Dario

BANJALUKA - Za 34 preduzeća iz Republike Srpske u petak je dodijeljeno 666 detašmana za rad u Njemačkoj u narednoj detašmanskoj 2020/2021 godini, što za naše firme, ali i radnike ima veliki značaj.

Tradicionalna svečana dodjela odluka o raspodjeli detašmana privrednim društvima organizovana je u petak u prostorijama Privredne komore RS.

Borko Đurić, predsjednik Privredne komore RS, rekao je da je za raspodjelu detašmana ukupno konkurisalo 36 preduzeća, ali da dva nisu ispunila uslove konkursa.

"Ovo je za naše firme važno zbog toga što određeni broj radnika koji su angažovani na gradilištima širom Njemačke ima mogućnost da stekne nova i drugačija iskustva nego što je to ovdje. Postoje i finansijski efekti koji su važni, jer naše firme prave realizaciju godišnje između 30 i 34 miliona evra, što je za nas i te kako bitno, jer se radi isključivo o rezultatima postignutim angažovanjem radne snage. To su poslovi bez materijala", rekao je Đurić.

On je naglasio da je ispunjenost realizacije za prethodnu detašmansku godinu iznosila 88 odsto na nivou BiH, a kad su u pitanju firme iz RS, taj procenat je još veći i pored svih prepreka s kojima su se detaširane firme suočavale zbog pandemije virusa korona, problema s vizama te drugih problema.

Đurić je rekao da čak nekoliko mjeseci nisu uopšte primani zahtjevi za izdavanje viza.

Pojasnio je da su zahvaljujući posredovanju Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i razgovoru s njemačkim ambasadorom u BiH postignuti određeni dogovori.

"Ti dogovori su rezultovali relaksiranjem prilikom obezbjeđenja termina za dodjelu viza, što je i te kako imalo pozitivan uticaj na rad naših firmi. Vjerujem da će se i u narednom periodu održati ta praksa te da ćemo se suočavati s manje problema", rekao je Đurić.

Dodao je da će i pored svih teškoća svi oni koji su dobili priliku da nastupe na njemačkom tržištu ispuniti sva očekivanja te na najbolji način realizovati dodijeljene detašmane i mogućnost nastupa na njemačkom tržištu.

Borivoje Račić, direktor "Termomontaže" iz Banjaluke, rekao je da je ova firma dobila 50 detašmana te da na konkursu za dodjelu detašmana nije bilo nikakvih primjedaba.

"Postoji višestruka korist naših detaširanih firmi u Njemačkoj, prije svega za naše radnike koji idu na zahtjevno njemačko tržište, zatim za privredne subjekte koji dobijaju detašmane, kao i RS, koja ima veliki devizni priliv u sredstvima koja dolaze ovdje, jer naši radnici zarađuju plate u Njemačkoj, a novac troše u RS, u kojoj održavaju svoje porodice", rekao je Račić.

On kaže da u radu u Njemačkoj ima poteškoća, posebno u vezi s putovanjem i odlaskom naših radnika.

"To znači i da je njemačko tržište veoma zahtjevno što se tiče kvaliteta rada, discipline, organizovanosti. Pored toga, bilo je poteškoća sa dokumentacijom, a naročito je ovaj proces usložnjavala pandemija korona virusa, koja je prouzrokovala poteškoće u dobijanju viza, putovanju radnika, odlazaka, testova i slično", rekao je Račić.

On kaže da se nada će privredni subjekti koji rade u Njemačkoj prebroditi sve probleme.

Račić je zahvalio svima koji su pomogli u viziranju putnih isprava, jer šest mjeseci u ovoj godini uopšte nisu mogli dobiti vize za detaširane radnike.

Svi volimo nakon napornog dana na poslu malo dremnuti, ali da li to uopšte pametna ideja?

Brojni stručnjaci savjetuju da nije svaki odmor dobar pa se odraslima ne savjetuju popodnevno drijemanje osim ako ono traje manje od 40 minuta. U suprotnom, mogu se poremetiti unutrašnji tjelesni sat i ciklusi spavanja.

Čovjek je biološki "programiran" da duži dio noći spava i da tokom dana jednom nakratko odmori. Naime, tjelesna temperatura nam u periodu između 13 i 15 opada u najvećoj mjeri, zbog čega se u to doba počinjemo osjećati više pospano.

Ali, stručnjaci tvrde da popodnevno spavanje nije bezopasno. Novo istraživanje pokazalo je kako se poslijepodnevno spavanje u vremenskom trajanju dužem od 40 minuta povećava rizik za više tjelesnih poremećaja.

Studija koja je obuhvatila 300.000 ispitanika pokazala je povezanost popodnevnog drijemanja s razvojem metaboličkog sindroma, uključujući debljinu, visok krvni tlak i povišen kolesterol. Istraživanje je na godišnjoj konferenciji predstavio American College of Cardiology (ACC).

Prema njihovim rezultatima, tijelo u snu tokom dana u trajanju većem od 40 minuta "umisli" da je u stanju dubokog sna što značajno utiče na metabolizam pa možete zapravo biti umorniji nakon takvog spavanja nego prije njega. Ključna je zapravo dužina spavanja.

Odmornije, "bistrije" i bolje se osjećaju osobe koje poslijepodne spavaju najviše pola sata. Ako dođe do dubokog sna, mozak prelazi u fazu "sporih valova" nakon čega se osjećamo umorno i dezorijentisano.

Velik broj ljudi ignoriše potrebu za mokrenjem i ne čini im se toliko "ozbiljnim" zadatkom da isprazne bešiku svako malo. Ipak, urolozi upozoravaju da je veoma važno imati naviku čestog odlaska u toalet ako želite da sačuvate zdravlje mokraćnog sistema.

Urolog doktorka Vannitu Simma-Chiang kaže kako bi zdravlju bešike i mokraćnog sistema ljudi trebalo više da se posvete i kako je zadržavanje mokraće i odgađanje odlaska u toalet veoma štetno.

Prvo preporučuje da praznite bešiku odmah nakon buđenja ujutru. Kasnije tokom dana takođe treba voditi računa da ne preskačete odlaske u toalet kada osjećate potrebu.

Ljudi često ignorišu to i posvete se nekim obavezama i zadacima, ali naše tijelo je napravljeno tako da signalizira tu potrebu, a ako to zanemarujete taj osjećaj će nestati i u jednom trenutku moći ćete da zadržite mokraću toliko dugo da će početi da vam narušava zdravlje.

Doktorka je istakla da bi u danu trebalo barem četiri puta mokriti, ali i obavezno provjeriti boju urina kako biste znali da li je tijelo dovoljno hidrirano. Rekla je i kako bi tijelo trebalo hidrirati nekoliko puta - pomalo.

Za početak dana konzumirajte pola šolje vode i kafu ili čaj - oni su prirodni diuretik i stimulans bešike, pa ćete tako povećati potrebu za mokrenjem. S druge strane, takve napitke bi trebalo smanjiti kako dan ide prema kraju kako ne biste ometali kvalitet sna tokom noći čestim odlascima u toalet.

(Novosti.rs)

BANJALUKA - Uticaj pandemije virusa korona na mentalno zdravlje stanovništva u BiH je evidentan, a ispoljava se u vidu sve većeg broja osoba koje pate od anksioznosti, depresije te poremećaja sna.

Zaključak je ovo psihologa u BiH, gdje je u petak obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja. Izolovanost i strepnja za lično zdravlje, kao i za zdravlje najbližih dovele su do rasta osjećaja anksioznosti kod građana, a fizička aktivnost, dobra ishrana, kvalitetan san te vrijeme provedeno s najbližima, ali i adekvatna psihološka pomoć, mogu biti lijek za ove smetnje, koje nisu neobične za krizne periode.

Biljana Lakić, nacionalna koordinatorka za mentalno zdravlje RS, kazala je da je, s obzirom na to da će krizna situacija i stresne okolnosti potrajati, potrebno više promovisati metode samopomoći.

"Te metode odnose se na to da se uspostavi životni dnevni ritam koji treba da slijedimo, te da odvojimo vrijeme za rad i posao i vrijeme za odmor, a važno je i da jedemo zdravo, imamo kvalitetne obroke te da dobro spavamo", rekla je Lakićeva.

Istakla je da su za bolje mentalno zdravlje značajne i svakodnevne aktivnosti, ali i kontakt s dragim ljudima, jer je, prema njenim riječima, socijalna izolacija faktor rizika za mentalno zdravlje i nije poželjna.

Psiholog Aleksandar Milić za "Nezavisne" je rekao da je pozitivna stvar što su se građani tokom pandemije odlučili više vremena provoditi u prirodi, što može biti blagotvorno za mentalno zdravlje.

"Građanima je potreban aktivitet koji podrazumjeva socijalnu komunikaciju, sportske aktivnosti, učenje, rad. Ne treba da osluškujemo zdravlje i simptome, već je potrebno da zapažamo pozitivne aspekte života", rekao je Milić. Dodao je da probleme nije potrebno rješavati farmakoterapijom, to jest upotrebom lijekova.

"Građani sve više uočavaju da se ove smetnje mogu riješiti i uz psihološku pomoć", kazao je Milić.

Milan Latinović, načelnik Odjeljenja za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, rekao je da posebnu pažnju treba posvetiti osjetljivim kategorijama građana koje imaju mentalne zdravstvene probleme.

U Društvu psihologa RS su naveli da su pomoć građanima u kriznom periodu pružali i putem besplatne telefonske linije. Sanja Radetić Lovrić iz Društva psihologa RS rekla je da je urađen i priručnik o tome kako pomoći djeci i mladima u kriznim situacijama.

"Djeca i mladi su bili najbolji dio društva u cijeloj ovoj situaciji te smatram da mi odrasli treba puno više da ih pitamo šta misle i kako vide cijelu situaciju te da ih poslušamo", ocijenila je Lovrićeva.

Nataša Jovanović, predsjednica Društva psihologa Brčko distrikta, kazala je da se, od početka pandemije do sada, najveći broj ljudi javljao psiholozima zbog anksioznosti i depresije, te je dodala da je u BiH povećana kupovina antidepresiva.

Istakla je da fizičko i mentalno zdravlje treba stalno održavati u ravnoteži.

Bliže se hladne zimske noći, a to nas odmah asocira na ugodne noći u toplini doma i drage osobe sa kojom ispijamo ukusni topli napitak. Ako ste imali stresan i naporan dan, noć je idealna za ispijanje čaja koji će vas smiriti i pripremiti za ljepši i mirniji san.

Ovo su biljke koje dokazano smanjuju simptome stresa i anksioznosti, a bilo bi najbolje da čajeve napravljene od njih konzumirate tridesetak minuta prije meditacije ili odlaska na spavanje, a nakon što se ohlade, zasladite ih medom ili pijete nezaslađene.

Metvica ima osvježavajući miris i okus, ali djeluje i kao sedativ. Poznata je po tome da smiruje probavni trakt, smanjuje bolove u želucu i crijevima te ublažava razne grčeve i mučnine.

Kamilica pomaže ljudima koji pate od hiperaktivnosti, nesanice, mučnine i loše probave. Osim čaja, pogled na buketić kamilice na vašem stolu umiruje um i duh.

Ginseng prazni preopterećen mentalni sklop i smanjuje utjecaj stresa. Nakon samo šoljice čaja, osjetit ćete stanje mira, a ako vas muči nesanica, konzumirajte ga prije spavanja.

Lavandu su koristile i bake naših baka. Njome su uklanjale anksioznost, nervozu i glavobolje. Bilo bi dobro da kraj sebe uvijek imate eterično ulje lavande, koje možete nakapati u lampu za aromaterapiju ili u čašu obične vode. Isparavanja imaju isti efekat kao i čaj.

Kap pasiflore u vašem biljnom čaju i tenzije će pobjeći od vas brzinom kojom su i stigle. Osim toga, ova zeljasta biljka smanjuje napetost u PMS-u i ublažava bol u trbuhu prouzrokovan menstrualnim ciklusom.

(Elle.hr)

Napala banda puževa kornjaču. Dolazi policija i radi uviđaj i pita policajac kornjaču:

- Kako se napad dogodio?

- Ne znam, izveli su to munjevito!

Nekadašnja rijaliti učesnica Ljuba Pantović (41) svoj sadržaj objavljuje na "sajtu za odrasle", odnosno na stranici za fanove - onlyfans.com.

Od toga, kako se čini, odlično zarađuje.

Ljuba svoje fotografije i snimke objavljuje na jednom od najpopularnijih sajtova, a ko hoće da vidi njene objave, za to mora i da plati.

Pretplata na profil u momentu objavljivanja ovog teksta košta 11,99 dolara za 30 dana, sa popustom od 20 odsto.

Cijene fotografija kreću se od 20 do 100 dolara, dok se snimci kreću od 200 pa i do 1.000 dolara.

Kao i svaka društvena mreža, putem ovog sajta je moguće i dopisivanje, ali jedna poruka košta pet dolara, što znači da, ukoliko se nekom muškarcu dopadne djevojka sa sajta, moraće da odvoji veću sumu novca kako bi razmjenjivao poruke sa njom.

Ljuba je na pomenutom sajtu trenutno jedna od najplaćenijih žena iz Srbije i navodno zarađuje više od 30.000 evra mjesečno, prenosi "Telegraf.rs".

Podsjetimo, pored Ljube, svojim ekspilicitnim fotografijama i snimcima na ovom sajtu, takođe zarađuju i Anđela Veštica, Ava Karabatić, Kardi Bi, Blek Čajna, Rubi Rouz...

Mercedes je najavio ambiciozne planove za proširenje asortimana električnih automobila.

Iz Mercedesa stiže produkcijski EQS sedan inspirisan konceptom VIsion EQS, kao i EQA i EQB crossoveri. Nijemci tvrde da će EQS imati domet od 700 km po evropskom WLTP ciklusu.

Kompanija razvija i prototip nazvan EQXX koji će imati najveći domet na svijetu, odnosno koji će moći da pređe najmanje 1.200 km s jednim punjenjem baterije.

Na projektu radi tim iz Štutgarta uz podršku AMG High Perfrmance Powertrains grupe s bazom u Velikoj Britaniji, koja proizvodi motore za Formulu 1.

Umjesto povećanja kapaciteta baterije i dodavanja nepotrebne težine, inženjeri tvrde da će bolja aerodinamičnost omogućiti veći domet. Aerodinamični oblik prototipa EQXX je nagoviješten teaserima, ali su detalji skriveni.

(B92.net)

Danas je subota, 10. oktobar, 286. dan 2020. Do kraja godine ima 80 dana.

1684. - Rođen francuski slikar Žan Antoan Vato, tipičan predstavnik rokokoa, čije je slikarstvo delikatnog kolorita i osjetljivog crteža uglavnom posvećeno temama iz društvenog života aristokratije.

1813. - Rođen italijanski kompozitor Đuzepe Verdi, uz Riharda Vagnera najistaknutiji romantičarski operski stvaralac 19. vijeka. Njegove prve opere izražavaju slobodarske nacionalne ideje pokreta rizorđimento, a kasnija djela su vrhunac italijanskog romantizma - spoj tradicionalne melodioznosti i psihološke karakterizacije ličnosti, uz izvanredno usaglašeni tekst i muziku. Djela: opere "Nabuko", "Travijata", "Trubadur", "Rigoleto", "Bal pod maskama", "Moć sudbine", "Don Karlos", "Aida", "Otelo", "Falstaf".

1837. - Umro francuski ekonomista Šarl Furije, socijalista-utopista koji je smatrao da je kapitalizam "asocijalan", jer su u njemu pojedinci u stalnom ratu jedni protiv drugih. U takvoj ekonomiji "arhitekta mašta o požarima... a staklar o gradu koji bi porazbijao sva stakla". Ekonomsko-društveni razvoj je razvrstao u tri perioda: predindustrijski, "rasparčanu, neprijatnu industriju" u kapitalizmu i društvenu, privlačnu industriju. Smatrao je da se društvo može preobraziti u harmoniju pomoću eksperimentalnih zajednica /falange/ u kojima ljudska individualnost dostiže vrhunac, što doprinosi opštoj harmoniji. Djela: "Novi industrijski i društveni svijet", "Teorija četiri pokreta", "Sabrana djela" (šest knjiga, posthumno).

1861. - Rođen norveški polarni istraživač, diplomata i humanista Fritjof Nansen, profesor okeanografije na Univerzitetu u Oslu, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922. Istraživao je od 1893. do 1896. Grenland i Sjeverni ledeni okean ploveći na brodu "Fram", koji je konzerviran i čuva se u blizini Osla. Poslije Prvog svjetskog rata bavio se zaštitom ratnih zarobljenika i nacionalnih manjina. Kao visoki komesar Društva naroda rukovodio je repatrijacijom ratnih zarobljenika i doprinio potpisivanju Ženevskog protokola o izbjeglicama. Jedna vrsta emigrantskog pasoša, nazvana "Nansenov pasoš", i sada je u upotrebi za raseljena lica kao potvrda identiteta.

1888. - Rođen ruski revolucionar Nikolaj Ivanovič Buharin, profesor političke ekonomije Univerziteta u Moskvi, koji se boljševicima priključio 1906, poslije Oktobarske revolucije 1917. jedan od vodećih ideologa vladajuće Boljševičke partije. Kao predsjednik Kominterne 1928. i 1929. se protivio potpunoj kolektivizaciji, jer je smatrao da je za ekonomiju zemlje štetno ukidanje privatnih posjeda na selu. Takođe se suprotstavljao metodama obračuna sovjetskog diktatora Josifa Visarionoviča Džugašvilija (Staljina) sa starim boljševicima. U vrijeme najžešćih staljinističkih čistki, na montiranom sudskom procesu, 1938. je osuđen na smrt pod izmišljenom optužbom za špijunažu kao "pripadnik trockističko-zinovjevskog i buharinovskog kontrarevolucionarnog centra" strijeljan u martu 1938. Djela: "Politička ekonomija rentijera", "Imperijalizam i svjetska privreda", "Ekonomika prelaznog perioda", "Teorija istorijskog materijalizma".

1901. - Rođen švajcarski skulptor i slikar italijanskog porijekla Alberto Đakometi, čije je obimno, raznovrsno i osobeno djelo izraz gotovo svih dominantnih strujanja umjetnosti 20. vijeka. U ranom periodu je stvarao pod uticajem kubizma i nadrealizma, kasnije se bavio prostornim konstrukcijama, a pozna djela oličavaju tragičan egzistencijalistički humanizam.

1911. - Kineski vođa Sun Jat Sen je u Vučangu proglasio republiku i otpočeo revoluciju u kojoj je oborena dinastija Manču.

1913. - Završena izgradnja Panamskog kanala, dugog 81,6 kilometara, kojim su spojeni Atlantski i Tihi okean, ali su brodovi počeli da ga koriste tek 15. avgusta 1914.

1917. - Zbog torpedovanja brazilskih brodova Brazil je u Prvom svjetskom ratu objavio rat Njemačkoj.

1918. - Prva srpska armija počela operacije za oslobađanje Niša u Prvom svjetskom ratu. Srpska vojska je pod komandom vojvode Petra Bojovića u munjevitom napadu oslobodila Niš.

1943. - Generalisimus Čang Kaj Šek položio zakletvu kao predsjednik Kine.

1954. - Vijetnamski lider Ho Ši Min ušao u glavni grad Vijetnama Hanoj, koji su dva dana ranije napustile francuske kolonijalne trupe.

1964. - U Tokiju otvorene Olimpijske igre, prve u Aziji.

1970. - Umro francuski političar Eduar Dalađe, potpisnik Minhenskog pakta s nacističkom Njemačkom 1938, kojim je Adolfu Hitleru omogućeno da okupacijom Sudeta rasparča Čehoslovačku. Između dva svjetska rata triput je bio francuski premijer, a u Drugom svjetskom ratu je poslije okupacije Francuske interniran u NJemačku.

1973. - Potpredsjedenik SAD Spiro Egnju morao da podnese ostavku zbog optužbi za izbjegavanje plaćanja poreza.

1980. - U Alžiru u zemljotresu poginulo 2.590 ljudi, a oko 330.000 stanovnika grada El Asnam ostalo bez krova nad glavom.

1982. - SAD nametnule sankcije Poljskoj zbog odluke poljske vlade da zabrani sindikat "Solidarnost".

1985. - Umro američki filmski glumac i režiser Orson Vels, čiji je već prvi film "Građanin Kejn" - djelo virtuozne izražajne snage i originalnosti, tehničkih novina i novog načina montaže - jedan od najboljih u istoriji kinematografije. Izgradio je osoben stil i svako njegovo djelo nosi pečat snažne i originalne ličnosti. Dobio je 1971. godine nagradu "Oskar" za životno djelo. Ostali filmovi: režija i gluma - "Veličanstveni Ambersonovi", "Dama iz Šangaja", "Magbet", "Otelo", "Zrno zla", "Gospodin Arkaden", "Proces", "Ponoćna zvona", "Istine i laži", gluma - "Sirotica iz Lovuda", "Treći čovjek", "Hotel `Internacional`".

1985. - Umro američki filmski i pozorišni glumac ruskog porijekla Jul Briner. Igrao je u mnogim filmovima, ali je vjerovatno najviše upamćen po ulozi u muzičkom filmu "Kralj i ja", za koji je nagrađen "Oskarom", a i u pozorištu je godinama igrao u istoimenoj predstavi. Ostali filmovi: "Deset Božijih zapovijesti", "Anastasija", "Braća Karamazovi", "Solomon i Saba", "Sedmorica veličanstvenih", "Taras Buljba", "Zapadni svijet".

1990. - SSSR i Njemačka potpisali ugovor o povlačenju sovjetskih vojnika iz Njemačke do kraja 1994. U to vrijeme u Njemačkoj je bilo 380.000 sovjetskih vojnika i 220.000 članova njihovih porodica.

1991. - Skupština Srbije odlučila da republička zastava bude trobojka, bez zvijezde petokrake.

1993. - Socijalista Andreas Papandreu dobio izbore i vratio se na vlast u Grčkoj.

1995. - Izrael, u skladu s mirovnim sporazumom s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom, počeo povlačenje sa Zapadne obale i oslobodio iz zatvora oko 300 Palestinaca.

1997. - Pad aviona DC-9 argentinske kompanije ALA u Urugvaju nije preživio niko od 74 putnika i članova posade.

2000. - Predsjednici Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Rusije i Tadžikstana potpisali su u Astani glavnom gradu Kazahstana, sporazum o stvaranju Evroazijske ekonomske zajednice koji podrazumijeva integraciju ekonomije pet bivših sovjetskih republika.

2001. - Bijela kuća objavila "crnu listu" najtraženijih terorista - na spisku su 22 imena, a na vrhu su Osama bin Laden i dvojica njegovih najbližih saradnika - Ajman al-Zavahir i Mohamed Atef.

2004. - U Litvaniji održani prvi parlamentarni izbori od kada je ta baltička zemlja ušla u EU i u NATO.

2004. - Američki glumac Kristofer Riv, poznat po filmskoj ulozi strip junaka Supermena, umro u 52. godini.

VAŠINGTON - Nacionalna agencija za aeronautiku i svemirska istraživanja - NASA njeguje sjećanje na jednog od svojih osnivača Mihajla Pupina, a o značaju tog velikog sprskog i svjetskog naučnika za razvoj aeronautike i svemirskih istraživanja, rođenog na današnji dan 1854. godine, govore i dokumenta na sajtu te širom svijeta poznate američke agencije.

Tanjugu su iz sjedišta NASA na pitanje šta agencija posjeduje od dokumenata koji govore o ulozi Mihajla Pupina u njenom nastanku i razvoju, ukazali na stranice sajta www.nasa.gov na kojima se može naći 12 dokumenta važnih za istoriju NASA u kojima je istaknuto ime - "Michael  Pupin".

U tih 12 dokumenata, knjiga i publikacija, koje između ostalog govore i o istoriji nastanka Nacionalnog savjetodavnog odbora za aeronautiku NACA osnovanog 1915. godine, a iz koga je 43 godine kasnije nastala ta širom sveta poznata svemirska stanica je i fotografija - "Slika u istoriji vazduhoplovnog (i astronautičkog) inženjerstva".

Na njoj je ovekovecen prvi sastanak NACA kome je prisustvovalo 12 stručnjaka, od kojih je jedan bio i Mihajlo Idvorski Pupin.

Pupinovo ime je na spisku članova izvršnog komiteta NACA, na toj funkciji bio je od osnivanja do oktobra 1922. godine.

NASA na sajtu prezentuje i dokument "Žurnal misije Apolo 15" u kome je i fotografija dijela površine Mjeseca iz 1971. godine a kao odrednica za poziciju tog "parčeta" tla navedeni su krateri, od kojih je jedan nazvan po velikom srpskom naučniku, profesoru i dobrotvoru.

Kao dragocenost NASA čuva i knjigu važnu za svoj nastanak - za osnivanje Nace. Među stranicama tog obimnog dela na skoro 600 straniuca "Inženjeri na najvišem zadatku" Džejmsa Hansena, posvećenog Lenglijevom istraživačkom centru, najstarijem Nasinom centru sagrađenom pre više od jednog veka, ime je Mihajla Pupina.

Pupinov značaj istaknut je i između ostalog i u dokumentarnom žurnalu o putovanju u istorju američke aeodinamike - nauke o kretanju vazduha u odnosu na čvrsta tijela.

Mihajlo Pupin bio je između ostalog počasni doktor na 18 univerziteta, dobitnik Pulicerove nagrade za autobiografsko djelo "Od pašnjaka do naučenjaka", počasni koznul Srbije u SAD i prijatelj 28. predsjednika SAD Vudroa Vilsona, zahvaljujući čemu se, između ostalog, zastava Srbije vijorila na Bijeloj kući, a tako nešto dogodilo se samo dva puta u istoriji SAD.

Bio je veliki dobročinitelj, upisan je zlatim slovima i u istoriju razvoja Narodnog muzeja kome je poklonio legat - dio stalne postavke.

Patentirao je 34 pronalaska, a induktivni kalemovi u njegovu čast nazvani su "Pupinovi kalemovi". Telefonska kompanija Bel kupila je pravo korišcenja Pupinovih kalemova 1901. godine, a potom i Simens.

Umro je u SAD gde je i sahranjen. Na grobu piše Michael Idvorsky Pupin oktobar 4. 1858 - march12 1935.