Dario jan 18, 2020 - 61 Views

"Nepotopiva Violet": Preživjela tri najveća brodoloma Featured

Violet Džesop rođena je u Argentini 1887. godine, u porodici irskih doseljenika, ali joj je djetinjstvo bilo obilježeno bolešću. Dugo je bolovala od veoma teške vrste tuberkuloze. Doktori su joj davali manje od godinu dana života, ali je žilava Violet uspjela da se izbori s bolešću i ozdravi.

 

Život njene porodice u Argentini izgubio je smisao nakon smrti Violetinog oca, te se njena majka sa šestoro djece preselila u Englesku, gdje se majka zaposlila kao stjuardesa na putničkim brodovima. Međutim, ubrzo se razboljela te je dvadesetogodišnja Violet bila prinuđena da posao potraži kao majčina zamjena. Posao stjuardese na prekookeanskim brodovima otvarao je perspektive ljudima željnim putovanja i avanture, te je Violet  aplicirala u nekoliko kompanija.

U to vrijeme zgodna mlada žena nije imala velike šanse da se zaposli na prekookeanskom brodu te je Violet dobila nekoliko odbijenica, koje su najčešće pravdane time da su kompanije tražile iskusnije, sredovječne žene. Smatrali su da mlada, atraktivna djevojka na brodu može postati izvor neugodnih situacija i među putnicima i među posadom.

Razumijevajući poruku koju su joj kompanije uputile, Violet je na razgovor za posao u "Vajt star lajn" kompaniji otišla obučena u neatraktivnu odjeću, nenašminkana, sa zastarjelom frizurom i generalno prosječnom pojavom te je 1908. godine postala stjuardesa za kompaniju koja je tih godina bila vlasnik tri najpoznatija broda na svijetu.

Prvi brod na kojem je Violet bila stjuardesa bio je "Olimpik". Bio je to najveći putnički brod do tada napravljen. Međutim, godine 1911. ratni brod "Hok" se zaletio u "Olimpik", nanijevši mu ozbiljna oštećenja. Violet je tada uspjela da izađe nepovrijeđena. "Olimpik" nije zapravo ni potonuo, nego se nekim čudom uspio domoći prve sigurne luke, ali je štampa dugo nagađala kako je do takvog sudara moglo doći.

Napustivši "Olimpik" već sljedeće godine, primljena je kao stjuardesa na najluksuznije plovilo ikada sagrađeno. Biser kompanije "Vajt star lejn", čuveni brod "Titanik", krenuo je na svoje prvo putovanje za Njujork u aprilu 1912, a među nešto manje od hiljadu članova posade bila je i Violet Džesop.

U noći 14. aprila Violet je od svojih nadređenih dobila specijalni zadatak. Stavili su joj dijete u naručje i naredili da ličnim primjerom pokaže putnicima koji nisu govorili engleski kako se bez panike ulazi u čamce za spasavanje. Tako je Violet, dok je dragulj engleske brodogradnje tonuo, na čamcu za spasavanje broj 16, uspjela da preživi "Titanikov" brodolom, koji je ukupno odnio oko 1.500 života.

"Naređeno mi je da se popnem na palubu. Na njoj su se, smireno, počeli ređati i putnici. Stajala sam sa strane sa drugim stjuardesama i gledala kako su se supruge u suzama pozdravljale sa svojim muževima, prije nego što bi ih stavili u čamce za spasavanje zajedno sa djecom. Nakon nekog vremena, oficir s broda nam je naredio da prve uđemo u čamce, da bismo ženama  koje su se plašile pokazale da su čamci bezbjedni", zapisala je ovom događaju Violet u svojim memoarima.

Ubrzo je počeo Prvi svjetski rat, te se Violet prijavila u Crveni krst kao medicinska sestra.

Istovremeno, treći brod iz čuvene trojke najluksuznijih brodova "Vajt star lajna" dobio je novu namjenu - postao je ogromna vojna bolnica na vodi. Naravno, to nije moglo proći bez Violet Džesop. Godine 1915. Violet se ukrcava na "Britanik" na njegovom prvom putu kroz rizični Mediteran, na kojem bjesni rat.

I treći put, Violet je bila suočena s brodolomom. U avgustu 1915. godine u Egejskom moru nedaleko od obala Grčke pod još nerazjašnjenim okolnostima došlo je do ozbiljne eksplozije na brodu. Iako su preživjeli ostali pri tvrdnji da su napadnuti torpedom iz njemačke podmornice, zvanična verzija je ostala da su naletjeli na postavljenu minu.

Grdosija zapanjujućih dimenzija potpuno je potonula za nepunih sat vremena, tačnije 54 minuta. Međutim, za razliku od "Titanika", koji je tonuo preko dva i po sata, topli Mediteran na +25 stepeni bio je dosta podnošljiviji od -2 na sjevernom Atlantiku. Tako je, i pored zapanjujuće brzine kojom je brod potonuo, većina putnika i članova posade uspjela da preživi. Od nešto preko hiljadu ljudi, koliko je bilo na "Britaniku" u momentu potapanja, poginulo je njih 30.

"Uskočila sam u vodu, ali me je vukao jedan od brodskih propelera te sam udarila glavom o njega. i pored jakog udarca, uspjela sam da se izvučem izvan domašaja propelera i otplivam do čamaca za spasavanje. Međutim, godinama poslije, kada sam došla na ljekarski pregled zbog čestih glavobolja, ljekari su utvrdili da sam zadobila frakturu lobanje", zapisala je Violet. 

Iako je nakon ovoga napravila nekoliko godina pauze, poslije rata se vratila svom prvobitnom pozivu - stjuardese na prekookeanskom brodu. Iz "Vajta" prešla je u kompaniju "Red star lajn", te s njima dva puta obišla Zemljinu kuglu i posjetila sve kontinente.

Pedesetih godina 20. vijeka napisala je i autobiografiju. Umrla je u dubokoj starosti 1971. u 83. godini.

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top