Ljudi koji imaju psa žive duže

Dvije nove studije, iz Švedske i Kanade, pokazale su da ljudi koji imaju psa za ljubimca žive duže od onih koji nisu imali psa, a stariji ljudi koji žive sami, imali su za trećinu manji rizik da će umrijeti od infarkta.

 

Usamljenost ima već dokazanu ulogu u pogoršanju stanja kod starijih ljudi, ne samo zbog toga što ih sprečava da žive sretne živote nego podiže i rizik od prerane smrti i hroničnih bolesti.

"Ovakve studije ne mogu dokazati da posjedovanje psa direktno vodi prema smanjenoj preranoj smrtnosti, ali pokazuju da psi sigurno imaju pozitivni učinak na cjelokupno zdravlje čovjeka", rekao je dr. Glen Levin iz AHA, koji je već 2013. s kolegama objavio studiju o tome kako psi pozitivno utiču na zdravlje srca vlasnika.

Šta treba da jedu muškarci koji žele potomstvo

Muškarci koji žele da imaju porodicu treba da razmisle o tome da više jedu paradajz.

 

Dvije kašike pirea od paradajza mogu da poboljšaju kvalitet sperme, pokazalo je istraživanje. Ključ je u sastojku koji se zove likopen. On daje paradajzu crvenu boju i smanjuje krvni pritisak i rizik od pojave raka prostate. Naučnici su stavili likopen u pilulu i dali muškarcima da je piju dva puta dnevno, otkrili su da su njihovi spermatozoidi postali bolji plivači za samo tri mjeseca.

Količina likopena u piluli bila je jednaka onoj koja se nalazi u pet konzervi paradajza koju bi pojeli za jedan dan, a u piluli je lakše da se konzumira nego da se uzima iz hrane. Rezultati istraživanja su pokazali da se uzimanjem svježeg paradajza poboljšava oblik, veličina i plivačka sposobnost spermatozoida, pa se samim tim povećava i šansa da dođu do jajne ćelije i oplode je.

"Zaista nismo očekivali da će na kraju biti bilo kakve razlike u spermi kod muškaraca koji su uzimali ove pilule za razliku od onih koji nisu. Mislili smo da će pilule imati samo placebo efekat. Kada smo dešifrovali nalaze i rezultate, umalo nisam pao sa stolice. Promjena u morfologiji bila je zapanjujuća", rekao je profesor andrologije na Univerzitetu Šefild Alan Pasej, koji je i autor ovog istraživanja.

Poslije samo 12 nedjelja uzimanja likopena u piluli, muškarci su pokazali 40 odsto bolje rezultate kada je u pitanju pokretljivost spermatozoida, piše Dejli mejl (Daily Mail). Istraživanje je objavljeno u Evropskom magazinu ishrane, a važno je jer se svijet suočava s krizom plodnosti. Samo u Britaniji, jedan od šest parova ima problem sa začećem.

Štetu spermatozoidima nanosi brza hrana, ali i uska odjeća koju muškarci sve češće nose. Loš uticaj alkohola i cigareta je odavno poznat. Najbolje je da uzimate likopen iz kuvanog paradajza, ali i iz pilula poput ovog iz istraživanja jer se on najbolje apsorbuje u crijevima.

Posavjetujte se s ljekarom da li je ovo zdrav izbor za vas jer samo tako ćete znati da li je paradajz dobar za vas. Poseban oprez savjetuje se osobama s niskim pritiskom jer likopen obara krvni pritisak.

(B92)

Zašto bi češće trebalo da konzumiramo mango?

Mango je tropsko citrusno voće koje je niskokalorično i bogato nutrijentima. Vitamini A i C doprinose zdravlju metabolizma, kože i kose, a dijetalna vlakna i antioksidansi zdravlju srca i probave.

 

Ovo voće je paket hranjivih sastojaka i vitamina, a možete ga dodati raznim obrocima.

Otkrivamo vam tri zdravstvene prednosti konzumiranja manga:

Poboljšava zdravlje kože i kose

Mango poboljšava unutrašnji i vanjski izgled kože i kose jer vitamin A podstiče proizvodnju sebuma vlasišta, a vitamin C učestvuje u procesu proizvodnje kolagena, proteina koji je važan za izgradnju kože i kose.

Pospješuje probavu

S obzirom na to da je bogat vlaknima, mango je odlična namirnica i za sve one koji imaju problema s usporenom probavom

Bogat je vitaminima i mineralima

Mango je bogat je kalcijumom, kalijumom, magnezijumom, željezom, aminokiselinama, beta-karotenom i vlaknima. Izuzetno je bogat izvor vitamina A, C i E. Količina vitamina i hranjivih tvari povećava se sa stupnjem zrelosti ploda.

(Wall.hr)

Suncokret - cvijet sunca sa čudesnim ljekovitim svojstvima

Od davnina su suncokret i njegove žute vedre latice znani kao simbol sunca, ljeta, sreće i vedrine. Raste od juna do septembra, a samo njegovo ime Helianthus, koje se koristi u botanici, potiče od grčke riječi helios, što znači sunce.

 

Poznato je da se suncokret rano ujutro okreće prema suncu i prati ga do njegova zalaska. Legenda kaže kako je suncokret stvorio bog Sunca Apolon, pretvorivši u njega zaljubljenu djevojku kako bi svakog dana mogla slijediti sunce u njegovom prolasku nebeskim svodom.

Porijeklo suncokreta

Suncokret je jednogodišnja biljka koja može doseći visinu i do četiri metra. Potiče s jugozapada Sjeverne Amerike, Perua te Meksika. Prije 3.000 godina bio je neizostavna namirnica u prehrani sjevernoameričkih Indijanca, a Maje su ga poštovale kao simbol svjetlosti i plodnosti.

Stari Grci su suncokret posvetili bogu Sunca Heliousu, a astečki sveštenici boga Sunca u 15. vijeku kitili su suncokretima.

U Evropu su ga donijeli Španci početkom 16. vijeka osvajanjem američkog kontinenta pa su tako prvi suncokreti procvjetali u madridskim botaničkim vrtovima.

On se brzo proširio po Evropi, ali tek 1830. godine su Rusi otkrili ne samo njegovu izuzetnu ljepotu, već i praktičnost, dobivši ulje iz suncokretovih sjemenki.

Ljekovita svojstva i nutritivne vrijednosti

Da suncokret nema samo lijep izgled, nego i ljekovita svojstva, te da se svi njegovi dijelovi mogu u potpunosti iskoristiti znali su i Indijanci, koji su jeli sjemenke, lišće i korijen, te pili čaj od latica, nanosili suncokretovo ulje na kosu i tijelo.

Njegove latice se u narodnoj medicini koriste za pripremu čaja i tinktura, te sadrže antocijanske glikozide, ksantofil, kolin, betain, karotenoide, fitosterine, sapogenine i suncokretovu kiselinu. Čaj od njegovih suvih latica odlično je sredstvo za snižavanje temperature, a tinktura suncokreta rastvorena u vodi može se upotrijebiti za ispiranje usta prilikom upale grla, dušnika i krajnika.

Sjemenke su bogate bjelančevinama te po sadržaju njima ne zaostaju mnogo od mesa.

Izuzetno su bogate uljem te ga sadrže oko 30-50 odsto. U 100 grama sjemenki nalazi se oko 23 grama bjelančevina, 49 grama masti, 12 grama ugljikohidrata, te šest grama biljnih vlakana, dok 25 grama sjemenki zadovoljava dnevne potrebe organizma za vitaminom E. Zreli suncokret može sadržati i do pola kilograma sjemena.

Za grickanje je najbolje koristiti sirove ili svježe sjemenke, ali možete ih i malo popržiti ili osušiti te koristiti za razne druge pripravke u kuvanju. Za dobijanje ulja najbolje su crne sjemenke, a za grickanje sivo-bijele.

Dokazano je da sjeme suncokreta sprečava povećanje holesterola u krvi, poboljšava rad štitne žlijezde i normalnu funkciju kože, jetre i bubrega. Stabljika sadrži puno kalijuma te se pepeo suncokreta može koristiti kao odlično gnojivo. Kako ptice vole grickati suncokret, takvi vrtovi će ih privući te će time doprinijeti smanjenju broja štetočina, kao i gnojenju tla fosforom, čiji je odličan izvor ptičji izmet.

Korijenje suncokreta može prodrijeti do dubine od čak tri metra, te se zbog toga, kao i zbog izuzetne sposobnosti da upije vodu i štetne tvari, često koristi za isušivanje močvarnog i čišćenje zagađenog tla, čak i od radioaktivnih tvari.

Sposobnost izvlačenja štetnih tvari

Današnja istraživanja su pokazala da suncokret može pročistiti zagađeno tlo, čak i ono koje sadrži olovo ili radioaktivne tvari. Nakon černobiljske katastrofe u Ukrajini su zasađena polja suncokreta, jer je naučno dokazano da on može izvući čak oko 90 odsto radioaktivnih tvari iz tla. Osim izuzetnih nutritivnih vrijednosti, ova je biljka od davnina cijenjena zbog svog blagotvornog djelovanja na zdravlje. Njegova sposobnost da izvlači štetne tvari može se primijeniti i na ljudski organizam.

Sve popularnija metoda terapije mućkanja suncokretovim uljem (eng. oil pulling - izvlačenje) potiče iz tradicionalne indijske medicine zvane Ayurveda, a stara je preko 5.000 godina. Primjenom ovog postupka iz tijela se odstranjuju štetne tvari, čime se povoljno djeluje na imunitet i optimalan rad ćelija i organa. Metoda je jednostavna za korištenje, a za redovnu se primjenu smatra da donosi izuzetne rezultate.

Najbolje je koristiti hladno presano (mehanički cijeđeno) nerafinisano ulje, dobijeno od organski uzgojenog suncokreta. Ovakvo je ulje blažeg, manje gorkog ukusa, a u njemu ostaju sačuvani svi prirodni visokovrijedni sastojci: vitamini A, E, B1, B2, B6 i D, minerali kalijum, magnezijum, željezo, fosfor, selen, kalcijum i cink, te polinezasićene masne kiseline. Selen i vitamin E iz ovog ulja smatraju se važnim antioksidansima koji neutrališe štetno djelovanje slobodnih radikala u organizmu.

Provodi se tako što se jedna kašičica ulja u ustima polako mućka provlačeći između zuba, u trajanju od 15 do 20 minuta, dok ne postane bijelo poput mlijeka i rijetko poput vode. Budite pažljivi da pritom ne progutate ulje. Ukoliko je ulje žute boje, to znači da niste dovoljno dugo mućkali.

Po završetku ispljunete tekućinu koja bi trebalo da bude potpuno bijela. Usta potom isperite vodom, te četkicom i pastom operite zube. Postupak se može provoditi i više puta na dan (1-3 puta), uvijek na prazan želudac.

Za ovu metodu smatra se da pomaže kod raznih bolesti kao što je glavobolja, smetnje vida, upala očiju, slab sluh, upala ušiju, zubobolja, kod raznih oboljenja disajnih organa (alergije, prehlada, hunjavica, kašalj, promuklost, upala grla, sluzavost, upala bronhija), te kod raznih drugih problema kao što je hronična bolest krvi, artroza, bolest crijeva, srca, bubrega, pluća, jetre, te reumatski bolovi, bolovi u zglobovima, kožna oboljenja pa i depresija, nesanica, hronični umor, slabi živci...

Mnoge akutne bolesti mogu nestati iznenađujuće brzo, nakon nekoliko dana terapije, dok hronična oboljenja zahtijevaju dužu primjenu terapije. Ponekad je moguće privremeno pogoršanje stanja na početku, ali to se smatra dobrim znakom da terapija djeluje. Ove reakcije često mogu biti znak postojanja neke latentne bolesti koja se još nije razvila i koju možemo izliječiti ovakvim tretmanom. Imate li jaču reakciju, nemojte mućkati više od jedanput dnevno.

Nauka otkriva:

U novom istraživanju pokazalo se da kretanje suncokreta za suncem uzrokuje njihov unutrašnji biološki sat, a te promjene pozicije biljke su privlačnije pčelama. "Ovo je prvi poznati primjer da rast neke biljke modulira njen unutrašnji sat i da to ima čak i evolucijske posljedice", rekla je voditeljica istraživanja Stejsi Harmer sa Kalifornijskog univerziteta.

Od 1898. naučnici posmatraju kako suncokreti počinju dan okrenuti prema istoku i kako se tokom dana polako okreću prema zapadu, da bi se tokom noći ponovo vratili na istok. Kako bi ustanovili je li u pitanju biološki sat ili se biljke jednostavno kreću po nekom predodređenom rasporedu, američki biolozi proveli su niz eksperimenata. Prvo su suncokrete privezali kocem tako da se ne mogu micati, a zatim ih postavili u posude koje su na početku dana okrenuli na zapad, suprotno od signala koje uobičajeno dobijaju od sunca. Time su im uspjeli poremetiti ritam. Zatim su ih postavili u laboratoriju s fiksiranim umjetnim svjetlom i ustanovili da su se oni nekoliko dana njihali naprijed-nazad.

"To je ponašanje kakvo očekujete od mehanizma kojeg pogoni unutrašnji sat", rekla je Harmerova. Potom su napravili umjetno svjetlo koje se kreće od istoka prema zapadu. Suncokreti su uspjeli uskladiti svoje pokrete u skladu s kretanjem svjetla kada je ono pratilo 24-satni ritam, ali nisu kada je ritam promijenjen na 30 sati. Sve ih je to dovelo do zaključka da je u ovoj biljci nešto povezano sa 24-satnim ritmom kretanja. To pokazuje da postoji evolucijska korist od toga što oni "jure" za suncem. "Pčele vole tople cvjetove", objasnila je Harmerova u radu objavljenom u časopisu "Science".

"U tužnom oku suncokreta,

što nemo prati neba bludnje,

tu su sve žeđi ovog sveta,

sva nespokojstva i sve žudnje..."

 Jovan Dučić

Apolon i suncokret

Klitija je bila morska nimfa, princeza zaljubljena u Apolona, boga Sunca, muzike i muške ljepote. Vidjela ga je sasvim slučajno jedne blage noći, dok je mjesec obasjavao prozore njene odaje. Bio je samo sjena u daljini koja se pretvorila u najljepše i najmilije biće koje su njene oči ikad vidjele. Ali, Apolon nije dolazio svake noći da bi vidio nju. Njegovo srce je kucalo za njenu sestru Leukoteju.

Klitija je živjela iz dana u dan, sama i odvojena od vanjskog svijeta, ne gubeći nadu. Čeznula je i iščekivala dolazak voljenog Apolona, a kako on nije dolazio, ona je od ljubomore počela da mrzi svoju sestru te je otkrila ocu sestrinu tajnu ljubav. Leukoteja je bila okrutno kažnjena, a Apolon to nije mogao oprostiti Klitiji. Klitija je pobjegla u pustinju, gdje je bila bez hrane i vode. Tamo je po cijele dane posmatrala sunce, u očekivanju da se Apolonove kočije ipak vrate. U čekanju je umrla, a poslije smrti se pretvorila u suncokret. Noge su joj postale suncokretova stabiljka, lice je postalo cvijet, a njena zlatna kosa - latice. Tako je Klitija i nakon smrti nastavila stalno gledati u sunce, čiji je vladar bio njena ljubav.

Stres različito utiče na muškarce i žene

Stres drugačije utiče na žene i muškarce! Dok muškarci na psihički stres reaguju promjenom krvnog pritiska i brojem otkucaja srca, žene doživljavaju ishemiju miokarda, to jest smanjen protok krvi do srca, pokazalo je istraživanje.

 

U istraživanju Duke centra za srce Univerziteta Duke učestvovalo je 56 žena i 254 muškarca kojima su dijagnostifikovana oboljenja srca uzrokovana psihičkim stresom.

"Rezultati su otkrili da menstalni stres različito utiče na kardiovaskularno zdravlje muškaraca i žena. Moramo prepoznati tu razliku pri ocjenjivanju i liječenju pacijenata sa kardiovaskularnim oboljenjima", zaključio je Zainab Samad, voditelj istraživanja i profesor medicine na Univerzitetu Duke u SAD-u.

Nakon što su prošli osnovno testiranje, učesnici u istraživanju su provedeni kroz tri psihički stresna posla.

Istraživači u između poslova proveli ehokardiografiju kako bi proučili promjene u srcu, uzeli uzorke krvi, te izmjeri krvni pritisak i otkucaje srca ispitanika. Otkrili su da su žene doživjele veću agregaciju trombocita nego muškarci, što utiče na stvaranje krvnih ugrušaka.

Osim toga, žene su za razliku od muškaraca doživjele veći porast negativnih emocija tokom mentalnih testova.

(ljepotaizdravlje.ba)

Karcinom drugi najčešći uzrok smrti

BANJALUKA - Maligna oboljenja su postala glavni uzrok prijevremenog odlaska u penziju, pa su tako u 30 odsto slučajeva ova oboljenja u 2018. godini bili uzroci prijevremenog odlaska u penziju, a maligna oboljenja predstavljaju rastući i sve zastupljeniji uzrok smrtnosti stanovništva u RS.

Stoji ovo u izvještaju revizije učinka "Prevencija malignih oboljenja" Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, kojim je obuhvaćen period od 2015. do 2018. godine.

"Od 2015. godine maligna oboljenja predstavljaju vodeći uzrok ostvarenih prijevremenih penzija, a njihov udio u 2018. godini je oko 30 odsto, a kada je riječ o smrtnosti stanovništva, maligna oboljenja predstavljaju drugi najčešći uzrok smrti u RS", navode u izvještaju.

Izvještaj se, kada su u pitanju neki podaci, vraća na period od 2012. do 2015. godine, pa tako stoji da je broj noovoboljelih od malignih oboljenja u ovom periodu u porastu, te da je zaključno sa 2015. godinom čak sedam odsto stanovništva bolovalo od malignih oboljenja u RS.

Ono što je posebno zabrinjavajuće, stoji u izvještaju revizije, jeste porast novootkrivenih malignih oboljenja, kojih je u 2015. deset odsto više nego u 2012.

"Značajno je učešće umrlih koji su bolovali od jednog od četiri tipa malignih oboljenja obuhvaćenih programom ranog otkrivanja, a to su karcinom prostate, dojke, debelog crijeva i grlića materice", navedeno je u izvještaju.

Kako je istaknuto u izvještaju, evidentno je da pacijenti liječeni od malignih oboljenja predstavljaju ubjedljivo najbrojniju grupu pacijenata liječenih u bolnicama.

Zdenka Gojković, načelnica Klinike za onkologiju Univerzitetskog kliničkog centra RS i nacionalni koordinator za maligne bolesti, kazala je za "Nezavisne" da određeni faktori rizika doprinose povećanju broja oboljelih od malignih oboljenja.

"Jedan od glavnih faktora rizika je pušenje, fizička neaktivnost, nedovoljna zastupljenost povrća i voća koji sadrže vlakna, zatim jednim dijelom i različita zračenja. Sve su to neki faktori rizika koji utiču na povećnje broja oboljelih, ali prije svega pušenje", upozorila je Gojkovićeva za "Nezavisne", te dodala da su i različite virusne bolesti, kao što je hepatits, podložne za karcinom.

U rezimeu ovog izvještaja je dalje navedeno da, iako domovi zdravlja nisu posebno ugovarali s Fondom zdravstvenog osiguranja RS sprovođenje mjera za rano otkrivanje malignih oboljenja, ono je ipak u određenoj mjeri planirano njihovim godišnjim planovima.

"Revizija je utvrdila da se ti pregledi, s izuzetkom PAPA nalaza, nisu sprovodili u mjeri u kojoj je to bilo planirano. Osim toga, veliki dio tih pregleda obavljen je kod pacijenata s izraženim simptomima ili su upisivani pregledi koji nisu obavljeni", stoji u izvještaju.

Dodali su da baze podataka o sprovedenim pregledima za rano otkrivanje malignih oboljenja nisu obezbjeđivale tačne i potpune podatke neophodne za sagledavanje stanja ili praćenje rezultata sprovedenih pregleda.

Naveli su i da, iako su vlasti u RS prepoznale problem i donijele niz strateških dokumenata čiji je cilj sprovođenje mjera za rano otkrivanje malignih oboljenja, uspostavljanje efikasnog sistema nije dovedeno do kraja.

"Većina domova zdravlja u RS nije osposobljena kadrovskim i materijalnim resursima da mjere definisane programom sprovodi na način i u obimu predviđenim programom", ocijenjeno je u izvještaju.

Kako je naglašeno u izvještaju, potencijali za uštede u zdravstvenom sistemu, kao i koristi za cijelo društvo, nisu iskorišteni.

Izvor:Nezavisne

Važnost cinka u ljudskom organizmu

Cink je esencijalni mineral neophodan za odvijanje brojnih fizioloških procesa i metaboličkih reakcija u organizmu i nephodan je za aktivnosti preko 100 enzima. Često ga zovu „menadžer metabolizma“ , jer podržava imunitet, ima ulogu u sintezi proteina i potreban je za normlan rast i razvoj.

Ljudsko tijelo sadrži oko 2 grama cinka koji je najzastupljeniji u mišićima, kostima, jetri, pankreasu, bubrezima, koži, leukocitima, te tkivu prostate. Nephodno je da ga svakodnevno unosimo, jer organizam ne posjeduje razvijen sistem za njegovo skladištenje. Crveno meso, morska hrana (školjke, rakovi), lješnici i integralne žitarice imaju najveći sadržaj cinka.

Najpoznatija uloga cinka je u pravilnom funcionisanju imunog sistema. Brojna istraživanja istraživanja pokazuju da upravo cink može smanjiti težinu i trajanje simptoma prehlade. Tako sa jedne strane cink ima ulogu u imunom odgovoru organizma, a sa druge direktno sprečava vezivanje i širenje rinovirusa u sluznici nosa i usta i suzbija upalu. Zato je, ovaj mineral, i najzastupljeniji u prevenciji prehlade.

Prednost se daje cinku u obliku tableta za žvakanje, jer se smatra da se tako cink duže zadržava u ustima, ima duži kontakt sa virusima i ispoljava bolje djelovanje.

Analizom Cohrane baze podatka, zaključeno da je „ cink (u obliku pastila ili sirupa) koristan u smanjenju trajanja i ozbiljnosti prehlade kod zdravih ljudi kada se uzima u roku od 24 sata od pojave simptoma"

Pored jačanja imuniteta, cink se često upotrebljava i u terapiji dijareje, a koristan je i za brže zarastanje rana. Doprinosi očuvanju zdravlja prostate, a uspješno se primjenjuje kod osoba koje imaju akne, ulkus kruris, ADHD, virus herpes simplex, kao i kod nekih vrsta anemija. Imunocink tablete za žvakanje predstavljaju optimalnu kombinaciju vitamina C i cinka prilagođenu dozom djeci i odraslim osobama.

DEFICIT: Deficit cinka može izazvati zaostatak u rastu, gubitak apetita, slabost imunog sistema i skolonost infekcijama. Takođe može dovesti do gubitka kose, dijareje, usporenog polnog sazrijevanja, impotencije ili oštećenja očiju i kože. Gubitak težine, usporeno zarastanje rana, promjene u čulu ukusa mogu takodje da se jave.

S druge strane cink podržava normalan rast i razvoj fetusa tokom trudnoće, kao i tokom djetinjstva i adolescencije, neophodan je za održavanje čula mirisa i ukusa i veoma značajan za sintezu proteina i ostalih gradivnih materija.

Osobe koje se često suočavaju sa deficitom cinka su: sportisti, adolescenti, starije osobe, vegetarijanci, dijabetičari, osobe sa oboljenima probavnog trakta, vegeterijanci, kao i osobe izložene psihičkom i fizičkom stresu, te djeca sklona čestim infekcijama, a posebno djeca koja kreću u kolektiv.

Izvor:Nezavisne

Riješite se herpesa uz osam prirodnih preparata

Oko dve trećine odraslih svjetske populacije ima problem sa herpesom na usnama. Jednom kada ovaj virus uđe u tijelo on nikada ne nestaje jer prosto nastavlja da živi u nervnim ćelijama.

Dobra vijest je ta što većina ljudi nikada ne ispolji simptome, ali oni kod kojih se jave budu veoma bolni i uporni. Ovo su samo neki od načina na koje možete da se riješite simptoma herpesa, a koji su pri tom potpuno prirodni i jednostavni za praktikovanje.

Bijeli luk
Ima jak prirodni antimikrobni potencijal i pomaže kod otoka i ubrzava vrijeme zacjeljenja. Može direktno da se aplicira na groznicu, a ako ga koristite u ranoj fazi može da spriječi nastanak plika.

Esencijalna ulja
Pepermint i ulje čajnog drveta ima antivirusno, antibakterijsko i antiseptičko dejstvo i može da spreči nastanak i pucanje plika. Potrebno je samo par kapi ovih ulja i kašičica kokosovog ulja koje ćete nanketi na groznicu uz pomoć tufera.

Vitamin C
Jačanje imuniteta i vitamin C su odlični za borbu protiv groznice na usnama.

Balzam na bazi limuna
Ovakav balzam je odličan prirodni lokek za herpes, a ukoliko ga nanosite redovno može da skrati proces zackeljenja za pola.

Aloe vera
Veoma je djelotvorna i antibakterijska, a kako groznica nije uzrokovana bakterijama apliciranje aloe vere može da spriječi nastanak bilo kakve infekcije.

Sladić
Korjen sladića se dugo godina koristi kao proizvod za zacjeljenje jer sadrži sladićevu kiselinu koja se smatra antivirusno. Stavite ga direktno na groznicu.

Ehinacea
Jedna je od veoma moćnih stimulatora imunog sistema što je najpotrebnije za sprečavanje pada imuniteta.

Vitamin E
Obnavlja oštećenu kožu i podstiče stvaranje novih. Možete da aplicirate vitamin E direktno na oštećenu kožu ili da jedete hranu bogatu ovim vitaminom.

Izvor:Nezavisne

Za tri dana grip u Republici Srpskoj odnio deset života

BANJALUKA - Od teških akutnih respiratornih infekcija je za tri dana (petak, subota i nedjelja) umrlo još deset osoba, što je ukupno 30 smrtnih slučajeva od posljedica gripa dosad u RS.

Ipak, epidemija još nije proglašena, a stanovništvo je u strahu jer grip svakim danom uzima danak.

U Institutu za javno zdravstvo RS, kažu da se radi o osobama koje su bile teški hronični bolesnici, sa više komorbiditeta, a većina je već prethodno bila hospitalizovana zbog liječenja osnovnih bolesti.

"Univеrzitеtski klinički cеntаr RS priјаviо је pеt, dоk su bоlnicе u Dоbојu, Biјеljini, Istоčnоm Sаrајеvu, Trеbinju tе Psihiјаtriјskа bоlnicа u Sоkоcu priјаvilе pо јеdnоg prеminulоg pаciјеntа", saopšteno je danas u Institutu za javno zdravstvo RS.

Dodali su da svаkоdnеvnо prаte еpidеmiоlоšku situаciјu u RS i rеgiоnu, kао i infоrmаciје Еvrоpskоg cеntrа zа kоntrоlu bоlеsti i Svјеtskе zdrаvstvеnе оrgаnizаciје.

Nina Rodić-Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju na Institutu za javno zdravstvo RS, nedavno je rekla da je broj oboljelih mali u odnosu na ukupan broj stanovništva, tako da nema razloga za proglašenje epidemije.

"Za proglašenje epidemije ne postoji procenat kada se ona proglašava, to su procjene kompletne situacije, ali manje od jedan odsto je zaista malo", rekla je ranije Rodić-Vukmirova i dodala da građani koji su se ranije vakcinisali imaju dobar stepen zaštite.

U bolnici "Srbija" u Istočnom Sarajevu, koja je tokom vikenda prijavila jedan smrtni slučaj, kažu da su od danas zvanično zabranili posjete pacijentima na odjelima u bolnici.

Na Institutu podsjećaju građane da je neophodno primjenjivati mjere lične, a posebno rеspirаtоrnе higiјеnе kао i higiјеnе prоstоrа u kојеm živimо i rаdimо, tе dа prilikоm kućnih i pоsјеtа u bоlnicаmа pоštuјu prеpоrukе nаdlеžnih ustаnоvа.

Izvor:Nezavisne

Najbrža zdrava dijeta

Vječita dilema da li istovremeno možete da brzo i zdravo oslabite, dobila je svoj odgovor - možete u kratkom roku postići željene rezultate, a da ne pri tom ne ugrozite zdravlje ako se pridržavate ovih savjeta.

Nutricionista Jasna Anđelković ističe šta su najvažnije karakteristike redukovanog načina ishrane.

"Na internetu postoji hiljade raznih dijeta i varijacija, ali svakoj nedostaje nešto. Prava dijeta ne sme da oskudeva belančevinama, ugljenim hidratima, mastima. Dakle, potrebno je da sadrži veliki dijapazon namirnica. Od žitarica, povrća, voća, jaja, mesa, mleka i mlečnih proizvoda. Hrana treba da bude funkcionalna, a količine treba da se odrede prema potrebama svake osobe ponaosob, jer svi mi imamo različite potrebe za energijom i nutrijentima", kaže ona.

Funkcionalna hrana je ona hrana čije biološke karakteristike pozitivno utiču na naše zdravlje i na pojedine telesne funkcije. Tu spadaju beta karoten, lutein, likopen, dijetalna vlakna, omega 3 masne kiseline, vitamini i antioksidanti, fitoestogeni, probiotici, kalcijum, hladno cijeđena ulja kukuruza, masline, soje...

Bitno je da osim o vrstama namirnica obratite pažnju i na broj kalorija koji unosite.

"Količine namirnica u obrocima, bi trebalo da se odrede tako da se ostvari kalorijski deficit, da potrošimo više kalorija nego što ih unesemo. Izračunajte vaše energetske potrebe: ako tačno znate koliko vam je hrane potrebno, već ste na pravom putu. Morate jesti dovoljno da ne biste izgubili ono najvrednije što imate, mišićnu masu ", dodaje Jasna Anđelković.

Dijeta koja poštuje ove preporuke je sljedeća:
Doručak

Dvije kašike kukuruznih ili ovsenih pahuljica + čaša jogurta + manja čaša soka od pomorandže

Užina

Jedna ili dvije voćke: jabuka, pomorandža, breskva...

Ručak

Tanjir supe + grilovani pileći file + zelena salata sa mladim lukom i rotkvicama, začinjena maslinovim uljem + parče integralnog hljeba sa semenkama

Večera

Omlet od bjelanaca sa šampinjonima + parče integralnog hljeba sa sjemenkama + čaša jogurta

Izvor:Nezavisne

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top