Slika govori više nego 1000 riječi! Stara fraza, ali istinita! Gdje se nalazi ta tajanstvena Novogodišnja Jelka? Ulaz broj 15 u Doboju, ali gdje!? Ko su ti ljudi? Dobili smo informaciju da se radi o stanarima jednog ulaza u Doboju koji su sopstvenim sredstvima htjeli da doprinesu sa barem malo radosti i sreće, na jedan simboličan način.
Uradili smo to samo sa jednim ciljem, unijeti radosti kroz lijepe i pozitivne postupke! Kada bismo svi pomalo tako razmišljali i učestvovali zajedno, sigurno bi nam bilo ljepše! - rekao je jeda od stanara ulaza broj 15.
Podijelite našu Jelku neka vide i ostali, možda se i drugi uključe pa da krenemo sa narednom srednijom godinom. Ukoliko nemate svoju Jelku, pronađite ovu i donesite svoju dekoraciju! Pronađite ovu našu Jelku uslikajte je i pošaljite nam, a mi ćemo objaviti na portalu i organizovati glasanje. Zašto da ne?
Neke zanimljive činjenice!
Čak i u nehrišćanskim kulturama lijepo dekorisano drvo simbolizuje početak nove godine. Zbog čega smo počeli da ukrašavamo jelke za Božić i Novu godinu?
Kićenje jelke na način na koji to danas radimo rođeno je na teritoriji Nemačke, kada se u srednjem veku za Božić jelka kitila crvenim jabukama, a na zapadu današnje Njemačke i kolačićima različitih oblika i svijećama koje su simbolisale Hrista kao večnu svetlost.
U narednim vijekovima, ovaj običaj se raširio po cijelom Starom kontinentu, a u Engleskoj se jelka ukrašena bombonama, papirnim cvijećem, mašnama i malim poklonima prvi put pojavila 1841. godine. Najpre je ukrašavanje drveta bilo vezano samo za više slojeve, ali su vrlo brzo svi prihvatili ovaj običaj. Doseljenici iz Njeemačke su ovaj običaj predstavili na tlu Amerike, a Azija je za novogodišnju jelku saznala od misionara.
Međutim, postoje brojne teorije o tome od kog običaja kićenje jelke zapravo vodi poreklo. Najčešće se vezuje za simbolizam drveća u obredima pre pojave hrišćanstva, posebno za priču o Donarovom hrastu, stablu koje je drevno germansko pleme Hata smatralo svetim. Po legendi, hrišćanski misionar Bonifacije, koji je kasnije proglašen svecem, posekao je 723. ili 724. godine jedno od ovih stabala kako bi paganima pokazao superiornost hrišćanstva nad njihovom religijom – izostanak reakcije paganskih bogova trebalo je da pokaže paganima da treba da odbace svoju religiju i prihvate hrišćanstvo. On je u tome i uspeo i trenutak opisan ovom legendom obično se smatra ključnim za pokrštavanje Germana.
Obožavanje drveća bilo je veoma često među evropskim paganima i uglavnom je preživelo njihovo prihvatanje nove religije.
U svakom slučaju naša Jelka će da prihvati sve vas bez obzira na religiju!
Pronađite me! - rekla je Jelka
dec 24, 2016
- 1443 Views
