su mu prethodile desilo, bavi istim ovim pitanjem izolacije, usamljenosti i gubitka, prerastajući tako iz onog što na prvi pogled izgleda kao privlačna priča o ljudskim poduhvatima i dostignućima, o slavi, u ono što je zapravo ništa drugo do priča o intimnom ljudskom putovanju kroz razne faze tugovanja.

U tom smislu, "Prvi čovjek" možda i nije toliko različit od ostalih filmova Demijena Šazela, utoliko što koristi karijeru kao prizmu kroz koju će, nizom metafora, preispitati ljudsko stanje i sve njegove boljke.

Ocjena: 4/5

Izvor:Nezavisne

Film sedmice je "Alfavil"

"Alfavil" je francuski naučnofantastični noar triler Žan-Luka Godara. Prateći konvencije datog žanra film, vrlo interesantno, od istog simultano pravi i neobičan otklon koristeći savremeni Pariz (u to vrijeme) kao svoju primarnu scenografiju, imena iz stvarnog života (Von Braun) i reference na istoriju filma i književnosti (Nosferatu).

 

Kombinacijom ovih referenci stvara se određena projekcija postmodernog pastiša na tradicionalno modernističko urbano okruženje, što za posljedicu ima stvaranje određenog disbalansa između grada i narativa priče, čiji su dijelovi zapravo paradigmatski elementi izvučeni iz žanrova o naučnoj fantastici i privatnim detektivima.

Alfavil je grad/planeta konstantne noći, osvijetljen vještačkim svjetlom, ispresijecan beskrajnim koridorima i staklenim laboratorijama kojima upravlja kompjuter Alfa 60, totalitarni sistem racionalnosti, nastao vjerovatno pod uticajem Brehtove tehnike udaljavanja.

Činjenici da se radi o totalitarnom sistemu koji za cilj ima podsticanje mehanizacije društva i odumiranje emocija kroz njihovu dehumanizaciju, što je i jedna od glavnih tema ovog filma, doprinosi i to da je film snimljen na ulicama Pariza šezdesetih bez ikakvih specijalnih efekata ili futurističkih građevina, iako se odigrava u budućnosti.

Ovu Godarovu neobičnu odluku, pored izvjesnog izjednačavanja ljudske prošlosti i budućnosti, možemo interpretirati i kao njegovu potrebu da stvori svijet u kojem se stvara antiiluzionistički pristup, koji za cilj ima u gledaocima izazvati racionalni izbor, a ne emotivnu pročišćenost, čemu na kraju krajeva i sam film teži kroz uvođenje konflikta između emotivnih ljudi i racionalne memorije kompjutera, što za posljedicu ima podsticanje publike na razmišljanje i kritičku angažovanost sa datim djelom.

Ocjena: 5/5

Izvor:Nezavisne

Izdvajamo

Popularni članci

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top