Konzumiranje energetskih pića može dovesti do depresije i anksioznosti

Previše kofeina pogoršaće kvalitet spavanja

Štaviše, naučnici su dokazali da prečesto trošenje energije može dovesti do poremećaja sekrecije serotonina odgovornog za dobrobit. Ističu da je prekomerna konzumacija pića sa velikom dozom kofeina takođe jedan od razloga za pojavu nesanice, što značajno smanjuje kvalitet života i povećava verovatnoću mentalnih i emocionalnih problema, piše Alo.

Autori studije takođe vas podsećaju da je trajni nedostatak energije, koji ponekad pokušavamo da nadoknadimo pićima na bazi guarane, možda simptom ozbiljnih bolesti koje zahtevaju specijalističku intervenciju.

Istraživači su zaključili da redovna konzumacija energetskih pića može dovesti do povećanog rizika od depresije, anksioznosti i povećanog nivoa stresa.

Šta dovodi do seksualne anksioznosti?

Iako bi seks trebalo da bude izduvni ventil i podizač raspoloženja, mnogi imaju problema tokom odnosa, a to može da dovede do seksualne anksioznosti.

Seksualna anksioznost je jedna vrsta nemogućnosti uživanja u seksualnom odnosu, odnosno nedovoljno uživanje u seksu zbog preokupacije pitanjima o načinu i kvalitetu odnosa, kao i zbog nesigurnosti u seksu, piše hrvatski Wall.

Seks nije samo fizička stvar.

Uzbuđenje je povezano s emocijama i sa samim umom. Ako je um previše opterećen, tijelo reaguje negativno i nema seksualnog uzbuđenja.

Uzroci seksualne anksioznosti mogu biti razni, a najčešći su:

nezadovoljstvo vlastitim fizičkim izgledom
teškoće u vezi s partnerom
strah da niste dobri u krevetu
zabrinutost za veličinu polnog organa
strah od prerane ili prekasne ejakulacije


(b92)

Zašto ''pucamo po šavovima''?

Često za nekoga ko previše radi kažemo “izgoriće”, “pregoriće”, “izgorio je” i slično. Fenomen pregorjevanja, u vidu psiho-fizičke iscrpljenosti, javlja se kada naš unutrašnji mehanizam protestuje protiv svakog zahtjeva spoljašnosti i unutrašnjosti. To je onaj dobro poznati momentalni otpor prema ideji kao što je najobičnije podizanje čaše sa stola.

Pregorjevanje je priznata dijagnoza od 1974. godine kada je njemačko-američki psiholoh Herbert Grojdenberger primjenio termin na sve veći broj slučajeva “fizičkog i mentalnog kolapsa izazvanog pretjeranim radom ili stresom”.

Odnos između stresa i anksioznosti je od ključnog značaja, jer upravo on diferencira pregorjevanje od uobičajene iscrpljenosti koja je s vremena na vrijeme neizbježna za svako živo biće na planeti.


Iscrpljenost koja se javlja pri pregorjevanju, s druge strane, spaja intenzivnu želju za ispunjenjem cilja sa mučnim osjećanjem da ga je nemoguće dostići i anksioznošću povodom zahtjeva koji stalno stižu i predstavljaju nepremostivu distrakciju.

U ozbiljnijim slučajevima pregorjelosti, osoba ispoljava pasivnu želju za nestankom svijeta, gašenjem osjećanja, pozitivnih i negativnih, jer upravo ona ometaju njegov mir podsjećanjem da zahtjevi svijeta čekaju.

Pregorjevanje je osjećaj istrošenosti svih unutrašnjih resursa i nemogućnost oslobađanja od podsvjesne ideje da je život u stvari nešto što vas muči. Ovo stanje razlikuje se od suicidalnog, prije svega u pasivnosti, a dalje i u pomirljivom stanju prema životu kao takvom.

Za pregorjelu osobu, čak i najprijatnije stvari – kao što je odlazak na plažu – mogu biti mučne jer otvaraju veliku dilemu između isključivanja (psihičkog i isključivanja telefona) i bivstvovanja s nervirajućim osećajem da je “posao proganjač” uvijek tu i da će svakog trenutka krenuti talasi mejlova, SMS, vajber, VacAp i ostalih poruka.

Iako pregorjelost napreduje kako se posao infiltrira u sve više sfera života, on nije nije jedino što dovodi do pregorjevanja. Elektronska komunikacija i društvene mreže sve više dominiraju našim životima, a pravi nivo psiholoških posljedica ove nevjerovatno brze tranzicije u načinu života, tek će biti shvaćen u budućnosti.

Osjećaj anksioznosti koji se javlja zbog gomile neodgovorenih poruka javlja se ne samo zbog posla, već i zbog elektronske reformulacije međuljudskih odnosa u kojima posvećenost određenoj osobi stalno traži “elektronsku potvrdu”. Jednostavno rečeno – ako ti značim, odgovaraćeš na moje poruke, djelićeš i lajkovaćeš moje statuse i tako dalje u nedogled na svim ravnima društvenih mreža.

Iako je stanje pregorjelosti bilo je poznato i drevnim ljekarima kao što su Hipokrat i Galen, usljed ovih novih okolnosti svakodnevnog života, pregorjevanje je sve rasprostranjeniji fenomen. Ono je bazirano na suštinskoj ljudskoj potrebi za vremenom i prostorom bez zahtjeva i očekivanja spoljašnjeg svijeta.

mojdoboj.info

Ublažite anksioznost u pet koraka

Anksioznost je zbog tempa i načina na koji živimo postala sastavni dio naše svakodnevice. Njeni simptomi su ojsećaj tjeskobe, zabrinutost, panika, nervoza, napetost, osjećaj da smo pred nervnim slomom i pod konstantnim stresom…

Dakle, manifestuje se kroz niz tjelesnih i psihičkih simptoma, koji se javljaju u situacijama kada se osjećamo ugroženo i smatramo da postoji opasnost i strah od ishoda neke situacije. Evo nekoliko načina kako da ublažite anksioznost ili da je se možda čak i u potpunosti riješite, piše ljepotaizdravlje.rs.


Opuštanje mišića

U tu svrhu danas možete pronaći niz mobilnih aplikacija i besplatnih online vježbi, koje će smanjiti zabrinutost i grč i pomoći vam da zaspite trenutno i da se probudite odmorni i raspoloženi.

Vježba disanja

Ako je izvor anksioznosti neki psihološki problem, cijelu situaciju može da olakša duboko disanje. Tako ćete smiriti nervni sistem. Dovoljno je da vam udah bude dugačak oko 4 sekunde, da zadržite dah 2 sekunde i onda izdahnete oko 6 sekundi.

Napravite hijerarhiju realnih koraka za oslobađanje od neke fobije

Neka to bude spisak realnih poteza koje možete da učinite kako biste se oslobodili nekog straha i onda korak po korak krenite sa njihovim rješavanjem. Ponavljajte korake i produžite vrijeme trajanja procesa dok ne iskorenite problem.

Za brige “odvojite” svega 15 minuta dnevno

Osvijestite zabrinutost zbog koje nemate mira. Zapišite sve brige koje vas muče i stavite ih u imaginarnu kutiju. Nakon toga, dnevno izdvojite 15 minuta u danu kako biste promislili o njima, a ostatak dana praktikujte “worry-free” strategiju.

Suočite se sa stresom

Nađite svoju strategiju za to. Svi smo mi različiti – neko odmah rješava problem, neko traži podršku okoline, neko čita o problemu… To sve mogu biti dobre strategije, ali nekada ih možda ne koristimo da najbolji mogući način, zato dobro treba da razmislimo koja je najbolja za nas, pa nju i da primjenjujemo.

nezavisne.com

Kako da znate da li vam fali magnezijuma

Magnezijum je neophodan za pravilno funkcionisanje našeg organizma. On jača imuni sistem, pomaže nam da se izborimo sa stresom, a reguliše i rad organa za varenje. Evo kako da znate da li vam fali ovaj važan mineral.

Oko 60 odsto magnezijuma nalazi se u našim kostima, ostatak u mekim tkivima, a samo jedan odsto ovog minerala nalazi se u krvi.

Nedostatak magnezijuma je česta pojava. Procjenjuje se da osam od deset ljudi unosi nedovoljno magnezijuma da zadovolji potrebe organizma. Kako da znate da li ste i vi u ovoj grupi? Pa, evo šta se dešava ako vam fali magnezijuma:

Bivši agent FBI-a savjetuje kako pobijediti anksioznost

Izdvajamo

Popularni članci

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top