Marketing

Njemački avioprevoznik Lufthansa odlučilo je ugasiti Germanwings, niskobudžetnog avioprevoznika u svom vlasništvu, piše Guardian.

Germanwingsu presudila je aktualna pandemija virusa korona, koja bi mogla uzrokovati kraj i nekoliko većih avioprevoznika s obzirom na žestinu udara s kojom se suočava cijela industrija.

Naime, zatvaranjem granica i ograničavanjem kretanja širom svijeta, potražnja za letovima je neviđeno potonula, zbog čega su i najveći avioprevoznici poput Lufthanse (koja je u top 10 na svijetu) zapali u veliku krizu.

"Letovi Germanwingsa više se neće nastavit", kratko su poručili iz Lufthanse, bez objavljivanja detalja o otkazima.

Samo su poručili da su toku razgovori sa sindikatima i da će se sve "brzo dogovoriti".

Njemački avio gigant, u čijem su portfelju i aviokompanije Eurowings, SWISS, Brussels i Austrian Airlines, poduzeo je i druge mjere štednje zbog korona-krize, pa je tako donesena i odluka da će 40 od njihovih 763 aviona više neće letjeti.

Iz kompanije su takođe poručili kako očekuju da će posljedice aktualne krize biti dalekosežne i da se globalna potražnja za letovima godinama neće vratiti na nivoe na kojima je bila prije pandemije.

(jutarnji.hr)

BANJALUKA - Nastava na daljinu je novi izazov i za studente, ali i za nas profesore, kazao je za "Nezavisne" Željko Vaško, profesor predmeta troškovi i kalkulacije na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

Podsjećamo, zbog situacije sa virusom korona za studente je organizovana nastava na daljinu, a prema dosadašnjim iskustvima ovaj izazov je odlično savladan.

"Prije dvije sedmice prešli smo na rad po sistemu učenja na daljinu, odnosno 'Google Classroom' platforme koje je Univerzitet preporučio, a da bi počeli s takvim vidom nastave neophodno je bilo da studenti dobiju mail adrese i sad praktično imamo dva načina da realizujemo nastavu. Jedan od načina je da postavljamo pisane materijale, a drugi da se drže video-predavanja", kazao je Vaško.

Prema njegovim riječima, jedan od težih zadataka i za studente, ali i za profesore su praktične vježbe.

"Ranije smo ih radili uživo, a sada sam morao da osmislim u Excelu određene zadatke i određene pripremljene forme da to njima postavljamo na platformu, te dam rok studentima dokad treba da mi vrate urađene vježbe", ističe Vaško.

Prema njegovim riječima, studenti su dosta ažurni, tako da ima čak i onih koji isti dan urade vježbe iako imaju cijelu sedmicu za to.

Ističe da kad se ovakav vid nastave "uhoda", mogao bi da ubuduće bude jedna od alternativa za studente koji neće morati ili neće moći na nastavu.

Borislav Vukojević, viši asistent na Fakultetu političkih nauka, ističe da su na ovom fakultetu dan nakon donošenja odluke o nastavi na daljinu imali kompletan sistem u funkciji.

"Sve učionice su kreirane, mail adrese studenata takođe, sve šifre za predmete su bile odmah objavljene na sajtu. Kako bi se proces odvijao redovno, nastavnici su dobili preporuku da aktivnosti održavaju u terminima kako je definisano rasporedom, kako ne bi dolazilo do problema opterećenja studenata", ističe Vukojević za "Nezavisne".

Prema njegovim riječima, ovaj sistem zasad funkcioniše sjajno, s tim što naravno svaki nastavnik kreira nastavu u skladu sa trenutnim mogućnostima i tehničkim kapacitetima.

"Moje iskustvo je pozitivno, budući da sam i ranije koristio ovaj sistem kao oblik dopunske nastave, ali pune kapacitete tek sada mogu vidjeti. Studenti su odlični, oni se u ovim stvarima sjajno snalaze i nije im bilo potrebno mnogo objašnjavati postupak", rekao je Vukojević.

Dodao je da se trudi da sa studentima radi video-lekcije kako bi imali određenu interakciju, a ne samo klasična izlaganja.

"Sistem nam dozvoljava da postavljamo zadatke i pregledamo ih unutar učionice, što nam olakšava administraciju jer se tabela sa bodovima generiše automatski", pojasnio je Vukojević.

Naglašava da su oni na FPN-u kreirali obrazac o realizaciji online nastave koju svi nastavnici popunjavaju, kako bi pratili svoju dinamiku i uočili eventualne slabosti. "Takođe, zbog sigurnosnih razloga mi smo kreirali Google učionice preko jednog administratorskog naloga, što nam omogućava da ne može doći do gubitka podataka, a olakšana je i transparentnost ukoliko dođe do evaluacije nadležnih institucija", naglasio je Vukojević.

Marko Ćurko, student treće godine Šumarskog fakulteta, ističe da je nastava na daljinu dobra i korisna za sve studente u ovoj situaciji u kojoj su se svi našli.

"Putem učionice ili nama svima poznate aplikacije 'Google Classroom' možemo da komuniciramo i komentarišemo zajedno sa našim kolegama o predavanjima i vježbama", kazao je on.

Prema njegovim riječima, njihova predavanja traju od ponedjeljka do petka, tako da su u stalnom kontaktu s profesorima ili asistentima.

Nezavisne

SPLIT - Direktor splitskog KBC-a Julije Meštrović sinoć je sjeo za volan kola Hitne pomoći te prevezao pacijenta u bolnicu na Križinama.

Kako javlja Dalmacijadanas.hr direktor je obukao zaštitno odijelo i otišao po pacijenta.

Naime, pacijent sa sumnjom na Covid-19 trebao je biti prevezen do Križina, ali vozač saniteta iz nekog razloga to nije mogao učiniti. Navodno je odbio prevesti pacijenta zbog sumnje na virus korona.

Meštrović je obukao zaštitno odijelo, uzeo vozilo Hitne pomoći te pacijenta za kojeg se kasnije ispostavilo da boluje od upale pluća prebacio na Križine.

Nezavisne

NJU DELHI - Indijski premijer Narendra Modi smanjiće svoju, kao i plate drugih funkcionera, za ovu godinu za 30 odsto, kako bi se ta sredstva usmerila na borbu protiv pandemije virusa Covid-19 i njenih posljedica na ekonomiju, izjavio je danas jedan ministar Indije.

Modi je uveo tronedjeljno vanredno stanje u zemlji radi suzbijanja širenja virusa, koji je milione ljudi u Indiji ostavio bez posla, pri čemu se mnogi ranjivi slojevi društva bore sa nedostatkom hrane i smještaja, izvještava Rojters.

Savezna vlada je donijela uredbu prema kojoj će premijeru Modiju, predsjedniku Indije Ram Nat Kovindu, guvernerima država i članovima parlamenta, biti smanjene plate kao dio njihove društvene odgovornosti, rekao je novinarima ministar u vlasi Prakaš Džavadekar.

Nezavisne

Mnogi sisari mogu da zatrudne nekoliko puta tokom odraslog doba, a velika većina pravi pauzu nakon svakog porođaja. Zdrava pauza obično traje onoliko koliko majke doje svoju mladunčad. Za neke sisare je normalno da imaju samo jedno mladunče tokom života, dok kod drugih to nije slučaj.

Močvarni valabi, mali skakutavi torbari koji žive širom istočne Australije, vrsta su koja pripada drugoj grupi. Nova istraživanja pokazuju da je većina odraslih ženki valabija uvijek trudna, piše National Geographic.

Kao i svi torbari, močvarni valabi (Wallabia bicolor) rađaju sićušnu mladunčad koja mogu samostalno da pređu put od porođajnog kanala do majčine torbe gdje se razvijaju, i hrane majčinim mlijekom. Neki torbari, poput kengura, mogu da se pare i začnu oko jedan dan nakon porođaja, ali ne i prije toga, kaže Brendon Menzis, koautor studije i istraživač sa Univerziteta u Melburnu.

Ovi torbari i evropski smeđi zec, su jedine životinje koje mogu da zatrudne dok su već trudni. Ali zečevi imaju različite sezone parenja i nisu kontinuirano trudni većinu ili cijeli svoj životni vijek, kao što su ženke valabija.

Začeće je obično nemoguće dok je ženka sisara trudna.

"Postoji čitav niz razloga zbog kojih ne treba da se začne tokom aktivne trudnoće", kaže Menzis. Dio toga je anatomski. Većina životinja ima jednu matericu; ako je embrion u materici i razvija se, nema mjesta za još jedan. Ovi torbari, odnosno torbarka, međutim, ima dve materice, a svaka ima svoj pripadajući jajnik i grlić materice.

Drugi razlog se odnosi na endokrini sistem. Hormoni koji utiču na plod u razvoju razlikuju se od onih koji omogućavaju sprovođenje oplođenog jajašca poslije parenja. (To je razlog zašto mnogi oblici hitne kontracepcije kod ljudi sadrže progesteron, na primjer, hormon koji obično podržava aktivnu trudnoću, ali koji takođe spriječava ovulaciju.)

Ciklus započinje kada se ženka valabija pari, u januaru ili februaru. Već trudna iz prethodne godine, ona se porađa dan ili dva kasnije i njena beba se spušta u torbu za dojenje. Novooplođeni embrion, takođe poznat kao blastocista i koji se sastoji od oko 80 do 100 ćelija, ostaje u materici u fazi koja se naziva "embrionalna dijapauza".

U međuvremenu, prva beba nastavlja da raste. Oko septembra, ova beba spremna je da napusti torbu, kaže Menzis.

Prva beba zatim postepeno počinje manje da sisa. Oko decembra, se odvaja što inicira rast drugog embriona i mesec dana kasnije se on rodi. U to vrijeme ženka je ovulirala i ponovo se pari.

Istraživači su došli do zaključaka vršeći ultrazvučne preglede na 10 močvarnih valabija. Oni su slikali ženke u raznim periodima tokom godine i primjetili kada se pare. Primjetili su prisustvo uspavane blastociste u devet od 10 ženki nakon parenja, dok se druga beba već razvijala u majčinoj torbici.

(Nationalgeographic.rs)

​U pivskom hljebu uživajte ovih dana u toplini svoje kuće. Dodatan plus je što vrstu piva možete odabrati sami.

Sastojci 

• 500 g pšeničnog glatkog brašna
• 1 vrećica praška za pecivo
• 1 kašika soli
• 30 g šećera
• 280 ml piva
• 2 jaja

Priprema

1. Brašno, prašak za pecivo, so i šećer dobro izmiješajte.
2. Dodajte pivo, jaja i umijesite tijesto.
3. Oblikujte ga u štrucu i stavite u namašćen protvanj dimenzija (30×10 cm).
4. Tijesto pecite na 180°C oko sat vremena.
5. Pečeni hljeb izvadite i ohladite.

Recepte sa pivom dovosi Vam Staropramen!

Ukoliko ste ikada želeli da pooštrite svoje kulinarske veštine, sada je verovatno najbolje vrijeme za to.

Ne samo da je priprema domaćeg obroka sjajna distrakcija od svjetske krize koja nas sve pogađa – ova aktivnost će nahraniti vaše tijelo, um i dušu. Jedan od najboljih kuhara na svijetu trenutno organizuje besplatni kurs kuhanja, koji možete pratiti putem svog mobilnog telefona.

Masimo Botura, kuhar sa Mišelin zvjezdicom koji predvodi “Osteria Francescana” restoran, lansirao je novu Instagram seriju nazvanu “Kitchen Quarantine”, gdje vas korak po korak vodi kroz pripremu osnovnih recepata. U prvih nekoliko epizoda, Botura je svojim gledaocima pokazao kako da pripreme Thai kari, toplu bollito salatu, tortellini i makarone sa sirom.

Dok se njegova zemlja, Italija, bori sa najgorom epidemijom ikada, slavni kuhar odiše pozitivnošću i obećava da će motivisati čak i one najneiskusnije kuhare. Pored toga, on je ovo već radio – 2019. godine, kada je organizovao seriju online časova kroz Masterclass.

“Naučiću vas kako da razvijete svoje čulo ukusa i oživite svoju kreativnost i emocije putem hrane”, izjavio je Botura.

Pored kuhanja, on putem svog Instagram naloga odgovara na pitanja svojih fanova, razjašnjava sve nedoumice vezane za recepte, metode pripreme ili sastojke.

“Kitchen Quarantine” serija se emituje uživo na Instagram nalogu slavnog kuvara u tri sata poslije podne. Časovi se odžavaju na engleskom jeziku i sasvim su besplatni. Ukoliko ne možete stići da ih pogledate uživo, znajte da ih možete pronaći i na YouTube platformi. Dakle, ostavite se instant obroka iz kesice i pripremite sebi pravu gozbu!

Nezavisne

Gotovo 16 posto svih smrti u svijetu povezuje se sa zaraznim bolestima, s tim da 75 posto novih zaraznih bolesti čine zoonoze, tvrde američki stručnjaci. Prenose se na više mogućih načina.

Jelenski krpelj (Ixodes scapularis) penje se po vlatima visoke trave u šumi. Izdužuje prednje noge, čekajući prolaznike. Kad planinar prođe pored njega, on se uhvati za čovjeka, pa pomalo šeta dok ne pronađe priliku da mu zavuče pod kožu rilo preko kojeg se hrani. Ako krpelj nosi bakterije koje su uzročnik lajmske bolesti, to je način na koji ta bakterija prelazi sa životinje na čovjeka, koji tada razvija zoonotsku bolest

Zoonoze su bolesti koje prelaze sa životinja na ljude. Gotovo 16 posto svih smrti u svijetu može se pripisati zaraznim bolestima, a 60 posto poznatih zaraznih bolesti i 75 posto novih zaraznih bolesti čine upravo zoonoze, pokazuju podaci američkog Nacionalnog instituta za zdravstvo.

Važno je znati da se zoonoze mogu prenijeti na više načina. To može biti tokom brige o zaraženim životinjama, usljed ugriza ili uboda, kao i nakon konzumiranja nekuvanog životinjskog mesa, nepasterizovanog mlijeka ili kontaminirane vode.

Vrste patogena koje životinje mogu prenijeti na ljude uključuju bakterije, parazite, gljivice i viruse. Neke zoonotske bolesti su relativno dobroćudne, ali mnoge su, kao na primjer, baš lajmska bolest, prilično štetne.

Neke, osim toga, poput virusa korona koji uzrokuje COVID-19, mogu biti i smrtonosne, piše portal Microsoft News.

Vodeća teorija o porijeklu nove pandemije virusa korona je da je virus "skočio" u ljude na tržnici divljih životinja u Vuhanu, u Kini, krajem 2019. godine.

Nije tačno poznato kako se virus preselio od izvornog domaćina na tržnicu, a onda i na ljude. Ali kako ljudi nemaju imunitet na virus, COVID-19 je do danas zarazio veliki dio čovječanstva.

Smatra se da je još jedna poznata zoonotska bolest, virus ebole, prenesena sa voćnih šišmiša koji su njeni nosioci u divljini, kao i majmuni. Šišmiši i majmuni mogu prenijeti virus na ljude direktnim kontaktom ili ako ljudi jedu njihovo meso.

Ostale zoonoze putuju od divlje domaćinske vrste do pripitomljenih životinja - recimo, od šišmiša do uzgojnih svinja. Tako se ljudi mogu razboljeti u kontaktu sa svinjama ili kada jedu svinjsko meso.

Česti izvori zoonotske bolesti

Većina ljudi živi oko životinja, čak i ako nemaju farme ili kućne ljubimce. Od krpelja, preko vjeverica ili štakora, mnogi članovi životinjskog carstva mogu prenijeti bolest. Evo kratkog popisa životinja i nekih bolesti koje možemo dobiti od njih

Mačke: toksoplazmoza; Pasteurella; lišajevi.

Šišmiši: rbola virus, SARS, MERS, bjesnoća, nipah virus, hendra virus.

Psi: bjesnoća; norovirus, Pasteurella, salmoneloze, lišajevi, rudarska glista.

Krpelji: lajmska bolest, Rocky Mountain pjegava groznica, Powassan bolest

Komarci: malarija, denga, virus Zapadnog Nila, zika virus, Chikungunya virus.

Ptice: ptičja gripa (H1N1, H5N1), salmoneloze, psitakoza.

Krave: Escherichia coli, lišajevi, salmoneloze

Glodavci: hantavirusni plućni sindrom, kuga, groznica kod ugriza štakora, salmoneloze.

(24sata.hr)

Potražnja za zaštitnim maskama od početka virusa korona je enormno skočila.

Kod nas trenutno je jako teško doći do zaštitnih maski, ali postoji rješenje koje će biti brza alternativa.

Ove improvizirane maske se mogu jednostavno napraviti od stvari koje već posjedujete u svojim kućama ili su lako dostupne. Maske vas mogu žaštititi pri kratkim boravcima u trgovinama ili apotekama, posebno se preporučuju starijim osobama ako nemaju adekvatnu zaštitu.

Maska od papira

Prva verzija izrade

Za izradu će vam biti potrebno:

Klamerica

Kuhinjski papirni ubrus ili salveta

Gumice za tegle

Makaze

Papirni ubrus izrežite na dimenzije 32×23 cm. Gumicu rasjecite na jednom mjestu.

Presavijte papirni ubrus po dužem dijelu na pola tako ćete dobiti papir dimenzije 23×16 cm. Po kraćem dijelu presavijajte papir 3 puta tako da dobijete falde ili lepezu, pazite da falde budu posložene jedna do druge i da dobijete oblik dimenzija 23×9 cm. Svaku od fadi na oba kraja spojite klamericom. Na udaljenosti od 1,5 cm od kraja presavijenog papira položite jednu stranu gumice gumicu, preko nje presavijte papir i spojite klamericom. Ponovite isti postupak i s druge strane papira. Masku prislonite uz lice i odmjerite je li odrezana dužina gumice ispravna, ako nije korigujte je i klamericom spojite krajeve. I improvizovana papirna maska je gotova.

Druga verzija izrade

Salvetu razmotajte te je preklopite na dva dijela, krajeve ka unutra. Po dužem dijelu presavijajte papir kao da pravite lepezu pazeći da fade budu posložene jedna po drugoj. Dobićete 4 falde. Na udaljenosti od 1,5 cm od kraja presavijenog papira stavite po jednu gumicu, preko nje presavijte papir i spojite klamericom. Ponovite isti postupak i sa druge strane papira. Masku prislonite uz lice i odmjerite je, ako nije korigujte je i klamericom spojite krajeve.

Obim proizvodnje u voćarstvu i vinogradarstvu Republike Srpske u ovoj godini procijenjen je na oko 331.449 tona, a očekivana vrijednost proizvodnje na 201,69 miliona KM.

U voćarstvu Srpske najzastupljenija je šljiva, kojom je zasađeno 7.557 hektara, očekivana vrijednost proizvodnje procijenjena je na 72,5 miliona KM, dok je očekivani prinos 24 tone po hektaru, navodi se u Informaciji o zasnivanju novog proizvodnog ciklusa u poljoprivredi Srpske za ovu godinu.

Očekivana vrijednost proizvodnje jabuke zasađene na 3.414 hekatara je oko 46 miliona KM, dok se od kruške zasađene na 1.451 hekatara očekuje vrijednost proizvodnje od 9,43 miliona KM, a očekivana vrijednost proizvodnje breskve zasađene na 851 hektaru je 2,68 miliona KM.

Ukupna očekivana ovogodišnja vrijednost proizvodnje maline i jagode je 65,5 miliona KM.

Ovogodišnja očekivana vrijednost proizvodnje sa 535 hektara pod vinovom lozom je 5,35 miliona KM.

U Informaciji se navodi da nagla promjena temperature posljednjih dana marta može negativno uticati na već uznapredovalu vegetaciju, naročito koštuničavih voćnih vrsta, a da će snježni pokrivač koji je tada bio, kao i tretmani protiv mraza koji se uveliko primjenjuju naročito u velikim proizvodnim zasadima, donekle ublažiti štetu.

Osim vremenskih prilika na voćarsku proizvodnju posljednjih godina negativno utiče nedostatak radne snage koji se pokušava nadomjestiti što većim stepenom automatizacije radnih procesa, ističe se u Informaciji i dodaje da je u najavi novo zakonsko rješenje vezano za angažovanje sezonskih radnika koje će pomoći poslodavcima u angažovanju radne snage.

Informaciju o zasnivanju novog proizvodnog ciklusa u poljoprivredi Srpske za ovu godinu usvojila je Vlada Republike Srpske na sjednici održanoj 2. aprila. 

Nezavisne